Matematički dokazano: nogomet je inteligentna igra

OSIJEK - Premda iskreno sumnjamo da su velike svjetske nogometne zvijezde Ronaldinho, David Beckham, Thierry Henry ili Dado Pršo nakon završene osnovne ili srednje škole ikada podrobnije zavirile u udžbenik matematike, ili se u pripremi za utakmicu ili trening ozbiljnije zadubile u matematičke jednadžbe, dio matematičkih stručnjaka u svijetu tvrdi kako kvalitetniji "gurači lopte" na travnjaku bez problema rješavaju čak i teže trigonometrijske ili geometrijske zadatke.



Među tim stručnjacima je i doc. dr. Franka Miriam Brückler, doktorica matematike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koja je tu zanimljivu tvrdnju iznijela na predavanju "Nogomet i matematika", održanom na osječkom Odjelu za matematiku uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj.

Instinkti nogometaša



- Naravno, nogometaši to čine instinktivno, zahvaljujući urođenom talentu ili naučenom na treninzima. No, kada se njihovi potezi s terena pretvore u matematičke ili fizičke formule, vidi se da ono što čine zapravo nije nimalo lako. To se kosi s uvriježenim mišljenjem da su nogometaši glupi ili, kao što protivnici nogometa tvrde, da je nogomet glup i dosadan sport - objašnjava stručnjakinja, inače velika zaljubljenica u nogomet, posebno onaj iz njemačke Bundeslige.



Dakle, kada, primjerice, Robert Kovač u zadnji tren presječe loptu upućenu protivničkom napadaču u "mrtvoj" šansi, on nije samo spriječio gol nego je u stotinku sekunde točno izračunao gdje će ona doći! Slično je kada Babić s lijevog boka precizno nabaci Klasniću u 16-ercu ili kada Pršo spretno izbjegne zaleđe na Modrićevu točnu loptu u prostor iza obrane. A Srnine "kifle" preko živog zida, koje neobranjivo pogađaju sam kut gola, ustvari su perfektna primjena matematičke parabole!



- Naravno, daleko od toga da bi svaki odličan matematičar bio kvalitetan nogometaš ili obrnuto. Ne vjerujem da ijedan današnji nogometaš u igri svjesno primjenuje znanost. No, samo sam htjela na popularan ili zabavan način dokazati činjenicu da i za nogomet treba određena inteligencija - dodaje simpatična doktorica.

Arhimedovo tijelo



Brojnim okupljenima na predavanju ukazala je i na brojne druge, naizgled nevidljive veze matematike i nogometa. Tako je lopta, sašivena od 12 peterokuta i 20 šesterokuta, zapravo poliedar, odnosno napuhano Arhimedovo tijelo. Ako nema otpora zraka, svaki let lopte je parabola ili kosi hitac.  - Po matematičkoj teoriji vjerojatnosti i nije tako čudno da neka momčad zabije gol u zadnjim minutama utakmice, posebno ako dugo nije postigla pogodak.



Ova teorija nudi objašnjenje i zašto su u nogometu iznenađenja češća nego u košarci ili rukometu. Naime, što više golova ili koševa pada po utakmici, manja je šansa da pobijedi slabija ekipa - zaključuje dr. Brückler.