Ministarstvo akademicima: Povjerenstvo za udžbenike radilo stručno

ZAGREB - Reagirajući na otvoreno pismo 18 akademika i 10 povjesničara kojim se od ministra znanosti i obrazovanja Dragana Primorca traži povlačenje dvaju udžbenika iz povijesti za osmi razred, njegov pomoćnik za zajedničke programe Martin Oršolić rekao je kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa smatra da je povjerenstvo za prosudbu udžbenika iz povijesti odradilo posao stručno i kvalitetno te ističe da će pravu i konačnu ocjenu o udžbenicima iz povijesti u sljedećih mjesec i pol dana dati nastavnici.

U otvorenom pismu, koje su potpisali akademici - Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Hrvoje Babić, Stjepan Babić, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Žarko Dadić, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan, Ivica Kostović, Slavko Matić, Milan Meštrov, Slobodan Novak, Josip Pečarić, Stanko Popović, Petar Strčić, Josip Tišljar i Nenad Trinajstić te povjesničari Mladen Ančić, Mato Artuković, Ivan Jelić, Jure Krišto, Milan Kruhek, Srećko Lipovčan, Zlatko Matijević, Dragutin Pavličević, Agneza Szabo i Ante Škegro, traži se povlačenje udžbenika kojima su autori Snježana Koren (izdavač Profil) te Krešimir Erdelja i Igor Stojaković (izdavač Školska knjiga) dok se ne provedu stručno utemeljeni ispravci kada se radi o Domovinskome ratu te o drugim važnim temama i osobama novije hrvatske povijesti.

Oni su istaknuli kako je upućivanje otvorenog pisma ubrzao članak pod naslovom "Udžbenik koji prešućuje ili navodi srpske žrtve u Oluji", objavljen u Jutarnjem listu 5. travnja 2007. u kojemu se ističe da su tri autorska tima "odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske", no da se takav pristup, navodno, "nije svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti".

UDŽBENIK KOJI PREŠUĆUJE ILI NAVODI SRPSKE ŽRTVE U OLUJI

Potpisnici otvorenoga pisma u njemu ističu kako smatraju da bi tekst toga članka mogao čitatelje navesti na zaključak da je povjerenstvo od autora tražilo da izbace informacije o zločinima nad Srbima. Oni tvrde da Povjerenstvo takvo što nikada nije tražilo, pa je očito da problem ne leži u navodnom traženju da se prešute hrvatski zločini već je, "problem u tomu što su oni dijelovi prvobitnih inačica obaju udžbenika, koji govore o hrvatskim oslobodilačkim akcijama od Maslenice i Medačkog džepa do Bljeska i Oluje, bili krajnje neobjektivni i jednostrani".

Ističu da je "više nego žalosno da se autori udžbenika koji bi hrvatskim učenicima trebali govoriti o najnovijoj prošlosti 'rukama i nogama' bore protiv pozitivnoga prikazivanja takvih sudbonosnih i važnih događaja kao što su Bljesak i Oluja".

Više je nego žalosno da se autori udžbenika koji bi hrvatskim učenicima trebali govoriti o najnovijoj prošlosti 'rukama i nogama' bore protiv pozitivnoga prikazivanja takvih sudbonosnih i važnih događaja kao što su Bljesak i Oluja



Akademici i povjesničari

Oršolić je izjavio da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) može u skladu sa zakonom imenovati novo stručno povjerenstvo ako postoje dokazi da u spomenutim udžbenicima postoje netočne i neistinite informacije.

Istaknuo je da Ministarstvo može zatražiti povlačenje tih udžbenika ako se dokaže da oni doista sadrže neistinite informacije, ali da za sada Ministarstvo ne raspolaže takvim informacijama. Rekao je da su i dosadašnji udžbenici povijesti na različite načine interpretirali Domovinski rat, često i nedovoljno te površno.

Zato je, istaknuo je Oršolić, Ministarstvo 15. rujna prošle godine donijelo, nakon deset godina, novi nastavni plan i program u kojemu su, među ostalim, jasno utvrđene teme koje mora sadržavati udžbenik povijesti za osmi razred osnovne škole.

Tako, kada je riječ o stvaranju samostalne hrvatske države i Domovinskome ratu, moraju biti obrađene teme kao što su - Memorandum SANU, prvi višestranački izbori u Republici Hrvatskoj, nastanak srpskih paravojnih postrojba i okupacija dijelova Hrvatske, nastanak tzv. Republike Srpske Krajine, oslobodilačke vojno-redarstvene akcije, međunarodno priznanje Republike Hrvatske te mirna reintegracija Hrvatskoga podunavlja.

Pri tomu, rekao je, treba jasno navesti razloge zbog kojih je došlo do rata te tko je žrtva a tko agresor, kakve su bile teškoće obrane te kakva je bila, primjerice, uloga hrvatskoga iseljeništva u stvaranju samostalne hrvatske države.

Oršolić je ponovio je da o nastavnicima najviše ovisi koje će udžbenike odabrati za nastavu povijesti u osmom razredu osnovne škole te da će oni imati mogućnost da se o tomu izjasne do 31. svibnja kada će Ministarstvo objaviti Katalog odabranih udžbenika.

H;njd