Moja štikla: Hrvatski folk ili nova Lepa Brena

ZAGREB - Severinina pjesma uspjela je pobijediti na ovogodišnjoj Dori i podijeliti hrvatsku javnost.



Severina izjavljuje da je riječ o hrvatskom folkloru, etnoglazbenici da je riječ o turbofolku koji je sada na velika vrata ušao u Hrvatsku, a na internetu se vode općenarodne rasprave i svađe.



I dok jedni kažu 'ovo je hrvatski turbofolk i jako je dobar', drugi se zgražaju. Dok prvi upozoravaju 'Hrvatska nema samo mandoline i tamburice, dalmatinske klape i zagrebačku filhamoriju... Ima jedan dio Lijepe naše, Dalmatinska zagora, di se piva rera i ganga, koje nisu ništa manje hrvatske', drugi odgovaraju: 'Ovo s hrvatskim folklorom nema veze. Sram nas je što smo Hrvati.'



Severina: Spojila sam Split, Zagreb, ojkavicu iz Drniša, reru iz Sinja i šijavicu



Dora: 800 sudionika, 160 novinara, 150 HTV-ovaca i 1000 uzvanika



Iako je sama pjevačica navela da je riječ o hrvatskom folkloru u kojem je kao jedina autorica teksta ujedinila elemente hrvatske etnoglazbe, ojkavice, gange, rere i šijavice, domaći etnoglazbenici složno pobijaju mogućnost da će Europa ovom skladbom ugledati tradicijsku folklornu glazbu i hrvatski narodni izričaj.

Mile voli Disko



Dapače, skladbu uglavnom svrstavaju u sve popularniji i sveprisutniji turbofolk, čija je pobjeda na ovogodišnjoj Dori, omogućila takvoj vrsti glazbe ulazak na široka vrata na domaću glazbenu scenu.



- 'Moja štikla' je čisti turbofolk. Severina ga, eto, u Hrvatsku uvodi na velika vrata. Do sada je sve bilo okolo, po nekim klubovima i na ekranima ga nije bilo, a sada možemo reći da je turbofolk i službeno zahvatio Hrvatsku. Nema govora da bi se to na bilo koji način moglo svrstati u etnoglazbu jer nema osnovne tradicijske elemente nijedne balkanske etnokulture. To je jedan veliki lažnjak i ljudi koji su to radili znaju da je tako. Kada sam čuo pjesmu, vratio sam se u djetinjstvo i Severina me podsjetila na vrijeme kada se Lepa Brena pojavila s pjesmom 'Mile voli disko' - komentirao je Mojmir Novaković, frontman nekadašnje etnogrupe Legen, sadašnjega Krijesa.



Sličnog je mišljenja i njegova kolegica Dunja Knebl, inače gitaristica i pjevačica koja njeguje tradicijsku folklornu glazbu. - Ovo je još jedan dobar Severinin potez, a što više o tome govorimo, dajemo njoj i takvoj vrsti glazbe dodatnu reklamu - rekla je Dunja Knebl.



Etnoglazbenica osvrnula se i na same riječi pjesme, koje je napisala Severina, a koje je okarakterizirala smiješnim i beznačajnim. - Severinine riječi shvatila sam kao čistu zezanciju. Ona zapravo može pjevati na jednom posve izmišljenom jeziku. Nivo banalnosti teksta odgovara festivalu na koji se plasira. Sve je to zabava za jednu noć - smatra.



Unatoč prvotnom negativnom publicitetu, Severinina je pjesma pobijedila na festivalu, a odličan je uspjeh dobila upravo kod hrvatske publike. Za prihvaćanje ovakve vrste glazbe u Hrvatskoj, tvrde domaći etnoglazbenici, nije kriva Severina, nego je problem malo širi.



- Djeca u osnovnim školama danas masovno slušaju turbofolk jer je on, nažalost, sveprisutan. Domaći etnoglazbenici poput Tamare Obrovac odlično su plasirani u inozemstvu, dok se na našim radiopostajama rijetko čuju.



S druge strane, turbofolk se čuje na sve strane - u klubovima, kafićima, na radiopostajama. Prosječan slušatelj, koji je i odlučio o Severininoj pjesmi, nema prilike čuti kvalitetnu glazbu i imati bolji ukus - dodala je Dunja Knebl.

Glasovalo 100.000 ljudi



Šef Dore i urednik Zabavnog programa HTV-a Aleksandar Kostadinov nije krio zadovoljstvo nakon realizacije jednog od najvećih godišnjih projekata svoje kuće. - Samo u završnici glasovalo je oko 100.000 ljudi. Gotovo polovicu tih glasova 'uzeli' su Severina i Kraljevi ulice - naglasio je Kostadinov napominjući da su ga mnogi ismijavali što je na Doru pustio ulične svirače. Severina bi, prema njegovim riječima, mogla odraditi nekoliko promotivnih nastupa u TV programima zemalja sudionica Eurosonga.



Otvoreni su joj pozivi Grčke, Malte, Cipra, Španjolske, Srbije i Crne Gore... Kako stvari stoje, splitska će pjevačica "Moju štiklu" u Grčkoj izvoditi na hrvatskom. No, ako promijeni mišljenje i poželi englesku verziju, gledatelji HTV-a imat će priliku donijeti konačnu odluku.



- Ova će pjesma biti zapažena. Ili po dobrom ili po lošem, ali će sigurno biti zamijećena - rekao je ravnatelj HRT-a Mirko Galić.

Željen Klašterka, član žirija



U pjesmi 'Moja štikla' prvenstveno su isprepleteni ruralni elementi folklora s područja bivše Jugoslavije. Ima tu i crnogorskog i hercegovačkog folklora. Zlonamjerni će reći da prevladava istočnjački utjecaj, a dobronamjerni da je dominantan hercegovački folklor. Osobno, skladbu 'Moja štikla' ja ne bih trpao u turbofolk, nego u kategoriju tzv. ekscesnih pjesama. Ne mislim da je neprikladno da Hrvatsku na Eurosongu predstavlja takva vrsta pjesme.

Đorđe Novković, kompozitor zabavne glazbe



Što se tiče Borisa i Severine apsolutno poštujem volju većine i smatram kako je hrvatska publika dobro prepoznala putnika za Atenu bez obzira što neki pojedinci imaju ovakvo i onakvo mišljenje o Severininoj pjesmi. U

pitanju je jedan izvorni, energični etno. Mislim da će

se ići i na redizajn pjesme, prilagođavanje Europi -

komentirao je Đorđe ne skrivajući vjeru u Severinine

šanse u Europi. - Severina ima karizmu i šarm koji će,

po mom mišljenju, i opravdati na Eurosongu. (M. G.)

Arsen Dedić, kantautor



- Korišteno je više etno elemenata iz hrvatske glazbene kulture. Linđo, sinjska rera, instrument lijerica, šijavica te je nepobitno da ima etno elemenata, ali u pravilu to bi bila jedna legura svega i svačega. Neke elemente ni sam ne prepoznajem. Međutim, bitni su oni koji su birali, pa ako je to narod proglasio najboljim neka tako bude. Neko posebno mišljenje o tome ne mogu imati jer jednostavno ne pripadam tom svijetu. Cijelu Doru bih okarakterizirao kao jedan karate show prije nego glazbeni jer pale su teške i lake note.



Iako pjesma ima elemente hrvatskog folklora, ona to definitivno nije jer Severina nije autentična etnopjevačica. Riječi pjesme donose elemente glazbene tradicije poput izraza zumba pa bih to nazvala recimo pseudofolklorom, dok bi u širem smislu to ipak bio turbofolk

	Lidija Bajuk, etnoglazbenica

T. Perić;V. Došen;M. Sever