NA BOLESTI SRCA GODIŠNJE ODE DVIJE MILIJARDE KUNA Možemo li i kako smanjiti kardivaskularni rizik?

Danima kašljete? Imate mučninu ili čak povraćate? Muči vas bol u leđima? Nekako ste umorni bez razloga? Pretjerano se znojite? Imate li neki od spomenutih simptoma, moguće je da nije riječi ni o prehladi niti o crijevnoj virozi ili pak proljetnom umoru, već o predznacima srčanog udara. Ne prepoznaju li se na vrijeme, posljedice mogu biti kobne. Naime, srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života, od kojih bi se neki mogli spasiti da se na vrijeme potraži liječnička pomoć. Podaci govore da zbog srčanog udara godišnje u bolnicama završi oko 9500 osoba, a umire ih oko 3500.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

- Ugroženiji su muškarci nego žene, a oni i češće umiru. Prema našim podacima prošle je godine u Hrvatskoj od srčanog udara umrlo 2090 muškaraca (59,8 posto) i 1403 žene (40,2 posto). Od svih kardiovaskularnih bolesti, koje su i najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, srčani udari su na drugom mjestu, odmah iza ishemijskih bolesti srca, od kojih umire 6776 osoba - kaže dr. Verica Kralj, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zabrinjava to što je od srčanog udara čak četvrtina osoba, odnosno njih 843, umrla u dobi do 64 godine, i to 33 posto muškaraca i 10 posto žena. Dr. Kralj naglašava da smrtnost od srčanog udara raste s dobi, a intenzivnije se to događa u razdoblju od 45 do 49 godina kod muškaraca, dok se kod žena smrtnost intenzivira deset godina kasnije.

Istina, od kardiovaskularnih bolesti općenito, a to znači i od primjerice moždanog udara, ipak češće umiru žene nego muškarci, a zabrinjava što je među umrlima 25 posto mlađih od 65 godina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Doda li se tome i činjenica da svakog sata u Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti umre jedna osoba ili godišnje njih 9000 te da gotovo 100.000 osoba nakon problema sa srcem postaje invalidno, jasno je zašto bi baš bolesti srca i krvnih žila trebale biti u središtu preventivnih mjera hrvatskog zdravstva.

Nažalost, podaci govore da od onih koji dobiju infarkt polovica umire, a o tome koliki je to zdravstveni problem govori i podatak da se za liječenje i lijekove oboljelih od bolesti srca godišnje u Hrvatskoj troši više od dvije milijarde kuna. Prema prošlogodišnjim podacima lani je zbog srčanog udara bilo hospitalizirano 9409 osoba, što je 10,6 posto bolničkog liječenja svih kardiovaskularnih bolesti. Među njima 60,8 posto su muškarci i 39,2 posto žene. Zanimljivi su i podaci europskog istraživanja EHIS-a (European Health Interview Survey - Europska zdravstvena anketa) koje je u Hrvatskoj proveo HZJZ, obuhvatilo je 5446 osoba starijih od 15 godina, a među podacima koji su se tražili bili su i srčani udari. Da su preboljeli srčani udar, reklo je 2,5 posto muškaraca i 1,7 posto žena, što bi značilo da je prevalencija, odnosno broj osoba koje su preboljele infarkt, oko 75.000, kaže dr. Kralj. Iz toga se također može procijeniti da godišnje ima oko 7500 do 8000 novih slučajeva srčanog udara u Hrvatskoj.

- Infarkt miokarda, odnosno srčani udar jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Ako se uspoređujemo s najrazvijenijim zemljama Europske unije, osim veće i ranije pojavnosti srčanog udara, u nas postoji i problem nedovoljne obaviještenosti građana o važnosti prepoznavanja ranih simptoma: bol u prsištu iza prsne kosti koja traje 15 ili više minuta ili pak česte epizode ponavljajuće kraće boli. Katkad srčani udar ima i nespecifične simptome poput opće slabosti, hladnog znoja i prekolapsnoga ili kolapsnoga stanja. Osim toga ponekad se rano komplicira s akutnim srčanim zastojem ili akutnim srčanim zatajivanjem, pri čemu doslovce minute odlučuju o životu ili smrti. Zato je potrebno što ranije pozvati hitnu pomoć, jer najveći broj smrti od infarkta miokarda događa se upravo u vrijeme prije dolaska hitne pomoći, odnosno prijema u bolnicu. Za srčani udar kažemo 'vrijeme je miokard, odnosno vrijeme je život' - objašnjava akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila i predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva. Dodaje da današnja kardiologija ima sjajne mogućnosti liječenja infarkta kombinacijom intervencijskih postupaka i lijekova.

Dragan Matic / HANZA MEDIA

Davor Miličić

Ako bolesnik na vrijeme dođe u bolnicu, ima veliku šansu preživljavanja i izbjegavanja trajnih posljedica, odnosno kroničnog oštećenja i popuštanja srca. U Hrvatskoj je osobito loša situacija primjerice u Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti najviša. Umire čak 120 osoba na 100.000 stanovnika, dok je smrtnost u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebu ili Primorsko-goranskoj županiji upola manja, odnosno 60 osoba na 100.000 stanovnika. Usporedimo li Hrvatsku s drugim europskim zemljama, u vrhu smo po stopi smrtnosti. Na vrhu popisu zemlja u kojima kardiovaskularne bolesti nisu veći problem je Francuska, u kojoj "od srca" umire samo 100 osoba na 100.000 stanovnika ili tri i pol puta manje nego u Hrvatskoj, a od srčanih udara tek petnaestak osoba na 100.000 stanovnika. No, nije sve tako crno - brojke govore da smrtnost u posljednjih desetak godina ipak pada jer je pomoć u tzv. zlatnom satu u kojem je ključno pružiti pomoć pacijentu sa srčanim udarom puno dostupnija. Ipak, liječnici naglašavaju da se najveća "tajna" krije u prevenciji. Prema studijama provedenim u različitim populacijama čak 44 do 76 posto smanjenja smrtnosti od koronarnih bolesti srca pripisuje se prevenciji i promjenama načina života, dok je 23 do 47 posto smanjenja smrtnosti zasluga liječenja. Europske smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti kažu kako je te bolesti moguće spriječiti čak 80 do 90 posto raznim preventivnim mjerama koje uključuju sprečavanje pušenja i pijenja alkohola te konzumaciju zdrave hrane. Tako bi se moglo spriječiti čak 50 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti u Europi, tvrde stručnjaci.

Rizici kod zdravih

- Hrvatsko kardiološko društvo u posljednje vrijeme nastoji ostvarivati što tješnju i intenzivniju suradnju s liječnicima obiteljske medicine, jer je posve jasno da se bez njihove aktivne uloge u kardiovaskularnom zdravlju nacije ne može učiniti iskorak. Prepoznavanje i kvantificiranje kardiovaskularnog rizika onih koji još nisu oboljeli ključ je smanjivanja kardiovaskularnog pobola i smrtnosti - objašnjava akademik Miličić.

- Postoje zemlje poput Velike Britanije u kojima se liječnici obiteljske medicine nagrađuju prema rezultatima, a među glavnim mjerilima kvalitete njihova rada uzimaju se u obzir prepoznavanje, otklanjanje i liječenje čimbenika kardiovaskularnog rizika u zdravih pacijenata, ali i onih koji su već preboljeli neki srčano-žilni incident. Previše je ljudi s povišenim kardiovaskularnim rizikom i previše je srčanih bolesnika da bi se o njima mogla skrbiti samo kardiološka struka. Srčano-žilne bolesti danas su glavni medicinski nacionalni problem pa je i red da lavovski teret njihova zbrinjavanja, poglavito prevencije, preuzme obiteljska medicina, koja je temelj piramide zdravstva, kako u nas tako i globalno - kaže akademik Miličić.

Objašnjava da se Hrvatsko kardiološko društvo nastoji najviše što je moguće boriti za kvalitetu hrvatske kardiologije i njezinu usklađenost s najvišim stručnim standardima. Primjerice, kod kardioloških bolesti odraslih nema više nikakve potrebe za liječenjem bilo koga u inozemstvu, a to je najbolji pokazatelj napretka hrvatske kardiologije - naglašava akademik Miličić.

- No, za smanjenje kardiovaskularnog rizika potrebne su brojne nacionalne akcijske i edukacijske kampanje, pa znanstveno-stručno društvo, bilo ono i Hrvatsko kardiološko društvo - najaktivnije stručno medicinsko društvo u Hrvatskoj, nije dovoljno. Stoga smo osnovali Hrvatsku kuću srca - Hrvatsku kardiološku zakladu, s glavnim ciljem širokog promicanja kardiovaskularnog zdravlja, edukacije građana - objašnjava akademik Miličić.

Od svih bolesti srca srčani udar je ono čega se najviše boje oni koji u jednom trenutku osjete stezanje u prsima ili opću slabost. A što je srčani udar?

- Srčani udar najčešće se događa kad krvni ugrušak blokira protok krvi kroz koronarne anterije (žile koje hrane srčani mišić). Zbog toga se može oštetiti dio srčanog mišića, ali nažalost pacijent može i umrijeti - objašnjava doc. dr. Goran Krstačić, ravnatelj zagrebačke Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana. To govori da je pacijentu nužna brza pomoć kako bi mu se spasio život. Uzroci srčanog udara su prije svega začepljene arterije jer se na njima tijekom života nakuplja plak, najčešće zbog povišenih masnoća u krvi. Naravno riječ je o aterosklerozi. Kod srčanog udara plak može puknuti, a na mjestu njegova puknuća nastaje krvni ugrušak koji može djelomično ili potpuni blokirati protok krvi kroz koronarne arterije.Zanimljivo je da uzrok srčanog udara može biti i grč koronarne arterije koji onemogućuje dotok krvi do srčanog mišića. Uzrok grča može biti primjerice kokain. Manje je poznato da je srčani udar moguć ako je protok krvi izrazito smanjen zbog niskog tlaka. Simptomi srčanog udara mogu biti različiti i različitog intenziteta, a mogu trajati i danima prije, no jednako tako mogu se pojaviti i iznenada, u trenu. Liječnici upozoravaju da srčani udar ne bi trebalo brkati s iznenadnim srčanim zastojem, kod kojeg dolazi do električnog poremećaja u srcu koji remeti pumpanje krvi.

Kako se liječi srčani udar?

Liječnici naglašavaju da je vrlo važna prva pomoć, odnosno ako je pacijent u besvjesnom stanju, do dolaska liječnika dobro je pokušati reanimaciju kako bi mu se povećao dotok kisika. Što se pak tiče liječenja u bolnici, ono može biti lijekovima kojima se razbija ugrušak ili invazivnim postupkom, tj. proširivanjem krvnih žila i ugradnjom stentova, a ponekad se obje terapije kombiniraju. Vrijeme je u toj pomoći vrlo važno jer što se prije pruži primjerena medicinska skrb, to će oštećenje srčanog mišića biti manje.No, najčešće se ipak mora primijeniti tzv. koronarna angioplastika i postavljanje stenta. Sve kreće od prepone ili pazuha, odakle liječnici kroz krvne žile dolaze kateterom do blokirane srčane arterije. Na vrhu katetera je balon koji se otvara kada dođe do suženja, "napuše" se i širi krvnu žilu, a potom se ugrađuje stent koji ostaje na mjestu suženja. Suvremeni stentovi "nose" i lijek koji se postupno oslobađa i održava arterije prohodima.

- Kad nam dođe pacijent koji je doživio infarkt, važno je što brže naći uzrok, odnosno radi li se o začepljenju ili suženju arterija. Naime, najčešći uzrok je tromb. Riječju, važno je što prije 'otvoriti' krvnu žilu nakon što hitna služba utvrdi da se radi o srčanom udaru. Pacijent se upućuje na mjesto gdje se može provesti koronarna intervencija kojom se otvara krvna žila, odnosno na intervencijsku kardiologiju. Ako se sve to napravi na vrijeme, dakle za manje od 90 minuta ili najviše dva sata od početka bolova, što jamči manje propadanje srčanog mišića, pacijent će proći dobro - objašnjava prof. dr. Boris Starčević, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrave.

Napominje da upravo skraćivanje vremena do intervencije najviše spašava život pacijenata koji dožive srčani udar.Složeniji zahvat je ugradnja premosnica (bypass) kako bi se poboljšao dotok krvi do srca i tako povećala njegova funkcija. Kao "nove" krvne žile koriste se ili arterija stijenki prsnog koša ili vene iz prepone kojima se premošćuje začepljena krvna žila srca. Hoće li pacijent dobiti jednu, dvije ili više premosnica, ovisi o tome koliko je srčanih arterija začepljeno te o njihovoj kvaliteti. Taj zahvat omogućuje pacijentima normalnu cirkulaciju krvi do srca, a začepljene ili sužene krvne žile se ne odstranjuju tim zahvatom.

Nakon srčanog udara vrlo je važna rehabilitacija pacijenta kako bi se spriječili ne samo novi zdravstveni problemi nego i povećala kvaliteta života pacijenta.

- Rehabilitacijom nastojimo zaustaviti komplikacije i da ponavljanja srčanog udara budu što rjeđa. Na žalost, tim dijelom skrbi u Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni. Činjenica je da se uspije rehabilitirati samo 30 do 40 posto pacijenata nakon preživljenog infarkta, a razloga je više. Primjerice, nerijetko se događa da medicinski djelatnici nisu dovoljno osviješteni pa nastaje problem s upućivanjem pacijenta na rehabilitaciju. Osim toga puno ovisi i o tome gdje pacijent živi, jer u Hrvatskoj postoje samo tri ustanove toga tipa. Naša je klinika ograničenog kapaciteta, a rehabilitacija se u njoj provodi ambulantno za Zagrepčane i eventualno Zagrebačku županiju - naglašava doc. dr. Krstačić. Dodaje da postoje samo dva stacionarna centra, i to bolnica u Krapinskim Toplicama i Thalassotherapia u Opatiji.

- To znači da se ne mogu odmah primiti svi pacijenti koji bi trebali imati rehabilitaciju pa su liste čekanja preduge. Od Zagreba do Vukovara nema ništa, kao ni od Zagreba do Dubrovnika, a takvih ustanova nema ni Istra niti sjeverni dio zemlje - kaže doc. dr. Krstačić. Naglašava da kasnija rehabilitacija gubi pravi smisao, premda postupnici kažu da se to može učiniti i do godinu dana od preboljenog infarkta, učinci nisu isti.

- Pokušavamo to riješiti tako da se otvore manji ambulantni centri koji bi bili bliži pacijentima, ali i koristiti IT metode, odnosno kompjutore i pametne telefone kako bismo pomogli pacijentima i pratili njihovo stanje. Nema nikakve dvojbe da pacijenti koji prođu rehabilitaciju imaju neusporedivo bolju i kratkoročnu i dugoročnu prognozu u odnosu na one koji je nisu prošli. Primjerice, kod njih je manje komplikacija bolesti, reinfarkta, smrtnih ishoda i hospitalizacija - objašnjava doc. dr. Krstačić. Naglašava da rehabilitacija u Thalassotherapiji i Krapinskim toplicama traje tri tjedna, a u Srčanoj tri mjeseca s minimalno 36 dolazaka. Za mlađe bolesnike broj dana rehabilitacije trebao bi biti čak i veći. Premda se situacija u Hrvatskoj s bolestima srca i krvnih žila, pa tako i srčanog udara, mijenja nabolje, ipak još nije zadovoljavajuća. Zato stručnjaci ustraju na boljoj preventivi, jer kad se bolest pojavi, onda su i mogućnosti liječenja ipak ograničene. Stručnjaci kažu kako im je cilj smanjiti smrtnost i "pomaknuti" infarkt u stariju dob.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..