ŠTO POSJETITI

Najljepša mjesta Like - Gračac, Lovinac, Korenica,...

Na području Gračaca nalazila se plemenita župa Otuča

GRAČAC

Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj Lici. Razvio se na raskrižju putova od Gospića prema Kninu i Krbave prema Dalmaciji. Od Dalmacije je odijeljen visokim masivom Velebita, a kroz njega prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu Otuča. Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa Otuča u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Starohrvatska župa Otuča propala je nakon turske okupacije ovih krajeva. Današnje naselje Gračac jače se razvija u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, a u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta Viva Militare II. Prometna važnost Gračaca još je više porasla nakon otvaranja ličke pruge 1925. godine.

Ostaci utvrde Zvonigrad

Zvonigrad je nekoć bila starohrvatska kraljevska utvrda koju je podigao hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Danas je ruševna gradina kojoj se ra-zaznaju kule, a leži na jednome istaknutom Velebitskom brijegu ponad doline Gornje Zrmanje uz samu cestu Gračac-Knin.

Župna crkva Sv. Jurja mučenika

Župna crkva sv. Jurja mučenika u samom gradu sagrađena je 1715. u istoimenoj župi, a tijekom Drugog svjetskog rata bila je skladište soli. U Domovinskom ratu je devastirana, a obnova je počela 1999. godine. Stavljen je novi krov, prozori i vrata te je napravljena nova lukovica tornja u bakru.

LOVINAC

Općina Lovinac smještena je na južnom rubu Ličkog polja, u blizini tunela Sveti Rok na autocesti A1. Mala je i napredna općina koja se potpuno orijentirala na razvoj gospodarstva zasnovanog na održivom turizmu i poljoprivredi. Brojni objekti, od rukom klesanog kamena, danas podsjećaju na bogatu prošlost lovinačkog kraja. Tisućljetna povijesna tradicija seže u prapovijesno doba kada su na ovim prostorima živjela moćna japodska plemena od kojih se danas vide ostaci pet velikih utvrda sa po nekoliko obrambenih zidova po vrhovima brda poput Rukavinske gradine, Vrkljanskih gradina, a ostaci japodskih grobova pronađeni su na brdu Piplica. Pokorivši Japode, ovaj kraj naselili su Rimljani, koji su sagradili cestu čiji ostaci danas predstavljaju veliku turističku atrakciju i jedini su površinski pronađeni tragovi velike rimske ceste koja je povezivala jadransku obalu s unutrašnjosti. Iako je područje tijekom Domovinskog rata raseljeno, sve se više stanovnika danas vraća na stoljetna ognjišta.

Sveti Rok

Sveti Rok je naselje u općini Lovinac, a poznato je po punionici izvorne pitke vode. Izvor Kozjan u Svetom Roku star je koliko i čovječanstvo. Prirodna izvorska voda crpi se na dubini od 90 metara, a prirodno je obogaćena mineralima, posebice kalcijem i magnezijem.

KORENICA

Naselje Korenica smjestilo se podno planinskog lanca Ličke Plješivice u Bijelom polju i središte je općine Plitvička jezera. U više dugačkoj nego širokoj dolini, kroz to polje prolazi istoimena rječica Korenica. Korenica je nastala i razvila se u obrambeno naselje podno srednjovjekovne utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine. U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bašića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao te u listopadu iste godine umro. Općina Korenica podijeljena je 1997. godine u 2 općine: Plitvička Jezera i Udbina.

UDBINA

Općina Udbina obuhvaća prostor Krbavskog polja u Lici. Smještena je na prometnom pravcu Zagreb - Split, na gotovo podjednakoj udaljenosti od oba grada. Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte, castrum, Krbavske županije. U starije vrijeme nazivana je civitas Corbaviae, Krbavski grad, u kojem je stolovao i krbavski biskup, od 1185. do 1460. godine, kada se zbog turske opasnosti preselio u Modruč. Pod imenom Udbina prvi se put spominje 1493., kada je bila poprištem Krbavske bitke. Kraj ruševina crkve Sv. Marka otkriveni su antički nadgrobni spomenici. Oporavak gospodarstva uništenog u Domovinskom ratu osjetan je zadnjih godina, a bilježi se turistički uspon zbog privlačnog gorja Ličke Plješevice.

DONJI LAPAC

Donji Lapac mjesto je posred Lapačkog polja u jugoistočnom dijelu Like. Ovo područje idealno je za razvoj planinskog turizma zbog netaknute prirode, odnosno zbog planine Plješevice i rijeke Une. Na zapadnom dijelu općine nalazi se šumom obrasla Plješevica, obitavalište medvjeda, srna, zečeva, vukova i lisica, dok istočnu granicu općine čini pastrvom i klenom bogata rijeka Una, zahvaljujući kojoj ovaj kraj ima veliki lovno-ribolovni potencijal. Donji Lapac osnovan je krajem 18. stoljeća, kada je sa završetkom austrijsko-turskog rata 1791. godine Ličko Pounje pripalo Habsburškoj monarhiji. Njegov razvoj posljedica je desetljeća graničnog položaja u sustavu Vojne krajine. No, još u pretpovijesnoj i antičkoj prošlosti u blizini je bilo naselje, o čemu svjedoče pranađeni ostaci brojnih predmeta iz tih vremena. Veće naseljavanje područja dogodilo se sredinom 16. stoljeća, kada je dovedeno novo stanovništvo, balkanski stočari. Situacija u Donjem Lapcu nakon Domovinskog rata je teška te je to područje od posebne državne skrbi.

PERUŠIĆ

Pod svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi put spominje 1487. godine. Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno nakon pada Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački. Malo mjesto u ličkom sredogorju unutar prostranog polja na nadmorskoj visini od 593 metra. Kada dođete u Perušić, više ništa nije daleko - Jadransko more, Velebit, nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Plitvička jezera, Gacka dolina. Mjesto je to gdje se isprepliću slike bogate i burne prošlosti te krajolici netaknute i očuvane prirode. Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranijeg razdoblja 16. i 17. stoljeća, kada se taj prostor nalazio na graničnoj crti između Turske i Europe.

Kosinjska tiskara

Nedugo nakon što je izumljen tiskarski stroj, u naselju Kosinj u blizini Perušića 1491. godine tiskan je Brevijar po zakonu rimskoga dvora, jedna od najstarijih tiskanih knjiga u Hrvatskoj i Europi s mnogobrojnim ilustracijama i uresima. Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u Gutenbergovu muzeju u Mainzu gdje na karti prvih tiskara ponosno stoji njegovo ime.

Kaluđerovac

Izvorno ruralno naselje Kaluđerovac nalazi se ispod brda Metlača, neposredno uz tok rijeke Like, a poznato je po grnčariji. Ovo povijesno naselje vrijedno vidjeti zbog autohtone ruralne građevne strukture.

BRINJE

Brinje je naselje u sjeverozapadnom dijelu Like te općina u Ličko-senjskoj županiji. Područje Brinjskog kraja zemljopisno se naslanja na Primorje, ali bez obzira na to klima je izrazito kontinentalna te je zbog temperaturnih inverzija ovo jedan od najhladnijih krajeva u Hrvatskoj, gdje su ljeta kratka i sušna, a zime duge i snježne. Neki smatraju da ime mjesta potječe od ovdašnjeg čakavskog lokalizma brnja ili borovnica, a ta je biljka česta na ovim prostorima. Neki jezikoslovci smatraju da je ime mjesta nastalo od lokalne riječi brina, tj. uzvisina. Kontinuitet života na ovim prostorima teče još od razdoblja prapovijesti.

Siničić špilja

Siničić špilja kod sela Letinca iz mlađeg kamenog doba važan je i jedinstven arheološki prapovijesni lokalitet. U njoj je živio paleolitski lovac 9500 godina prije Krista koji je na stijenama špilje ostavio neke slike koje do danas nisu odgonetnute.

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana je zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije i jedan od najstarijih sakralnih objekata na području općine Brinje. Radi se o kasnoromaničkoj sakralnoj građevini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 21:03