Najmanje što sada treba Hrvatskoj je raspad EU

Europska unija pliva u nemirnim vodama. Nema dana da neki ugledni političar EU ne prizna da je čak i njezin opstanak doveden u pitanje. Britanci odlaze iz Unije, Sjedinjene Američke Države, koje su kroz povijest igrale ključnu ulogu u stvaranju EU i ujedinjenju Europe imaju za predsjednika osobu koja se veseli mogućem raspadu EU, odnosi prema Rusiji stvorili su podjele unutar Unije, a još je dublje podjele izazvala politika prema migraciji. Nekako su se u EU pomirili da Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Uniju, da više nema povratka, ali kada bi, primjerice, nakon izbora Britance slijedili Francuzi ili Nizozemci - to bi bio kraj Unije. EU može bez Britanaca, ionako su bili jednom nogom više vani nego unutra, s brojnim opt outima, ali bez Nizozemske ili bez Francuske teško da bi mogla opstati. Zato su izbori u Nizozemskoj za mjesec dana i oni u Francuskoj nakon toga sudbonosni za budućnost Europske unije. I upravo kada se suočava s možda i najvećom političkom krizom u svojoj povijesti, Europskoj uniji odavno nije išlo tako dobro u gospodarskom smislu. Prvi put u gotovo jednom desetljeću ekonomije svih zemalja članica rast će kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno prognozama gospodarskih kretanja koje je Europska komisija objavila početkom ovog tjedna. Dakle, nema više ni jedne članice EU u recesiji, sve će bilježiti rast, a nezaposlenost nastavlja padati.

Smanjuje se gotovo svugdje i javni dug i rijetko koja država sada ima deficit iznad dopuštenih tri posto bruto društvenog proizvoda. I Hrvatska je konačno, gotovo četiri godine od ulaska, počela osjećati koristi od njega. Znali smo da te koristi nećemo odmah osjetiti jer smo u EU ušli nakon nekoliko godina negativnog trenda i recesije kod nas, a i EU se već suočavala sa svojom unutarnjom krizom. Nismo bili najbolje pripremljeni ni za apsorpciju fondova EU. Sada je pak sve nekako krenulo. Fondove koristimo sve bolje, a to je i jedan od razloga zašto Europska komisija predviđa da će jedan od pokretača rasta biti i javne investicije zbog kojih se nećemo dodatno zadužiti, jer će se one dijelom financirati i novcem iz fondova Europske unije. Kada je Hrvatska ušla u EU, bili smo na začelju, u recesiji, treći na dnu po velikoj stopi nezaposlenosti. Javni dug je rastao strašnom brzinom, ušli smo brzo u postupak prekomjernog deficita, a još se suočavama i s prekomjernim ekonomskim neravnotežama. Zadnja godina Milanovićeve Vlade, nekoliko mjeseci Oreškovićeve Vlade i početak sadašnje nove Plenkovićeve Vlade razdoblje je u kojem je sve preokrenuto nabolje. To su pokazale i zadnje prognoze Europske komisije, prema kojima će po predviđenom gospodarskom rastu Hrvatska ove godine biti među zemljama koje će bilježiti veći rast. Najveći je rast predviđen za Rumunjsku - 4,4 posto. To je država koja je, uz Bugarsku, jedina siromašnija od Hrvatske po BDP-u po glavi stanovnika i koja nam se približava.

Velik rast od četiri posto imat će Malta, a najbogatija zemlja članica, Luksemburg, 3,8 posto. Sjajno ide i Mađarskoj čiji će BDP rasti 3,5 posto, Poljskoj 3,2 posto, a zatim slijedi Hrvatska s predviđenim rastom za ovu godinu od 3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Da smo doista u gornjem dijelu ljestvice i da ekonomija raste iznad prosjeka, dokazuju i prognoze da će u cijeloj Uniji biti rast od 1,8 posto, a u eurozoni 1,6 posto. Udaljavamo se i iz skupine država s najvećom stopom nezaposlenosti, a sljedeće bi godine nezaposlenost u Hrvatskoj, nakon više godina, trebala pasti ispod 10 posto. Grčka sa 22 posto i Španjolska sa 17,7 posto i ostaju zemlje s najvećom stopom nezaposlenosti, iako i u tim državama nezaposlenost pada u odnosu na prijašnje razdoblje. Premda to nije utjeha onima koji nemaju posao, sljedeće bi godine nezaposlenost u Hrvatskoj trebala biti i manja nego u Francuskoj i Italiji, primjerice, i biti zapravo na razini prosjeka eurozone. Zimske prognoze za Hrvatsku bolje su od prijašnjih koje su objavljene početkom studenoga prošle godine.

Tada je Komisija projicirala rast hrvatskoga gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. na 2,5 posto, a 2018. godinu 2,4 posto. Sada su pak prognoze znatno korigirane prema gore. Ono što je dobro za Hrvatsku jest i mišljenje stručnjaka u EU da su razlozi rasta višeslojni, od dobre turističke sezone, utjecaja porezne reforme i veće domaće potrošnje do javnih investicija. Ulazak u EU vjerojatno je utjecao i na porast broja turista jer danas oni razmišljaju i na mogućnost pristupa zdravstvenim uslugama putem Europske karte zdravstvenog osiguranja, korištenju mobilnih telefona s minimalnim troškovima roaminga i ukupnu sigurnost. Iako to ima i negativne strane, jer ni za jednu državu nije dobro kad je mladi ljudi napuštaju, i mogućnost zapošljavanja u državama Europske unije djelomično je utjecala na smanjenje nezaposlenosti. Kao i ukupno gospodarstvo EU, i hrvatsko je osjetljivo i ranjivo na kretanja izvan svojih granica.

Nepredvidivosti od kojih strahuje EU uglavnom su povezane s još uvijek nejasnim mjerama koje će poduzeti nova američka administracija. Još veći problem mogu biti izbori koji se ove godine održavaju u tri ključne članice EU - Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj. Oni bi do temelja mogli uzdrmati Europsku uniju, a to je ono što nam najmanje treba sada kada smo napokon počeli osjećati koristi od članstva. Bilo bi dobro da te koristi osjete svi u Hrvatskoj jer je postotak onih koji teško žive, na rubu preživljavanja, još nedopustivo velik.