NAKON GRMOJINIH TEŠKIH OPTUŽBI Izvjestitelj Jutarnjeg iz Bruxellesa otkriva: Kako se uistinu ponaša Hrvatska tijekom pregovora Srbije o članstvu u EU

Hrvatska balansira između potrebe dokazivanja da je iskrena kad govori da joj je stalo do proširenja EU i pomoći državama zapadnog Balkana u tom procesu i zaštite svojih nacionalnih interesa, pogotovo kad je riječ o Srbiji i BiH.

Hrvatska se saborskom deklaracijom još prije članstva u EU politički obvezala da će promicati proces proširenja i europske vrijednosti u regiji i pomoći državama u regiji. Ona to doista i čini, u procesu Brdo - Brijuni sa Slovenijom i sudjelovanjem u Berlinskom procesu koji je pokrenula Njemačka, pomaže državama u procesu proširenja. Kao jedina država čije je iskustvo iz proširenja još prilično svježe, hrvatska pomoć i iskustvo cijene se u državama kandidatima. Najavom da će se tijekom predsjedanja EU u svibnju sljedeće godine u Zagrebu održati summit posvećen proširenju EU na zapadni Balkan, Hrvatska želi još jedom dokazati da je iskrena kad promiče važnost proširenja.

● Koči li Hrvatska Srbiju?

Srbiju najviše koče Njemačka, Francuska i Nizozemska koje nisu sklone bržem procesu proširenja iako vlasti u Srbiji često žele preuveličati ulogu Hrvatske u tome. Hrvatska je nekoliko puta bila rezervirana u vezi s otvaranjem nekih poglavlja sa Srbijom, ali nije ništa kočila. No, kad je riječ o poglavljima 23 i 24, pravosuđe i temeljna prava, Hrvatska je do ljeta 2016. blokirala njihovo otvaranje. Hrvatska je povukla rezerve kad je veći dio njezinih zahtjeva uvršten u prijelazne zahtjeve koje Srbija mora ispuniti. Hrvatska nije od Srbije tražila ništa više nego što je sama morala ispuniti tijekom pristupanja. Najveći broj hrvatskih zahtjeva bio je vezan uz procesuiranje ratnih zločina, otkrivanje sudbine nestalih i poštivanje prava Hrvata u Srbiji.

● Koji su bili zahtjevi Hrvatske kad je pristala na otvaranje poglavlja 23 i 24?

Pet ključnih hrvatskih zahtjeva je bilo:

1 Srbija mora osigurati prava žrtvama rata i njihov pristup pravdi, kao i naknadu štete svim žrtvama, za čija je stradanja odgovorna srpska strana

2 Srbija mora izbjegavati sukob nadležnosti pravosuđa i neće moći samovoljno primjenjivati vlastiti zakon na području Hrvatske. Ovo je vezano uz univerzalnu jurisdikciju Srbije za procesuiranje ratnih zločina

3 Srbija mora surađivati u utvrđivanju sudbine nestalih ili pronalasku njihovih ostataka

4 Srbija mora potpuno surađivati sa Sudom u Haagu

5 Srbija mora provesti pravni okvir za zaštitu manjina i osigurati da hrvatska manjina dobije mjesto u parlamentu.

● Kako EU gleda na ponašanje Hrvatske?

Kad je riječ o poglavlju koje se odnosi na pravosuđe, u Europskoj komisiji bili su razočarani Hrvatskom. Smatrali su da Hrvatska koristi članstvo da bi pritiskala Srbiju zbog bilateralnih sporova. Štoviše, u interpretaciji univerzalne jurisdikcije EK je stala na stranu Srbije. Jutarnji je još 2016. objavio interni dokument EK, gdje je bilo očito da imaju gotovo identičnu argumentaciju kao Srbija oko prava Srbije da ima univerzalnu jurisdikciju. Tumačili su da to imaju i mnoge države EU. No, Hrvatska je u radnim skupinama u Vijeću uspjela u zahtjeve koje Srbija mora ispuniti uključiti potrebu izbjegavanja sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina.

● Kako se prati ispunjavanje tih zahtjeva?

EK prati i redovito izvještava o ispunjavanju zahtjeva. Uz one na kojima je inzistirala Hrvatska, Srbija ima oko 50 drugih zahtjeva samo u poglavlju 23. Taj napredak Srbije je nedovoljan. Jutarnji je prije dva mjeseca imao uvid u interni non-paper Europske komisije upravo o napretku Srbije u ispunjavanju uvjeta iz poglavlja 23 i 24. U njemu se navodi da je Srbija ostvarila određeni napredak u usvajanju zakona i reformi institucija, ali i znatna kašnjenja u reformi pravosuđa. Što se tiče suđenja za ratne zločine, EU smatra da se tom pitanju u Srbiji pristupa sporo, da su mnogi slučajevi koji su u tijeku preuzeti od istraga u BiH i da Srbija tek treba pružiti dokaze o rezultatima kroz optužnice zasnovane na vlastitim istragama i konačnim presudama. Čak četiri od pet optužnica koje su podignute preuzete su od BiH i kad se vode postupci, oni se odugovlače i kasne zbog različitih razloga.

Izvještaj navodi i poruke Haaškog suda da Srbija već tri godine ne čini ništa kako bi izručila osobe koja su optužene za nepoštivanje suda. EU je zabrinut i zbog relativizacije ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji, njihova sudjelovanja u aktivnostima vladajuće stranke i njihove izdavačke djelatnosti koju sponzorira i Ministarstvo obrane.

● Je li Srbija napredovala u pregovorima o otvaranju poglavlja?

U poglavljima 23 i 24 nema pomaka u odnosu na ljeto 2016. jer nema napretka u ispunjavanju prijelaznih zahtjeva.