ZAGREB - Državno vojno odvjetništvo Nizozemske pokrenulo je istragu protiv 13 nizozemskih državljana i želi utvrditi njihovu ulogu u operaciji Medački džep 1993. godine te jesu li tada počinili ratne zločine.
Oni su u to vrijeme bili pripadnici 9. gardijske brigade Hrvatske vojske. Jedan od njih je i Raymond van der Linden koji ima hrvatsko državljanstvo i živi s obitelji nedaleko od Zagreba.
- Ovo je već četvrta istraga koju nizozemske vlasti vode protiv nas trinaestorice - rekao nam je jučer Linden.
Prije mjesec i pol dobio je informaciju da je istraga ponovno pokrenuta.
- Sve dosadašnje istrage nisu utvrdile da smo počinili bilo kakav zločin. Držali smo se Ženevskih konvencija i pravila ratovanja te posebnog zakona koji moraju poštovati nizozemski državljani u stranim vojskama. Da to nije tako, budite uvjereni da ne bih sjedio ovdje s vama. Uostalom, svake godine tri, četiri puta odlazim u Nizozemsku i nikada nisam imao problema - kaže Linden.
Višestruko mučenje
Tvrdi da je u vrijeme operacije u Medačkom džepu bio u Nizozemskoj, gdje je radio. To potkrepljuje potvrdama o uplaćenim zdravstvenom i mirovinskim doplacima za to razdoblje.
- Nitko od nas trinaestorice tada nije bio u Medačkom džepu - rezolutan je Linden. Naglašava da su njegovi suborci, koji žive u Nizozemskoj, prilično uznemireni ponovnim otvaranjem istrage.
Prema njegovim riječima, sve je počelo još u siječnju 1992., kada je novinarka HTV-a u Perušiću razgovarala s pripadnicima izviđačko-diverzantskog voda koji su činili nizozemski državljani i nizozemske su vlasti obratile pozornost na njih. Linden pretpostavlja da je prva prava istraga pokrenuta 1994. godine, nakon što su vlasti tzv. Srpske Krajine objavile svjedočenje Johana Tildera, nizozemsko-hrvatskog državljanina kojeg su Srbi zarobili i mučenjem iznudili iskaz u kojem on optužuje suborce za počinjenje stravičnih zločina nad srpskim civilima. Linden je vidio snimku njegove izjave i ispitivanja i tvrdi kako je potpuno jasno da je to iznio nakon višestrukog mučenja.
Upitni svjedoci
No to “svjedočenje” bilo je dovoljno Savi Štrpcu i Veritasu da pokrenu akciju protiv Nizozemaca u redovima Hrvatske vojske. Našli su i 16 svjedoka koji tvrde da su vidjeli njega i ostalih 12 njegovih suboraca u Medačkom džepu. No, Linden tvrdi da je to nemoguće. Nakon objave tog “svjedočenja” Linden je dobio častan otpust iz HV-a te je otišao u HVO. Na pitanje kako to da je odvjetništvo, iako je u protekle tri istrage utvrdilo da nema elemenata za podizanje optužnice, pokrenulo novu istragu, Linden odgovara da to čine pod pritiskom srpskog veleposlanstva u Nizozemskoj i Veritasa.
Nizozemska vojna istražna tijela u dosadašnjim su istragama ispitala sve vojnike osim Lindena. Zbog toga im se sada on sam javio sa željom da dade iskaz. Tvrdi da su ga kontaktirali, ali još ništa nije dogovoreno.
Za razliku od nizozemskog suda, Lindena je na svjedočenje o Medačkom džepu 2002. godine pozvao istražni sudac u Gospiću Pavao Rukavina. Linden tvrdi da je za državno odvjetništvo Tildenov iskaz relevantan te je sudac od njega tražio da potvrdi te navode. On je to odbio i od tada ga više nitko nije kontaktirao.
Nema dokaza
Linden tvrdi da za nizozemske istražitelje nije u statusu osumnjičenika, što potkrepljuje dokumentom nizozemske vojne obavještajne službe u kojem ga obavještavaju kako istraga o njegovu sudjelovanju u ratnim zločinima nije dala dovoljno dokaza da je sudjelovao u njima. Što se događa u ovom slučaju, pokušali smo doznati i u hrvatskom veleposlanstvu u Haagu. No, tamo su nam rekli da nisu dobili nikakvu službenu informaciju od nizozemskih vlasti.
Procjenjuje se da je u obrani Hrvatske ratovalo nekoliko tisuća stranaca. U Udruzi stranih dragovoljaca Domovinskog rata pouzdano znaju za 416 dragovoljaca iz 33 zemlje koji su se borili u hrvatskoj odori. Od toga broja 53 su poginula, a 73 su ranjena. Neki se vode kao nestali. Udruga je krajem prošle godine okupila dragovoljce u Vinkovcima.
Francuz Gaston Besson u Hrvatsku je došao s fotoaparatom, ali ga je zamijenio kalašnjikovom. Sada živi obiteljskim životom u Slavoniji. Besson je dobio hrvatsko državljanstvo, međutim mnogi od stranih dragovoljaca nisu uspjeli u tome.
Naime, ministar obrane Gojko Šušak je u svojoj zapovijedi od 25. ožujka 1992. zapovjedio otpust stranih dragovoljaca iz HV-a i zabranio prijem novih dragovoljaca, stranih državljana. Razlog takvoj odluci je taj što je među stranim dragovoljcima bilo i onih sa sumnjivom prošlošću. Takvi su se našli u nezgodnoj situaciji, nisu se smjeli vratiti u svoju zemlju, a u Hrvatskoj nisu dobili državljanstvo.
Državljanstvo nije dobio čak ni čestiti Wilhelmus van Noort, jedan od 15 nozozemskih dragovoljaca iz 1991. On je umirovljeni general NATO-a i pukovnik HV-a. U Hrvatskoj nije dobio ni Spomenicu. Vratio se u Nizozemsku.
Ni Britanac Simon Hutt nije dobio državljanstvo, a u ratu je izgubio nogu.
U Britaniji je, prije 10-ak godina osnovana čak i Udruga Croatian Forces International Volunteers Association. Pa ipak, stranci dragovoljci u RH su nailazili na nerazumijevanje. Po završetku rata neki su se propili, a neki od njih izvršili samoubojstvo. Ivica Radoš
Tko je Raymond van der Linden:
- Rođen u Nizozemskoj. Ima 35 godina
- Profesionalni nizozemski vojnik
- 18. rujna 1991. dolazi u Hrvatsku i ulazi u redove HOS-a
- Pripadnik HOS-a u Hrvatskoj i BiH
- 6. listopada 1993. postaje pripadnik 9. gardijske brigade
- 23. lipnja 1994. dobio časni otpust iz HV-a
- Odlazi u HVO, gdje je do ožujka 1996.
- Tri puta ranjavan; jednom klinički mrtav
- Čin natporučnika HVO-a
- Oženjen Hrvaticom i živi nedaleko od Zagreba
Krešimir Žabec
Oni su u to vrijeme bili pripadnici 9. gardijske brigade Hrvatske vojske. Jedan od njih je i Raymond van der Linden koji ima hrvatsko državljanstvo i živi s obitelji nedaleko od Zagreba.
- Ovo je već četvrta istraga koju nizozemske vlasti vode protiv nas trinaestorice - rekao nam je jučer Linden.
Prije mjesec i pol dobio je informaciju da je istraga ponovno pokrenuta.
- Sve dosadašnje istrage nisu utvrdile da smo počinili bilo kakav zločin. Držali smo se Ženevskih konvencija i pravila ratovanja te posebnog zakona koji moraju poštovati nizozemski državljani u stranim vojskama. Da to nije tako, budite uvjereni da ne bih sjedio ovdje s vama. Uostalom, svake godine tri, četiri puta odlazim u Nizozemsku i nikada nisam imao problema - kaže Linden.
Višestruko mučenje
Tvrdi da je u vrijeme operacije u Medačkom džepu bio u Nizozemskoj, gdje je radio. To potkrepljuje potvrdama o uplaćenim zdravstvenom i mirovinskim doplacima za to razdoblje.
- Nitko od nas trinaestorice tada nije bio u Medačkom džepu - rezolutan je Linden. Naglašava da su njegovi suborci, koji žive u Nizozemskoj, prilično uznemireni ponovnim otvaranjem istrage.
Prema njegovim riječima, sve je počelo još u siječnju 1992., kada je novinarka HTV-a u Perušiću razgovarala s pripadnicima izviđačko-diverzantskog voda koji su činili nizozemski državljani i nizozemske su vlasti obratile pozornost na njih. Linden pretpostavlja da je prva prava istraga pokrenuta 1994. godine, nakon što su vlasti tzv. Srpske Krajine objavile svjedočenje Johana Tildera, nizozemsko-hrvatskog državljanina kojeg su Srbi zarobili i mučenjem iznudili iskaz u kojem on optužuje suborce za počinjenje stravičnih zločina nad srpskim civilima. Linden je vidio snimku njegove izjave i ispitivanja i tvrdi kako je potpuno jasno da je to iznio nakon višestrukog mučenja.
Upitni svjedoci
No to “svjedočenje” bilo je dovoljno Savi Štrpcu i Veritasu da pokrenu akciju protiv Nizozemaca u redovima Hrvatske vojske. Našli su i 16 svjedoka koji tvrde da su vidjeli njega i ostalih 12 njegovih suboraca u Medačkom džepu. No, Linden tvrdi da je to nemoguće. Nakon objave tog “svjedočenja” Linden je dobio častan otpust iz HV-a te je otišao u HVO. Na pitanje kako to da je odvjetništvo, iako je u protekle tri istrage utvrdilo da nema elemenata za podizanje optužnice, pokrenulo novu istragu, Linden odgovara da to čine pod pritiskom srpskog veleposlanstva u Nizozemskoj i Veritasa.
Nizozemska vojna istražna tijela u dosadašnjim su istragama ispitala sve vojnike osim Lindena. Zbog toga im se sada on sam javio sa željom da dade iskaz. Tvrdi da su ga kontaktirali, ali još ništa nije dogovoreno.
Za razliku od nizozemskog suda, Lindena je na svjedočenje o Medačkom džepu 2002. godine pozvao istražni sudac u Gospiću Pavao Rukavina. Linden tvrdi da je za državno odvjetništvo Tildenov iskaz relevantan te je sudac od njega tražio da potvrdi te navode. On je to odbio i od tada ga više nitko nije kontaktirao.
Nema dokaza
Linden tvrdi da za nizozemske istražitelje nije u statusu osumnjičenika, što potkrepljuje dokumentom nizozemske vojne obavještajne službe u kojem ga obavještavaju kako istraga o njegovu sudjelovanju u ratnim zločinima nije dala dovoljno dokaza da je sudjelovao u njima. Što se događa u ovom slučaju, pokušali smo doznati i u hrvatskom veleposlanstvu u Haagu. No, tamo su nam rekli da nisu dobili nikakvu službenu informaciju od nizozemskih vlasti.
Procjenjuje se da je u obrani Hrvatske ratovalo nekoliko tisuća stranaca. U Udruzi stranih dragovoljaca Domovinskog rata pouzdano znaju za 416 dragovoljaca iz 33 zemlje koji su se borili u hrvatskoj odori. Od toga broja 53 su poginula, a 73 su ranjena. Neki se vode kao nestali. Udruga je krajem prošle godine okupila dragovoljce u Vinkovcima.
Francuz Gaston Besson u Hrvatsku je došao s fotoaparatom, ali ga je zamijenio kalašnjikovom. Sada živi obiteljskim životom u Slavoniji. Besson je dobio hrvatsko državljanstvo, međutim mnogi od stranih dragovoljaca nisu uspjeli u tome.
Naime, ministar obrane Gojko Šušak je u svojoj zapovijedi od 25. ožujka 1992. zapovjedio otpust stranih dragovoljaca iz HV-a i zabranio prijem novih dragovoljaca, stranih državljana. Razlog takvoj odluci je taj što je među stranim dragovoljcima bilo i onih sa sumnjivom prošlošću. Takvi su se našli u nezgodnoj situaciji, nisu se smjeli vratiti u svoju zemlju, a u Hrvatskoj nisu dobili državljanstvo.
Državljanstvo nije dobio čak ni čestiti Wilhelmus van Noort, jedan od 15 nozozemskih dragovoljaca iz 1991. On je umirovljeni general NATO-a i pukovnik HV-a. U Hrvatskoj nije dobio ni Spomenicu. Vratio se u Nizozemsku.
Ni Britanac Simon Hutt nije dobio državljanstvo, a u ratu je izgubio nogu.
U Britaniji je, prije 10-ak godina osnovana čak i Udruga Croatian Forces International Volunteers Association. Pa ipak, stranci dragovoljci u RH su nailazili na nerazumijevanje. Po završetku rata neki su se propili, a neki od njih izvršili samoubojstvo. Ivica Radoš
|
Fotoaparat zamijenio s AK-47
|
Tko je Raymond van der Linden:
- Rođen u Nizozemskoj. Ima 35 godina
- Profesionalni nizozemski vojnik
- 18. rujna 1991. dolazi u Hrvatsku i ulazi u redove HOS-a
- Pripadnik HOS-a u Hrvatskoj i BiH
- 6. listopada 1993. postaje pripadnik 9. gardijske brigade
- 23. lipnja 1994. dobio časni otpust iz HV-a
- Odlazi u HVO, gdje je do ožujka 1996.
- Tri puta ranjavan; jednom klinički mrtav
- Čin natporučnika HVO-a
- Oženjen Hrvaticom i živi nedaleko od Zagreba
|
Životni put
|
Krešimir Žabec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....