Podravka je stanovnica Podravine, područja duž rijeke Drave (pri čemu se u nas obično misli na južnu obalu, onu na hrvatskoj strani, do sjevernih ogranaka Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka i Krndije, iako je u Hrvatskoj i dio Podravine sjeverno od Drave: Gola i Ždala).
Podravka je i naziv prehrambene industrije u Koprivnici, za koju Hrvatska enciklopedija tvrdi da je “najveća prehrambena industrija sa sjedištem u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”. Istražuje se navodni kriminalno organiziran pokušaj njezina preuzimanja, zapravo otimanja, i to po cijenu prepuštanja kontrole nad naftnom industrijom INA manjinskim stranim vlasnicima. Podravka ima više od 7000 uposlenih, imala je prihod 3,49 milijardi kuna 2005, a samo 2,67 milijardi 2007.
Povijest Podravke počinje radionicom za preradu voća koju su u Koprivnici 1934 osnovali Marijan i Matija Wolf. Njihova tvornica je 1947 nacionalizirana i nazvana Podravka. Nakon višekratnih ulaganja razvila je, uz preradu voća, i izradu dehidratiranih juha (“Zlatka” kokošja juha 1957), uz za tadašnje prilike gromoglasnu reklamu, a od 1959. proizvodi dodatak za jela “Vegetu”, koja se prodavala u više od 40 zemalja. Od 1993. dioničko društvo.
“Podravka” je hrvatska riječ, u korijenu joj je naziv rijeke Drave (izvire u Italiji u Južnom Tirolu, teče kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Madžarsku, utječe u Dunav na granici Hrvatske sa Srbijom). “Drava” je predslavenski hidronim (u Plinija: Draus), vjerojatno i predindoevropski: Alessi smatra da je mediteranskog podrijetla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....