PRVI PUT U POVIJESTI STRANKE Je li Plenković shvatio tko mu je u ovom trenutku jedina prava oporba?

Od 1989. godine kada je osnovan, pa do danas, nismo imali priliku vidjeti ovakav HDZ kakav je na političkom repertoaru od zadnjih izbora. Prvi put u povijesti te stranke događa se da dio članstva javno iznosi mišljenja i zastupa stavove suprotne aktualnom čelništvu. Rasprava koja se ovoga tjedna odvijala na Predsjedništvu HDZ-a, kojemu je predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković stavio na stol Vladin plan otkupa MOL-ova udjela u Ini sredstvima od prodaje 25 posto minus jedna dionica HEP-a, do jučer je bila nezamisliva. Bez obzira na to tko je do sada vodio HDZ, činio je to željeznom rukom koja bi pomela svakog tko se usudio previše podići glavu i pustiti glas. Do dana današnjeg nitko se ne usudi ni pomisliti da bi ičim doveo u pitanje lik i djelo prvoga predsjednika Franje Tuđmana iako je bjelodano da je pod njegovim vodstvom HDZ prema van disao jedinim plućima, a iznutra su se vodili ratovi do istrebljenja. Ništa drugačije nije bilo ni kada je HDZ preuzeo Ivo Sanader. Čim je Branimir Glavaš pokazao da želi ubrati zasluge i participirati u upravljanju HDZ-om, doslovno je pregažen. Nacionalno vijeće ga je jednoglasno izbacilo iz stranke, zajedno sa svim pristašama, stranački ogranci koje je kontrolirao momentalno su raspušteni, a Glavaš torperdiran na optuženičku klupu zbog ratnog zločina.

Kao što je jednoglasno i bespogovorno podržalo Sanadera u obračunu s Glavašem, Predsjedništvo HDZ-a ga je jednako tako bespogovorno podupiralo u svemu ostalom. Blagoslovili su njegovu predaju Ine na upravljanje MOL-u, kao i sve druge odluke (ako ih je stavio pred njih) zbog kojih je nakon mantada u Vladi i stranci završio na sudu. Sanaderova namjesnica na čelu HDZ-a Jadranka Kosor propustila je priliku organizirati izbore u stranci i instalirati u najvažnija tijela svoje ljude, a za tu je naivnost brzo platila ceh. Na redovnim izborima izgubila je poziciju šefice stranke, a novi predsjednik Tomislav Karamarko pomeo je cijeli njen suradnički tim, a Kosor brutalno i uz ponižavanja izbacio iz stranke.

Plenković je na čelo HDZ-a došao u okolnostima koje se jednim dijelom mogu usporediti s mandatom Jadranke Kosor. Preuzeo ga je sa svim upravljačkim strukturama, od Predsjedništva, preko Nacionalnog vijeća do županijskih i gradskih organizacija instaliranima u Karamarkovu mandatu.

Međutim, za razliku od Kosor koja je nakon Sanadera na parlamentarnim izborima mogla samo potpisati kapitulaciju i prevesti stranku u oporbu, Plenković je HDZ podigao iz mrtvih i u velikom stilu vratio na vlast. A to ima veliku težinu. Međutim, sada treba vladati. Opijenost uspjehom na izborima popušta, a sa svakom krupnijom odlukom dolazi novo otrežnjenje. Zadnje je bilo povodom plana rekroatizacije Ine. Plenković se novinarima pohvalio podrškom Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, a za nekoliko sati iz HDZ-a su stigle poruke koje su relativizirale njegove riječi.

- Za vraćanje upravljačkih prava nad Inom nije potrebna privatizacija HEP-a! - napisao je na svome Facebook profilu Darko Horvat, ministar u bivšoj Vladi, pa u medijima još dodatno argumentirao svoje stavove. Vladinu planu listanja dionica HEP-a na burzi usprotivila se i europarlamentarka Ivana Maletić. A njih dvoje u tome nisu u tome bili usamljeni.

Nešto se definitivno događa u HDZ-u, samo još nije jasno u kojem će pravcu otići. A dvije su mogućnosti. Jedna je formiranje ozbiljne oporbe koja bi mogla skinuti Plenkovića ako se s njom ne obračuna po obrascu svojih prethodnika, a druga da se HDZ stjecajem okolnosti počeo demokratizirati. Bez obzira na to kamo vodi polemika u HDZ-u, dobro je da se barem negdje razvila argumentirana rasprava o ovim kompleksnim pitanjima koja će imati dugoročne posljedice za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Evidentno je, naime, da Most nema kapaciteta ozbiljno pristupiti temama Ine i HEP-a, već im pristupaju po uhodanom populističkom obrascu s isključivim ciljem dodvoravanja vlastitim biračima. Referendum koji su zagovarali u prvi mah teško bi bio provediv s obzirom na već usvojena stajališta Ustavnog suda iz kojih proizlazi da pitanja nacionalizacije i privatizacije spadaju u gospodarsku politiku iz djelokruga ustavnih ovlasti Vlade. Promjene Ustava kojima bi se država ograničila u rasprodaji dionica HEP-a, što je tražio čelnik Mosta i predsjednik Sabora Božo Petrov, još su besmislenije. Uostalom, ustavni stručnjaci su mu objasnili da su resursi od javnog interesa već zaštićeni Ustavom.

Što se pak najveće oporbene stranke tiče, tu je i dalje na djelu unutarstranačko preslagivanje i poslagivanje nakon odlaska Zorana Milanovića, pa se SDP još muči sa zauzimanjem jasnog političkog kursa. HSS se već dugo ne bavi ničim osim sukobima u vlastitoj stranci, HNS ima svoj model po kojemu bi otkupio Inu i prodao HEP, a druge političke opcije, poput Živog zida, energetska budućnost Hrvatske uopće ne zanima.

Stoga, bez obzira na to što je motiv oporbenjacima u HDZ-u i što su njihovi krajnji ciljevi, u ovome je času dobro da ih ima.