Samobor - Gradić bogate baštine, šarma i manifestacija

Info: Najbliži aerodrom - 34 km, Velika Gorica • Autobusni prijevoz - Samoborček, Trg kralja Tomislava 12, T: 3362 648 • TZ Samobor, Trg kralja Tomislava 5, T: 3360 044 • www.tz-samobor.hr

U zapadnom dijelu županije, između zaprešićkog i jaskanskog područja, uz granicu sa susjednom Slovenijom, na površini od 315 km2, s oko 55.000 stanovnika, prostire se samoborsko područje. Tu su grad Samobor i grad Sveta Nedelja i Stupnik. Turistički je to jedno od najjačih i najrazvijenijih područja, ne samo u Zagrebačkoj županiji, nego i u ovom dijelu Hrvatske. Osim turizma i ugostiteljstva, gospodarsku osnovicu čine i poljoprivreda, obrtništvo, kemijska industrija, staklarstvo i dr. Samobor je slikoviti gradić s očuvanom starom gradskom jezgrom, s dugom izletničkom i turističkom tradicijom. Duga povijest, bogato kulturno naslijeđe i atraktivna okolica osiguravaju mu značajno mjesto u svekolikoj hrvatskoj turističkoj ponudi. Odavno je možda i najpopularnije izletište Zagrepčana, koji ovamo dolaze da bi uživali u njegovom jedinstvenom šarmu, u prirodnim ljepotama, u popularnim samoborskim restoranima, gostionicama i izletištima. Turizam se ovdje počeo razvijati početkom 19. st, a 1886. osniva se “Društvo za poljepšavanje Samobora”, preteča Turističkog društva.Smjestio se na istočnim obroncima Samoborskog gorja, na ulazu u romantičnu dolinu potoka Gradne. Srednjovjekovni je to gradić, s oko 15.000 stanovnika, barokne arhitekture, kojega okružuje široki planinski vijenac, od Okić-grada, preko Plešivice, Oštrca, Velikog Dola, Lipovca i Japetića do Žumberka. Mnoštvo je zdanja i spomenika koje valja razgledati u Samoboru. Zapravo, cijeli je grad - muzej.

Centar - spomenik

Na prelijepom središnjem samoborskom trgu, Trgu kralja Tomislava, svaka je zgrada zaštićeni spomenik kulture prve kategorije. Današnji je izgled trga zaokružen 1925. godine, podizanjem zgrade Samoborske štedionice, danas Samoborske banke, na broju 8. Zgrada na broju 1, ugaona jednokatnica, podignuta je oko 1800. godine. Rodna je kuća arhitekta Franje Gabrića. Danas su tu kavana i hotel “Livadić”. Oko 1800. godine sagrađena je i zgrada na broju 3, gdje je nekada bio hotel “Gradu Trstu”, a u kavani hotela osnovana je prva čitaonica u Samoboru. Na broju 5 općinska je vijećnica. Građena je prema nacrtima poznatog zagrebačkog graditelja Bartola Felbingera. Na pročelju, u razini prvoga kata, početkom 20. st. postavljeni su reljefi u čast gradonačelnika Ferde Livadića i Ljudevita Šmidhena. Prizemnica na broju 5, uz most prema Perkovčevoj ulici, iz 18. je stoljeća, a prigrađena je u 19. stoljeću Dvokatnica na broju 11 podignuta je 1908. po nacrtima Franje Gabrića, a pročelje je u stilu secesije. Oko 1800. izgrađena je zgrada na broju 13, dok je današnja slastičarnica, na broju 14, u zgradi građenoj u secesijskom stilu, nekada bila kavana u kojoj je često sjedio Antun Gustav Matoš dok je stanovao u toj kući.

Stari grad Samobor

Vrijedi se prošetati do Starog grada Samobora, koji se nalazi na brdu Tepec. U ruševnom je stanju, ostale su samo zidine. Izradile su ga pristaše češkog kralja Otokara oko 1270. godine. Od tih najstarijih dijelova ostala je samo još branič-kula. U 16. i kasnijim stoljećima grad se pregrađuje i dograđuje, što pridonosi da se izgledom približi baroknim dvorcima. Mijenjao je vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Tržačke, Tahija, Erdödiya, Auersperga, Kulmera, Kiepacha i Montecuccolija, od kojega ga je samoborska općina otkupila 1902. godine. No, još krajem 18. stoljeća život u njemu zamire, vlasnici ga napuštaju. Unutar zidina grada nalaze se ruševine gotičke kapele sv. Ane. S grada puca prekrasan pogled na Samobor i okolicu. Podno Starog grada je stari dio Samobora, Taborec, s drvenim kućama i gotičkom, barokiziranom crkvom svetog Mihalja.

Značajne crkve

Značajne sakralne građevine nalaze se u najužoj gradskoj jezgri. Župna crkva sv. Anastazije spominje se već 1334. godine, a današnja je crkva podignuta između 1671. i 1675. godine. Građena je po uzoru na isusovačku crkvu sv. Katarine u Zagrebu, s ranobaroknim i manirističkim stilskim karakteristikama.

Barokna crkva Uznesenja sv. Marije nalazi se u kompleksu franjevačkog samostana, koji je građen od 1712. do 1721. godine. U crkvi se, od mnogobrojnih umjetnina, ističu oltari iz 1735. godine, propovjedaonica, glavni oltar, oltarne slike. U crkvi je monumentalna iluzionistička kompozicija s prikazom Marijina uznesenja.

Livadićev dvorac

Livadićev dvorac, u kojem se danas nalazi Samoborski muzej, nastao je u nekoliko građevinskih etapa na posjedu plemenitih Kralića. Na karti je Samobora prvi put ucrtan 1764. godine. Krajem 18. stoljeća posjed kupuje dvorski savjetnik Franjo pl. Tisztpataky i na njemu podiže novi, udobni dvorac. Njegova udovica cijeli posjed s dvorcem oporučno 1809. godine ostavlja svom nećaku Ferdi Livadiću, u čijem posjedu ostaje do njegove smrti, 1879. godine. To je bilo zlatno doba dvorca. Glazbenik, pravnik, načelnik, sudac, školski ravnatelj, Ferdo Livadić, u svom dvorcu ugošćuje mnoge ugledne ljude svoga doba, ponajviše ilirce: Vraza, Gaja, Draškovića, Rakovca, Vukotinovića, Preradovića. Tu je prvi puta zapjevana ilirska budnica “Još Hrvatska nij’ propala”, koju je Ferdo Livadić skladao na stihove Ljudevita Gaja. Kasnije je dvorac mijenjao vlasnike, da bi se 1948. godine u njega počeo useljavati Samoborski muzej.

Samoborski muzej

Danas su u Samoborskom muzeju raznovrsne zbirke s izlošcima koji su svjedočanstvo kontinuiteta života u samoborskom kraju. Tu su geološka, arheološka i kulturno-povijesna zbirka, te zbirka posvećena Ferdi Livadiću. Prikazano je i stoljetno samoborsko gospodarstvo, a u muzeju se nalazi i umjetnička zbirka portreta, sakralnih djela, skulptura, veduta, grafika i brojnih djela umjetničkog obrta, te zasebna etnografska zbirka predmeta samoborske okolice.

Okić

Srednjovjekovni grad na vrhu osamljena brda južno od Samobora spominje se od 1193. Bio je u posjedu različitih gospodara, a od 1616. se spominje kao napušten. Nepravilna je tlocrta, s valjkastom kulom kraj ulaza i romaničko-gotičkom kapelom. Danas je Okić-grad poznat kao alpinističko vježbalište na strmim stijenama na pristupu gradu i po planinarskom domu. U blizini je župna crkva sv. Marije, pregrađena krajem 17. st.

Anindol

Anindol je najljepše samoborsko šetalište. Taj se šumoviti park nalazi na brdu Tepec. Tu je barokna kapelica svete Ane, zaštitnice grada Samobora, po kojoj je šetalište i dobilo ime, a više prema vrhu brda kapela svetog Jurja. Između dviju kapela podignut je 1933. ka-me niti križni put, sa 14 posta ja, urešen reljefnim slikama i kalvarijom. Današnji je Anin- dol nekada prekrivala šikara, ali ga je 1883. dao očistiti i urediti tadašnji gradonačelnik Ljudevit Šmidhen. Uz Anin- dol, najznačajnije je gradsko šetalište, a ujedno i sportsko-rekreacijski centar, Vugrinščak, u podnožju brda Tepec.