KOMENTAR

ŠEF INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK Dosta je anglizama, umjesto gadget treba reći pametna spravica

Želja političara da djelomično prikriju njihovo značenje izvorište je poplave anglizama poput outsourcinga, spin-offa, clean starta, master plana, in-housea...

Piše:

Arhiva

Objavljeno: 19. travanj 2015. 14:17

U posljednjih je godinu do dvije hrvatski jezik u javnome prostoru doživio poplavu anglizama. Izvorište im je bilo u vladajućim strukturama koje su, rješavajući probleme zaposlenih u javnome sektoru, posezale za rješenjima (ali i izrazima) kao što je outsourcing, a kad je to postalo predmetom sporenja, pa je čak i najavljen referendum kojim se on želio spriječiti, prešlo se na rješenje spin-off, ali ni to nije potrajalo, pa je kao rješenje najavljen model in house. Uz te su anglizme uvedeni i izrazi poput clean start, master plan, revolving, win-win situacija i cijela skupina takvih izraza nemarno pokupljenih iz engleskih menadžerskih, ekonomskih i bankarskih brošura. Zaredali su i novinarski tekstovi i gotovo svakodnevni upiti: Što nam se to događa s jezikom (a i društvom), o kakvoj je to najezdi riječ? U Saboru su pak počele pljuštati replike i kritike oporbenjaka upravo na sve veći broj anglizama koji su postali uobičajen arsenal političkoga diskursa.

Fenomen outsourcinga, revolvinga, factoringa, spin-offa, in housea i svih ostalih novovjekih anglizama nastao je i zbog toga što oni očito nemaju isti karakter koji imaju anglizmi koje smo već odavno usvojili, poput anglizama bestseler, dizajn, vaterpolo ili vikend, koje smo potpuno prilagodili hrvatskomu jeziku i do danas im nismo (premda je bilo pokušaja) našli hrvatske zamjene. Brojne riječi podrijetlom iz engleskoga jezika toliko su dugo u hrvatskome jeziku da smo ih već potpuno prilagodili svojemu jezičnom sustavu (što se odmah uočava na pravopisnoj razini). Pa zašto nam je onda uopće problem s ovim novima koje dolaze? Što je to u njima što izaziva odbojnost i zašto ih doživljavamo kao svojevrsnu jezičnu agresiju? Problem je očito u značenju koje te riječi nose, ali i svjesnoj ili nesvjesnoj namjeri onih koji ih upotrebljavaju da djelomično prikriju ono što se krije iza njihova značenja. Tako se, manje ili više opravdano, digla povika na anglizme i zbog sadržajnih, odnosno političkih razloga. Jer, reći čistačicama ili računovotkinjama u javnome sektoru da ćete ih “autsorsati” ili “spin-offati” bolje i ljepše zvuči od stvarne istine izdvajanja tih poslova u neku privatnu tvrtku u kojoj, prema pravilima privatnoga sektora, vjerojatno gube neka dotad ostvarena prava.

To se može usporediti s bolesnikom koji neće preživjeti noć, a liječnik mu iščita dijagnozu na latinskome, pa čovjek mirno ode na počinak jer ništa od izgovorenoga nije razumio. Svi oni mogući revolving krediti i ostale bankarske anglističke mudrolije dobrim dijelom služe upravo tome. I to je ono što ljude dodatno smeta i čini im te anglizme odbojnima.

Uzmimo za primjer sljedeći novinski odlomak: Dosadašnji model u kojemu su pomoćni poslovi u sklopu javnih službi Vlada je odlučila zamijeniti modelom izdvajanja tih poslova u privatnu tvrtku, koja bi davala usluge javnim tvrtkama, a nakon što je taj model doživio brojne kritike, odlučili su se za model osnivanja tvrtke kćeri unutar javnoga sektora. A kako je i to došlo pod udar javnosti, kao rješenje je ponuđena preraspodjela unutar tvrtki, tj. unutarnja preraspodjela.

Ako vam je prethodni odlomak razumljiv, onda ste zagovornik ideje da su anglizmi outsourcing, spin-off i in house nepotrebni u hrvatskome jeziku.

No, prodor engleskoga jezika ne događa se samo na leksičkoj razini iako je to najuočljivije, nego i na drugim jezičnim razinama, što je daleko pogubnije jer se narušava struktura hrvatskoga jezika. Nedavno sam na jednom prospektu za napitke vidio da se nude ruža sok, dinja sok i bazga sok. Usto, nema hrvatskih tiskanih medija koji nisu nasjeli na “najveću jezičnu podvalu ikad”, pa tako slažu rečenice, ali i naslove koji se već mogu vidjeti i na naslovnicama! Postponirani ikad uz superlativ nakaradna je engleština koja uopće nije u duhu hrvatskoga jezika.

Trebamo li se i kako postaviti prema sveopćoj anglizaciji jezika? Prije nego što odgovorim na to pitanje, podsjetio bih na jedan sjajan nedavno objavljen tekst Inoslava Beškera o tome kako su Talijani gotovo istodobno s pokretanjem institutskoga portala Bolje je hrvatski! odlučili stati u obranu dičnoga jezika Dantea i Petrarce tako što su na poticaj marketinške stručnjakinje Alessandre Neste pokrenuli internetsku peticiju “Dillo in italiano” (Reci to talijanski) radi smanjivanja brojnosti engleskih riječi i izraza u talijanskome jeziku. Francuzi i Slovenci, ali i brojni drugi europski narodi čuvaju svoj jezik zakonom o jeziku i ulažu i energiju i sredstva da im se ne dogodi anglizacija jezika iz jednostavnoga razloga što to doživljavaju kao ugrozu vlastita jezika i identiteta.

Neki lingvisti zastupaju tezu da jezik ima vlastite unutarnje mehanizme za samoregulaciju, što ima uporišta u jezičnoj povijesti, te da se oko najezde anglizama nema potrebe previše uznemiravati. No, čini mi se da to baš nije tako jer hipoteza je dobra, ali joj u slučaju ovih naših anglizama nedostaje jedan važan element: ne postoji mogućnost izbora. Da bi jezik, odnosno njegovi govornici (jer jezik i jesu njegovi govornici) mogli sami regulirati što će u jeziku zadržati, a što odbaciti, mora postojati alternativa. A za tom alternativom, odnosno adekvatnim hrvatskim zamjenama, vapi većina govornika hrvatskoga jezika koji kao da su u posljednje vrijeme osvijestili neravnopravnost i neravnotežu u odnosu na svu silinu i množinu anglizama, čija im značenja baš i nisu pretjerano mila.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u tu je svrhu pokrenuo internetski portal Bolje je hrvatski! s osnovnom idejom da ponudi alternativu izrazima koji su nas počeli previše opterećivati, ali ne tako da ih silom nameće (jer je nasilno nametanje u jeziku uglavnom odiozno i najčešće izaziva kontraproduktivan učinak, odnosno otpor), nego obratno: bez nasilnoga nametanja, uz preporuku i obja-šnjenje - to je osnovna ideja mrežnih stranica bolje.hr. Osim toga, govornici hrvatskoga jezika dobili su mogućnost da daju svoje komentare na naše prijedloge te da sami predlažu one riječi stranoga podrijetla u hrvatskome za koje bi htjeli hrvatsku zamjenu. U nekih mjesec dana postojanja portala uz više od 10.000 pregleda dobili smo i više od 400 prijedloga. Ta brojnost i zainteresiranost za sadržaj te kreativnost u predlaganju govori da je riječ o zdravorazumskom shvaćanju vlastitoga jezika kao dovoljno razvijenoga i zreloga da mu ne treba slugansko-kolonijalistički mentalitet koji mu nameće upotrebu nerazumljivih stranih riječi.

Kao izravna posljedica postojanja portala Bolje je hrvatski! u ovih nepunih mjesec dana vidljivo je da su brojni mediji počeli outsourcing nazivati takozvanim, stavljati ga u zagrade uz hrvatsku zamjenu koju smo ponudili: izdvajanje (pomo-ćnih poslova). Čak je i Ustavni sud u obrazloženju odluke o ustavnosti referendumskoga pitanja o outsourcingu od 8. travnja u točki 8 prihvatio ideju institutskih jezikoslovaca o neprimjernim anglizmima: “Ustavni sud prvo upozorava na neprimjerenost uporabe u hrvatskom pravnom sustavu anglizma outsourcing” i time praktički potvrdio da je projekt Bolje je hrvatski! uspio u svojoj namjeri. Jer, doista, bez obzira na to hoće li neki od alternativnih hrvatskih zamjena (outsourcing > izdvajanje, spin off > tvrtka kći, in house > preraspodjela, u kući, revolving door > kružna vrata, startup tvrtka > razvojna tvrtka) zaživjeti u praksi, najveći je uspjeh cijeloga projekta osvješćivanje govornika hrvatskoga jezika o neizmjernim izražajnim i tvorbenim mogućnostima materinskoga jezika koji može izraziti sve društvene, gospodarske, političke i kulturne pojavnosti modernoga doba.

Od danas je na portalu Bolje je hrvatski! predloženo pet novih riječi, ovoga puta iz računalnoga područja. Nedjeljni Jutarnji prvi objavljuje novi niz sveprisutnih anglizama kojima su jezikoslovci iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje našli odgovarajuće hrvatske zamjene potičući govornike hrvatskoga jezika da ih upotrebljavaju jer su jednostavno - bolji.