PIŠE SNJEŽANA PAVIĆ

Što Milanović može naučiti iz poraza SDP-a u BiH

Zagreb, 150413.Sjediste SDP-a, Iblerov trg.Konferencija za novinare predsjednika SDP-a Zorana Milanovica nakon proglasenja privremenih rezultata izbora za Europski parlament.Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Boris Kovacev / CROPIX
 Boris Kovačev / CROPIX / BORIS KOVACEV

Dva tjedna od izbora 12. listopada u Bosni i Hercegovini konačno su izbrojili sve glasove birača. U toj kompliciranoj državi izbornih pobjednika uvijek je nekoliko, ali je najveći gubitnik nedvojbeno Socijaldemokratska partija BiH.

Dok je Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića na svim razinama dobila 29 mandata više, SDP BiH na čelu sa Zlatkom Lagumdžijom izgubio je čak 58 zastupničkih mjesta, izračunali su novinari agencije Anadolija, zbrajajući sve mandate od skupština deset kantona pa do federalnog parlamenta i onog državnog.

SDP BiH nije pao, on je dotučen do nogu. Izgubio je čak dvije trećine svojih birača: 2010. je za njih glasalo 266.000 ljudi u Federaciji BiH (lista za Parlamentarnu skupštinu BiH), a sad su dobili samo 93.000 glasova. U te četiri godine isparilo je čak 173.000 SDP-ovih birača: više ih je otišlo nego što je ostalo. Jesu li prešli u drugi tabor, Izetbegovićevoj SDA? Ne, ideološke barijere su prevelike, vjerojatnije je da su se pod okrilje SDA vratili glasovi Stranke za BiH Harisa Silajdžića, koja sad nije prešla izborni prag.

Silajdžić je svoju stranku odcijepio od Izetbegovićeve, i kad se disidentska tvorevina sunovratila, glasovi su se vratili matici. A nekadašnji glasovi SDP-a su se prelili Željku Komšiću, dojučerašnjem SDP-ovcu, čija je friško osnovana Demokratska fronta zasjela na drugo mjesto na listi stranaka iz Federacije u skupštini BiH, s osvojenih 150.000 glasova.

Komšić je svoju Demokratsku frontu osnovao u travnju, jedva pola godine uoči izbora. Do sada su ostali ideološka nepoznanica. O njima birači pojma nemaju, pa su im zato poklonili povjerenje, prije nego da glasaju za ove, koji su ih drugi put iznevjerili. Tako se dogodilo da je dvije trećine istog biračkog tijela izabralo avanturu i sasvim novu stranku, a preostala trećina ostala vjerna staroj firmi.

Zabavno je izvlačiti paralele s Hrvatskom iako se, naravno, nijedna zemlja na svijetu ne može uspoređivati s Bosnom i Hercegovinom. Hoće li tako i kod nas Mirela Holy oduzeti Milanovićevu SDP-u razočaranu većinu esdepeovskog biračkog tijela? Po CroBarometru, Mirela Holy već osvaja više glasova od svoje bivše stranke, a tko zna što će se sve još dogoditi do izbora iduće godine.

BiH nije monolitna Hrvatska, dva bosanskohercegovačka entiteta - Republika Srpska i hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH - imaju različitu političku dinamiku. Ali ovaj drugi, hrvatsko-bošnjački dio ugrubo je sličan Hrvatskoj: i tu većinu vremena od 1995. naovamo vlada HDZ, a povremeno ga s vlasti smjenjuje SDP.

Uvjetno rečeno, jer za HDZ tamo glasaju Hrvati, manjinski narod, a za SDP velikom većinom Bošnjaci, a nikad nijedna od tih stranaka nije sama na vlasti. Hrvati u BiH uvijek glasaju za HDZ, samo im se glasovi u različitom omjeru prelijevaju između jednog i drugog HDZ-a, Bošnjaci sebi već dopuštaju luksuz demokracije, pa osim dviju najvećih i najpostojanijih stranaka, SDA i SDP, uvijek nekoliko stranaka vodi bitku za onog trećeg, za ulogu jezičca na vagi, HSLS-a ili HNS-a bez kojeg nema formiranja nove većine.

Iako se tu radi o dva naroda i dva biračka tijela, i u Federaciji se poklopilo da se kao u Hrvatskoj na vlasti smjenjuju HDZ i SDP. I kod njih je SDP dva puta bio na vlasti, a HDZ dva puta odlazio - kad god bi SDP osvojio najviše bošnjačkih glasova, automatski bi izbacio ne samo SDA nego i HDZ iz vlasti. Prvi put su Lagumdžija i SDP BiH došli na vlast nakon pobjede Račanove šestorke u Zagrebu i Đinđićeva DOS-a u Beogradu, u burnom razdoblju vlasti Alijanse za promjene 2001./2002., te u posljednjem izbornom ciklusu, od 2006. do zadnjih izbora 12. listopada.

Prvi put su SFOR-ovim tenkovima izgurali HDZ BiH Ante Jelavića i formirali vladu uz pomoć Nove hrvatske inicijative Krešimira Zubaka, a nakon 2006. poslužili su im Lijanovići i pravaši. Svaki put razočaranje je sve veće: sa samo 93.000 glasova SDP BiH je sada pao daleko ispod granice na kojoj su bili 2002., kad su ih birači također kaznili i dali im samo 112.000 glasova.

Manje su osvojili jedino na prvim poslijeratnim demokratskim izborima, u koje su tolike nade polagali Amerikanci, da bi na njima SDA pobijedila s više od 700.000 glasova, a HDZ s nikad poslije dosegnutih 338.000. SDP je tada na čelu višenacionalne Združene liste teško poražen sa samo 106.000 osvojenih glasova. Tada, odmah iza rata, za poraz su mogli kriviti nacionalizam. Sad su si sami krivi. Nakon četiri godine, presudili su im vlastiti birači, koji nisu mogli preći u drugi, ideološki suprotstavljen tabor. Ako se to ponovi u Hrvatskoj, o formiranju buduće vlade odlučivat će Mirela Holy.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:53