TOP 10 zelenih oaza - Pluća metropole

1. PARK MAKSIMIR

Park šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. U parku od 316 hektara očuvane su flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera. Osim Zoološkog vrta, koji se nalazi na južnom kraju, u parku su i istaknutiji objekti kao što su Švicarska kuća, Vidikovac kiosk, paviljon Jeka i Kapela sv. Jurja.

2. PARK RIBNJAK

U parku uz istočne zidine Kaptola, sve do 19. stoljeća nalazili su se biskupski ribnjaci, po čemu je park dobio ime. Tada je cijeli park pretvoren u perivoj engleskog tipa, s vodopadima, egzotičnim biljem i ukrasnim tipovima. Iako je u novije vrijeme Ribnjak trebao postati park skulptura, ta ideja nikada nije zažvijela, no unatoč tome, ovaj park danju je šetalište, a u noćnim je satima omiljeno okupljalište mladih.

3. BOTANIČKI VRT

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti te značenja za grad Zagreb i cijelu Hrvatsku, Botanički vrt je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture. Radovi na uređenju počeli su 1890. godine, a zanimljivo je da je 1911. u Botaničkomvrtu sagrađen morski akvarij, koji danas, nažalost, ne postoji. Vrt se prostire na površini od 4,7 hektara, na kojima raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i svijeta.

4. ZRINJEVAC

Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, omiljeno je okupljalište Zagrepčana i jedan od najprepoznatljivijih simbola metropole. Ova intimna i romantična zelena oaza u srcu grada dio je glasovite Lenucijeve potkove, a prostire se na površini od 12.540 četvornih metara. U sredini parka, okružen stoljetnim platanama, nalazi se glazbeni paviljon koji je postavljen 1891. godine. Južni dio parka krase poprsja znamenitih hrvatskih ličnosti poput Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića. Zrinjavac okružuju sjedišta institucija poput Vrhovnog suda, Arheološkog muzeja, HAZU i Ministarstvo vanjskih poslova.

5. TOMISLAVAC

Trg kralja Tomislava primjer je zelene urbane površine na kojoj se Zagrepčani često odmaraju i pune baterije, osobito tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Omeđen zrinjevačkim palačama, pozicioniran u samom središtu grada, Tomislavac je jedan od omiljenijih parkova Zagrepčana. Mladi i bosonogi ljubitelji prirode leže ili sjede na travi, razgovaraju i zabavljaju se, nerijetko i zapjevaju uz nekoga s gitarom.

6. DUBRAVKIN PUT

Šumski put u parku šume Tuškanac dobio je ime po supruzi bana Josipa Jelačića, grofici Sofiji Stockau, koja se nije mogla načuditi ljepoti stare i guste šume. Njoj u čast ta je staza 1852. nazvana Sofijin put. Nakon pedeset godina tadašnji Sofijin put postao je popularna polazišna točka na kojoj su se okupljali planinari pred polazak prema Cmroku, Gornjem Prekrižju, Šestinama, Medvedgradu ili vrhu Madvednice. Poslije Drugog svjetskog rata Sofijin put je preimenovan u Dubravkin, a danas je, osim brojnim šetačima i rekreativcima, prepušten i ljubavnicima koji su tu pronašli skrivenu i tihu oazu za izmjenjivanje nježnosti.

7. ROKOV PERIVOJ

Rokovoj perivoj jedan je od najintimnijih zagrebačkih parkova, a nalazi se u samom središtu metropole. Zahvaljujući svom položaju na brežuljku iznad kina Tuškanac, daleko je od gradske vreve te je idealno mjesto za odmor i šetnju, kao bijeg od ljetnih vrućina. Rokov perivoj je i mjesto gdje su živjeli brojni umjetnici koji su utjecali na kulturni život Zagreba i Hrvatske poput kipara Roberta Frangeša Mihanovića, arhitekta Viktora Kovačića i slikara Joze Kljakovića.

8. PARK OPATOVINA

Šest vrtova, koji su pripadali kanoničkim kurijama na Kaptolu, poslije Drugoga svjetskog rata pretvoreni su u javno šetalište. U sjeverozapadnom uglu parka, koji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, stoji najbolje očuvana kaptolska kula, tzv. Prišlinova kula. Zbog intimnog ambijenta, u parku je tijekom ljeta pozornica na kojoj se održavaju kazališne predstave.

9. JEZERO BUNDEK

S desne strane Zagrebačkog velesajma i Hipodroma, između dva novozagrebačka mosta te između rijeke Save i naselja Središća nalazi se jezero Bundek. Jezero koje je nastalo iskopom šljunka sastoji se od manjeg i većeg jezera, a ukupne je površine od 4,6 hektara. Bundek je 2005. obnovljen i pretvoren u obiteljsko izletište, kulturni centar, kupalište i prirodnu oazu na desnoj obali rijeke Save.

10. JEZERO JARUN

Jezero Jarun popularno je okupljalište svih Zagrepčana željnih različitih oblika rekreacije, od kupanja, preko trčanja, do rolanja i vožnje biciklom, ali i mjesto svakodnevnog druženja u brojnim kafićima ili pak livadama predviđenim za roštiljanje. Osim dnevnog, Jarun nudi i bogat večernji provod zahvaljujući brojnim kubovima koji su nositelji zagrebačkog noćnog života.