ZAGREB - Zločini počinjeni nakon operacije Oluja prvi će se put naći u školskim udžbenicima povijesti. Oko 50 tisuća učenika osmog razreda osnovne škole tako će od iduće školske godine dobiti informaciju o tome da su u kolovozu 1995. nakon vojno-redarstvene akcije Oluja kojom je oslobođen najveći dio Hrvatske počinjeni i pojedinačni zločini nad srpskim pučanstvom, zbog čega se danas u Haagu sudi hrvatskom vojnom vrhu.
U svakom ratu postoji zločin. Na pravosuđu je da to istraži. Time ne treba zamarati djecu, a posebno ne u osmom razredu. Dok znanost to ne istraži, sve su to osobni sudovi
Za nastavu je povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja u kolovozu prošle godine donijelo novi nastavni plan i program, po kojem je sada napisano pet novih udžbenika povijesti, različitih izdavača.
Domovinskom je ratu u udžbenicima dan puno veći prostor, nego do sada, a tri su autorska tima iz tri izdavačke kuće (Školske knjige, Profila i Meridijana) odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske.
Takav pristup nije se svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti Primorčeva ministarstva pa su neki udžbenici na doradu vraćani i tri puta.
No, ni to nije obeshrabrilo autore te su uz kompromise u udžbenicima ostale informacije o ubojstvima Srba i paležu njihovih kuća.
Povjerenstvo mi je zamjeralo da sam se priklonio mišljenju da je na Oluju bačena sjena "zbog nekih postupaka nakon nje". Mi smo ustrajali na tim činjenicama
Jedan od autora, Krešimir Erdelja, kaže kako je njemu povjerenstvo (M. Jareb, I. Jurišić, E. Petroci, M. Batinović, D. Šimunović) zamjeralo da se priklonio mišljenju da je na operaciju Oluja bačena sjena "zbog nekih postupaka nakon nje". "Smatramo da je riječ o odjeku suvremenih političkih rasprava te optužnica Haaškoga suda", napisalo je povjerenstvo, a autorima poručilo da u prikazivanju tako osjetljivih tema pokažu više opreza.
- Mi smo ustrajali jer te činjenice više ne osporava ni ljevica ni desnica. Postoje i brojni dokumenti koji to potvrđuju, a HHO je izdao i knjigu s imenima ubijenih, što nitko do danas nije osporio - kazao je K. Erdelja. Dodao je kako smatra da time što je u svom udžbeniku spomenuo i zločine počinjeno nad srpskim stanovništvom nije umanjio značaj vojno-redarstvenih akcija, a ponajmanje da je izjednačio žrtvu i agresora.
Stjepan Bekavac, autor konkurentskog udžbenika, ne dijeli Erdeljino mišljenje. - U svakom ratu postoji zločin. Stvar je pravosuđa da to istraži. S tim ne treba zamarati djecu, a posebno ne u 8. razredu - rekao je. Iako S. Bekavac ne želi komentirati udžbenike svojih konkurenata, zamjera im to što su u udžbenike uvrstili za njega sporne teme, dok one nisu do kraja istražene. - Znanosti treba prepustiti da to istraži. Do tada su sve to osobni sudovi pojedinaca - kazao je.
Početak rata
Na iznošenju potpune istine o Domovinskom ratu u svom je udžbeniku ustrajala i Snježana Koren, koju je povjerenstvo čak i optužilo da je izjednačila agresora i žrtvu. Povjerenstvu se nije dopao ni njezin prikaz Alojzija Stepinca.
Od autorice se izričito tražilo da iz potpisa pod Stepinčevu sliku izbaci rečenicu: "Njegovo držanje za vrijeme rata, tj. je li dovoljno oštro i odlučno istupao protiv ustaškog režima, i danas je predmet rasprava" koja je stajala i u starom udžbeniku, koji se u školama koristi već nekoliko godina. Koren kaže da na to nije pristala.
Zločini nad Srbima
- To je postupak po mom sudu blizak cenzuri na koji ja nisam mogla pristati jer za tako nešto nema ni znanstvenih ni stručnih analiza. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli test o Stepincu - kazala nam je Koren.
Krešimir Erdelja, iako mu je udžbenik vraćan tri puta na doradu, na kraju nije htio pristati na to da se iz njegova udžbenika izbaci rečenica koju je povjerenstvo smatralo posebno spornom, a u kojoj se kaže da su srpskoj propagandi, koja je srpsko stanovništvo plašila time da Hrvatska sve više postaje slična ustaškoj NDH, svojim "neodmjerenim izjavama" pridonijeli i neki hrvatski političari.
Vukovarska tragedija
- Jasno smo rekli da će djeca, ako tu rečenicu izbacimo iz udžbenika, dobiti jednostranu sliku, a ne širi kontekst povijesnih događanja - kazao je Erdelja.
Svoje tvrdnje potkrijepio je citatima Šime Đodana i Franje Tuđmana iz 1990. godine.
Inače, i sam je Tuđman u udžbenicima prikazan na različite načine.
Tuđmanova uloga
Povjerenstvu se nije dopao prikaz Alojzija Stepinca. Izričito se tražilo da se izbaci rečenica o tome da je danas predmet rasprava. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli tekst o Stepincu
Najdalje su otišli autori Školske knjige koji su uz sve zasluge prvoga hrvatskog predsjednika naveli i to da se godine njegove vladavine danas prosuđuju i kroz problematično naslijeđe pretvorbe i privatizacije.
Navedeno je i kako je Franjo Tuđman zadao "velik udarac vlastitoj popularnosti (posebno među mladima)" inzistirajući na tome da se zagrebački nogometni klub za koji je navijao nazove Croatia, a ne Dinamo, kako su željeli navijači.
U svim se novim udžbenicima povijesti spominje i da je Hrvatska 2005. počela pristupne pregovore za ulazak u EU. Navodi se i irački rat, a neki autori spominju i Sadamovo smaknuće.
U udžbenik Školske knjige uvršteno je i najnovije znanstveno otkriće akademika Miroslava Radmana i njegova tima.
Ivana Kalogjera-Brkić
U svakom ratu postoji zločin. Na pravosuđu je da to istraži. Time ne treba zamarati djecu, a posebno ne u osmom razredu. Dok znanost to ne istraži, sve su to osobni sudovi
|
BEKAVAC:
|
Za nastavu je povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja u kolovozu prošle godine donijelo novi nastavni plan i program, po kojem je sada napisano pet novih udžbenika povijesti, različitih izdavača.
Domovinskom je ratu u udžbenicima dan puno veći prostor, nego do sada, a tri su autorska tima iz tri izdavačke kuće (Školske knjige, Profila i Meridijana) odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske.
Takav pristup nije se svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti Primorčeva ministarstva pa su neki udžbenici na doradu vraćani i tri puta.
-
Akcijama je ponovno spojen sjever i jug Hrvatske. Detaljno se spominju dvije najveće akcije Bljesak i Oluja (
- Olujom su završile vojne operacije Domovinskog rata i otvoren je put povratka hrvatskim prognanicima
- Oluja je označila završetak Domovinskog rata iako su još uvijek ostali okupirani hrvatsko Podunavlje, istočna Slavonija i zapadni Srijem
- Faktografski se nabrajaju akcije oslobođenja dijela zapadne Slavonije, Dubrovnika, Maslenice te Bljesak i Oluja
- Hrvatska je vojska u nekoliko dana u operaciji Oluja slomila otpor srpskih pobunjenika u središnjoj Hrvatskoj
|
Oslobodilačke akcije
|
No, ni to nije obeshrabrilo autore te su uz kompromise u udžbenicima ostale informacije o ubojstvima Srba i paležu njihovih kuća.
Povjerenstvo mi je zamjeralo da sam se priklonio mišljenju da je na Oluju bačena sjena "zbog nekih postupaka nakon nje". Mi smo ustrajali na tim činjenicama
|
ERDELJA:
|
- Mi smo ustrajali jer te činjenice više ne osporava ni ljevica ni desnica. Postoje i brojni dokumenti koji to potvrđuju, a HHO je izdao i knjigu s imenima ubijenih, što nitko do danas nije osporio - kazao je K. Erdelja. Dodao je kako smatra da time što je u svom udžbeniku spomenuo i zločine počinjeno nad srpskim stanovništvom nije umanjio značaj vojno-redarstvenih akcija, a ponajmanje da je izjednačio žrtvu i agresora.
Stjepan Bekavac, autor konkurentskog udžbenika, ne dijeli Erdeljino mišljenje. - U svakom ratu postoji zločin. Stvar je pravosuđa da to istraži. S tim ne treba zamarati djecu, a posebno ne u 8. razredu - rekao je. Iako S. Bekavac ne želi komentirati udžbenike svojih konkurenata, zamjera im to što su u udžbenike uvrstili za njega sporne teme, dok one nisu do kraja istražene. - Znanosti treba prepustiti da to istraži. Do tada su sve to osobni sudovi pojedinaca - kazao je.
Početak rata
- U proljeće 1991. izbili su prvi oružani sukobi između hrvatskih vlasti i dijela pobunjenog srpskog stanovništva.
- Beogradska propaganda govori o novoj Hrvatskoj kao o NDH, a pospješena neodmjerenim izjavama nekih hrvatskih političara navela je srpsko stanovništvo da uzme oružje.
- Pobunjeni Srbi trebali su biti glavni oslonac pri odvajanju dijelova RH, pa se dio njih odlučio na oružanu pobunu.
- Nije lako odrediti početak Domovinskog rata. Neki smatraju da je to bilo u ljeto 1990. kada je započela "balvan revolucija".
- Srbija se odlučila na oružano osvajanje hrvatskog državnog teritorija i stvaranje velike Srbije.
|
Na iznošenju potpune istine o Domovinskom ratu u svom je udžbeniku ustrajala i Snježana Koren, koju je povjerenstvo čak i optužilo da je izjednačila agresora i žrtvu. Povjerenstvu se nije dopao ni njezin prikaz Alojzija Stepinca.
Od autorice se izričito tražilo da iz potpisa pod Stepinčevu sliku izbaci rečenicu: "Njegovo držanje za vrijeme rata, tj. je li dovoljno oštro i odlučno istupao protiv ustaškog režima, i danas je predmet rasprava" koja je stajala i u starom udžbeniku, koji se u školama koristi već nekoliko godina. Koren kaže da na to nije pristala.
Zločini nad Srbima
- Nakon Oluje su 'zabilježena ubojstva nekoliko stotina srpskih civila, te pljačka i palež napuštene imovine'.
- Govoreći o akcijama Bljesak i Oluja navodi se da je 'ubijen dio preostalog srpskog civilnog stanovništva, a brojne su kuće odbjeglih Srba spaljene'.
- Autori ne spominju ubojstva srpskog stanovništva nakon Oluje.
- Autorica ne spominje ubojstva srpskog stanovništva nakon Oluje.
- Navodi se da su u Bljesku i Oluji 'učinjeni i zločini nad civilima hrvatskim građanima srpske nacionalnosti'
|
- To je postupak po mom sudu blizak cenzuri na koji ja nisam mogla pristati jer za tako nešto nema ni znanstvenih ni stručnih analiza. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli test o Stepincu - kazala nam je Koren.
Krešimir Erdelja, iako mu je udžbenik vraćan tri puta na doradu, na kraju nije htio pristati na to da se iz njegova udžbenika izbaci rečenica koju je povjerenstvo smatralo posebno spornom, a u kojoj se kaže da su srpskoj propagandi, koja je srpsko stanovništvo plašila time da Hrvatska sve više postaje slična ustaškoj NDH, svojim "neodmjerenim izjavama" pridonijeli i neki hrvatski političari.
Vukovarska tragedija
- Spominju se ubojstva branitelja i civila, ubojstva zarobljenika, masovne grobnice, Ovčara.
- Potresni izvještaj o ratnom danu u Vukovaru, objavljen na radiju, posebno istaknut Siniša Glavašević.
- Poginulo 3000 osoba (2400 civila), 500 Vukovaraca odvedeno u srbijanske logore, a 20.000 protjerano.
- Vukovar se spominje kratko na dva mjesta u udžbeniku. Navodi se da je nakon višemjesečne opsade okupiran, a brojni branitelji ubijeni ili zatvoreni u logore.
- Simbol otpora agresiji na RH. Agresorske su snage zauzele grad 18. studenoga 1991., počinivši teške zločine.
|
- Jasno smo rekli da će djeca, ako tu rečenicu izbacimo iz udžbenika, dobiti jednostranu sliku, a ne širi kontekst povijesnih događanja - kazao je Erdelja.
Svoje tvrdnje potkrijepio je citatima Šime Đodana i Franje Tuđmana iz 1990. godine.
Inače, i sam je Tuđman u udžbenicima prikazan na različite načine.
Tuđmanova uloga
- Ostvario samostalnost i pobijedio u ratu, ali je kod mnogih građana autoritarni način upravljanja državom izazivao nezadovoljstvo
- Promijenio ime Dinamo u Croatia. Uz Tuđmana se vezuje problematična privatizacija u kojoj su novi vlasnici izbacili radnike na ulicu
- Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu zbog uloge NDH te je upozoravao na preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava
- "Franjo Tuđman (1922.- 1999.) general, povjesničar i prvi predsjednik RH
- Franjo Tuđman nije posebno istaknut. Objavljena je i njegova slika sa Stjepanom Mesićem, nakon izbora 1990. godine
|
Povjerenstvu se nije dopao prikaz Alojzija Stepinca. Izričito se tražilo da se izbaci rečenica o tome da je danas predmet rasprava. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli tekst o Stepincu
|
KOREN:
|
Navedeno je i kako je Franjo Tuđman zadao "velik udarac vlastitoj popularnosti (posebno među mladima)" inzistirajući na tome da se zagrebački nogometni klub za koji je navijao nazove Croatia, a ne Dinamo, kako su željeli navijači.
U svim se novim udžbenicima povijesti spominje i da je Hrvatska 2005. počela pristupne pregovore za ulazak u EU. Navodi se i irački rat, a neki autori spominju i Sadamovo smaknuće.
U udžbenik Školske knjige uvršteno je i najnovije znanstveno otkriće akademika Miroslava Radmana i njegova tima.
-
Poimence se spominje samo Siniša Glavašević.
- Autorica ne spominje nikoga poimence.
-
Spominje se legendarni zapovjednik obrane V
ukovara, Blago Zadro.
- Istaknuti su Blago Zadro i Rudolf Perešin.
- Ne spominje se nitko poimence.
|
Heroji Domovinskog rata
|
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....