Velika Gorica - Grad koji predstavlja srce i dušu Turopolja

Info: Aerodrom: Zračna luka Zagreb, Pleso bb, 10410 Velika Gorica • Željeznički kolodvor, Kolodvorska 15, T: 3782 731 • TZ Velike Gorice, Kurilovečka 2, T: 6221 666 • www.tzvg.hr

Jugoistično od Zagreba, na brežuljkastom dijelu Vukomeričkih gorica i nizinskom dijelu Turopolja, od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu, prostire se, na površini od 566 četvornih kilometara, velikogoričko područje. U gradu Velikoj Gorici i u općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko i njihovim naseljima živi oko 70.000 stanovnika. Gospodarska je osnova drvna, prehrambena, građevinska i grafička industrija, te poljodjelstvo.

Kraj je bogat kulturno-povijesnim znamenitostima, od prapovijesti do našega doba, sakralnim i etnološkim spomenicima. Posebna su, jedinstvena vrijednost Turopolja drvene kapelice i plemićke kurije, tzv. turopoljske ljepotice. Blizina Vukomeričkih gorica, rijeka Lomnice, Save i Odre upotpunjuje raznolikost turopoljskog kraja. Područje je bogato hrastom, koji je jedan od glavnih prirodnih resursa. Hrast je i omogućio čuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari “turski” hrast lužnjak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je zaštićen objekt - spomenik prirode. U Velikoj Gorici i bližoj okolici nalaze se vrijedna arheološka nalazišta. Potječu iz prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolinškome kulturnom krugu).

Andautonija

Izuzetno vrijedni i značajni arheološki nalazi otkriveni su u Ščitarjevu, naselju osam kilometara sjeverozapadno od Velike Gorice. Ondje se nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije. Grad je bio izgrađen u obliku nepravilnog šestorokuta. Pronađeni su temelji rimskih zdanja, termalni kompleks, dijelovi ceste, ostaci zidnih slika s ornamentima, štukaturama s biljnim ukrasima, oruđe, posuđe, staklene posude, nakit, novac careva iz razdoblja od Tita do Valesa, od I. do IV. stoljeća. U Buševcu (10 km jugoistočno od Velike Gorice) također su pronađeni ostaci rimske ceste.

Crkva Sv. Martina

U Ščitarjevu vrijedno je pogledati crkvu Sv. Martina, koja se spominje od 1334. godine. Crkva je preuređena u prvoj polovici XVIII. stoljeća. To je jednobrodna građevina, sa sakristijom pokraj zaobljena svetišta, zvonikom uz glavno pročelje i bočnom kapelom, koja je stariji dio crkve. Oko crkve je zidana ograda iz 1772. godine. U njoj je djelomice sačuvana barokna oprema.

Turopoljski grad

Velikogorički kraj obiluje i vrijednim spomenicima iz kasnijih razdoblja. U samom središtu Velike Gorice nalazi se tzv. Turopoljski grad. To je jednokatna zgrada pravokutne osnove, s trijemom u prizemlju prema parku. Podignuta je oko 1765. godine. U njoj je nekoć bilo sjedište “Plemenite općine Turopoljske”. U dvorani na katu, ukrašenoj štukaturama i fresko-ukrasima, održavala su se “spravišća”, odnosno skupštine. U toj je zgradi danas smješten Muzej Turopolja koji raspolaže arheološkom, etnografskom i kulturno-povijesnom zbirkom.

Stari grad Lukavec

Devet kilometara zapadno od Velike Gorice nalazi se stari grad Lukavec. Tlocrtno je zasnovan kao četverokutni kaštel, s unutarnjim dvorištem, u kojem se nižu arkade s četiri prizmatične kule na uglovima. Iznad ulaza s baroknim portalom i grbom, iz 1752. godine, uzdiže se visoki toranj. Pod njim je bila kapela Sv. Lucije, zaštitnice Turopolja, u kojoj su se održavala “spravišća”, skupštine turopoljskog plemstva.