Vino je piće koje se dobiva alkoholnim vrenjem grožđanog soka (mošta). Ono je jedno od najpopularnijih pića u povijesti i sadašnjosti.
U svijetu se godišnje proizvodi oko 25 milijardi litara vina (5 litara po osobi starijoj od 5 godina), što vino čini i veoma važnom privrednom stavkom.
Iako ima nezanemarivu količinu etanola, koja omogućuje opijanje, te stvaranje ovisnosti (alkoholizam ili etilizam), u mnogim zemljama je, zbog svoje kulturne ukorijenjenosti, svrstano u prehrambene artikle. U manjim količinama vino, poglavito crno, pomaže u sprečavanju bolesti krvnih žila.
Destilacijom vina dobivaju se cognac i druge vrste “žežena vina” (kako se prevodi nizozemski “brandewijn”, odakle anglizam “brandy”).
Vina se obično dijele na bijela (uključujući žuta i zelena), ružičasta (npr. opol), te crna vina (uključujući crvena). Razlika u boji ovisi o vrsti grožđa (tj. količini tanina), odnosno o procesu proizvodnje.
Posebnom proizvodnjom mogu nastati i reska te pjenušava vina.
Desertna vina se dobivaju od prosušena grožđa (i na još neke načine).
Kršćani vjeruju da za pretvorbe vino mijenja supstanciju i postaje krv Kristova, koja zajedno s kruhom na isti način pretvorenim u tijelo Kristovo čini euharistijsku žrtvu.
Vinu su posvećena mnoga umjetnička djela, još od Anakreontovih pjesama.
“Vino” je u hrvatskome posuđenica, internacionalni latinizam, a latinski “vinum” je pak iz indoevropskoga “*win-o-” koje bi, kao i njegovi semitski parnjaci (arapski “wain”, hebrejski “yayin”) mogli potjecati od riječi “*win-/*woin-” iz izgubljenoga mediteranskog jezika (iz istog izvora nam je i “kirnja”, te još poneka riba).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....