Znanstvenici koji se bave istraživanjem raka posljednjih su godina došli do niza važnih spoznaja o zloćudnim bolestima. Te spoznaje osnova su za sofisticirane tretmane pomoću kojih bi se ciljano ubijale stanice raka. Magazin Wired nedavno je predstavio pet novih tretmana za rak koji bi mogli dovesti do golemog napretka u liječenju tumora.
1. Epigenetički lijekovi
Mutacije i defektni geni koji dovode do poremećaja u radu stanica, a zatim i do njihova nekontroliranog rasta jedan su od glavnih uzroka raka. No, neki se uzroci raka ne mogu objasniti isključivo genetikom, nego pomoću epigenetike, nove znanstvene discipline koja se bavi skrivenim utjecajima okoliša i drugih čimbenika na naše gene.
- Razlika između epigenetičkih i genetičkih promjena je u tome da su epigenetičke reverzibilne. To otvara novo terapijsko područje koje nam prije nije bilo dostupno - izjavio je za BBC prof. Adrian Bird sa Sveučilišta Edinbourgh.
Primjerice, kod mnogih tumorskih stanica geni koji imaju ključnu ulogu u sprječavanju nastanka raka, tzv. tumor supresorski geni, nisu aktivni. Međutim, uz pomoć novih lijekova moguće je ponovno aktivirati te prirodne obrambene snage koje mogu obuzdati nekontrolirano dijeljenje tumorskih stanica. Na tržištu su trenutačno dostupna dva epigenetička lijeka: valproinska kiselina i SAHA (Suberoylanilide hydroxamic acid). Oni djeluju na jedan enzim koji utišava tumor supresorske gene.
2. Male molekule
Poznato je da kemoterapija, uz tumorske, uništava i zdrave stanice pa pacijenti imaju niz problema, od mučnine i gubitka apetita do smanjenja broja leukocita i srčanih tegoba poput aritmije. Znanstvenici stoga pokušavaju dizajnirati molekule koje će ciljano djelovati na određene enzime i proteine. Tvrka Johnson and Johnson, primjerice, trenutačno ispituje lijek Tipifarnib koji ciljano djeluje na enzim koji potiče rast tumora.
Mnogo nade polaže se i u tretman pomoću nanočestica (prefiks nano označava milijarditi dio metra). Tako su američki znanstvenici nedavno zaustavili širenje raka bubrega i jetre kod miševa pomoću 'pametnih bombica' sastavljenih od nanočestica i doxorubicina, učinkovitog, ali i toksičnog kemoterapeutika. Selektivnim “bombardiranjem” jedne bjelančevine na površini krvnih žila koje tumor opskrbljuju hranjivim tvarima i kisikom, znanstvenici su zaustavili metastaziranje raka s 15 puta manjom dozom lijeka nego što se to uobičajeno koristi. Biotehnološka kompanija Kereos u St. Louisu trenutačno radi na komercijalizaciji sličnog tretmana pomoću nanočestica te priprema kliničke pokuse na pacijentima.
3. Antitumorska cjepiva
Jedna od strategija borbe protiv raka jest “istrenirati” čovjekovo tijelo da napada tumorske stanice. U nekim slučajevima znanstvenici su izolirali stanice iz tumora, zatim ih ubili pa naoružali molekulama koje su poznate po tome da snaže imunološki sustav. Ruska agencija za hranu i lijekove nedavno je dala zeleno svjetlo za takav tretman, a u SAD-u je u tijeku niz kliničkih pokusa. Te bi tretmane uskoro mogla odobriti Američka agencija za hranu i lijekove (FDA).
Na drugoj fronti, pak, neka se cjepiva mogu koristiti kako bi štitila od virusa koji uzrokuju genetička oštećenja koja dovode do raka. Najbolji primjer za to jest cjepivo Gardasil u borbi protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji može uzrokovati rak vrata maternice.
Mnogo manje doze kombinacija nanočestica i kemoterapeutika sprečavaju širenje zloćudnih stanica bolje nego standardna kemoterapija. U ispitivanjima je zaustavljen rak bubrega i jetre kod miševa
4. Virusi
Tijekom evolucije virusi su stekli izvanrednu sposobnost da ulaze u stanice kako bi ih “otimali” ili uništavali. Međutim, neki prilično bezopasni sojevi virusa mogu se iskoristiti tako da ciljano ubijaju tumorske stanice dok zdravo tkivo ostavljaju netaknutim. Primjerice, prof. Leonard Seymour sa Sveučilišta Oxford prošle je godine na miševima pokazao djelotvornost uništavanja tumorskih stanica uz pomoć adenovirusa koji uzrokuju prehladu. Kako bi se virus mogao infiltrirati u stanice tumora, a da pritom ne djeluje na zdrave stanice, znanstvenici su ga obložili posebnim proteinskim omotačem. Preliminarna istraživanja na miševima upućuju na to da bi virusi mogli biti učinkoviti u borbi s tumorima koji su otporni na standardne lijekove.
- U načelu, napravili smo nešto što je mnogo učinkovitije od regularne kemoterapije - izjavio je prof. Seymour za Guardian.
Uz adenovirus, kandidat za prve kliničke pokuse jest i vaccinia, virus kravljih boginja koji se koristio kao cjepivo protiv velikih boginja.
5. Utišavanje - (knock-down) gena
Rak nastaje kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti. No, sićušne molekule, tzv. siRNA, mogu zaustaviti proizvodnju bjelančevina koje tumorima pomažu da rastu i preživljavaju. Djelovanje siRNA dio je fenomena poznatog kao utišavanje gena za koje su znanstvenici Andrew Fire i Craig Mello 2006. godine dobili Nobelovu nagradu za medicinu. Mehanizam utišavanja gena, čije otkriće mnogi smatraju najvećim u biologiji nakon Watson i Crickova otkrića strukture DNK iz 1953. godine, rezultira izostankom stvaranja određene bjelančevine. Sada nekoliko kompanija u svijetu pokušava razviti antitumorske lijekove zasnovane na utišavanju gena. Među njima prednjači kompanija Alnylam Pharmaceuticals čiji je eksperimentalni lijek ALN-VSPO1 koktel koji zaustavlja proizvodnju dviju bjelančevina. To naposljetku rezultira istodobnim zaustavljanjem nekontrolirane diobe stanica te prekidom opskrbe tumora krvlju, tj. sprječavanjem nastanka metastaza.
Tanja Rudež
1. Epigenetički lijekovi
Mutacije i defektni geni koji dovode do poremećaja u radu stanica, a zatim i do njihova nekontroliranog rasta jedan su od glavnih uzroka raka. No, neki se uzroci raka ne mogu objasniti isključivo genetikom, nego pomoću epigenetike, nove znanstvene discipline koja se bavi skrivenim utjecajima okoliša i drugih čimbenika na naše gene.
- Razlika između epigenetičkih i genetičkih promjena je u tome da su epigenetičke reverzibilne. To otvara novo terapijsko područje koje nam prije nije bilo dostupno - izjavio je za BBC prof. Adrian Bird sa Sveučilišta Edinbourgh.
Primjerice, kod mnogih tumorskih stanica geni koji imaju ključnu ulogu u sprječavanju nastanka raka, tzv. tumor supresorski geni, nisu aktivni. Međutim, uz pomoć novih lijekova moguće je ponovno aktivirati te prirodne obrambene snage koje mogu obuzdati nekontrolirano dijeljenje tumorskih stanica. Na tržištu su trenutačno dostupna dva epigenetička lijeka: valproinska kiselina i SAHA (Suberoylanilide hydroxamic acid). Oni djeluju na jedan enzim koji utišava tumor supresorske gene.
|
|
|
Molekule siRNA (sasvim lijevo) mogle bi zaustaviti proizvodnju bjelančevina koje pomažu pri rastu tumora, a adeno-virusi bi mogli pomagati u liječenju tumora otpornih na standardne lijekove
|
|
2. Male molekule
Poznato je da kemoterapija, uz tumorske, uništava i zdrave stanice pa pacijenti imaju niz problema, od mučnine i gubitka apetita do smanjenja broja leukocita i srčanih tegoba poput aritmije. Znanstvenici stoga pokušavaju dizajnirati molekule koje će ciljano djelovati na određene enzime i proteine. Tvrka Johnson and Johnson, primjerice, trenutačno ispituje lijek Tipifarnib koji ciljano djeluje na enzim koji potiče rast tumora.
Mnogo nade polaže se i u tretman pomoću nanočestica (prefiks nano označava milijarditi dio metra). Tako su američki znanstvenici nedavno zaustavili širenje raka bubrega i jetre kod miševa pomoću 'pametnih bombica' sastavljenih od nanočestica i doxorubicina, učinkovitog, ali i toksičnog kemoterapeutika. Selektivnim “bombardiranjem” jedne bjelančevine na površini krvnih žila koje tumor opskrbljuju hranjivim tvarima i kisikom, znanstvenici su zaustavili metastaziranje raka s 15 puta manjom dozom lijeka nego što se to uobičajeno koristi. Biotehnološka kompanija Kereos u St. Louisu trenutačno radi na komercijalizaciji sličnog tretmana pomoću nanočestica te priprema kliničke pokuse na pacijentima.
3. Antitumorska cjepiva
Jedna od strategija borbe protiv raka jest “istrenirati” čovjekovo tijelo da napada tumorske stanice. U nekim slučajevima znanstvenici su izolirali stanice iz tumora, zatim ih ubili pa naoružali molekulama koje su poznate po tome da snaže imunološki sustav. Ruska agencija za hranu i lijekove nedavno je dala zeleno svjetlo za takav tretman, a u SAD-u je u tijeku niz kliničkih pokusa. Te bi tretmane uskoro mogla odobriti Američka agencija za hranu i lijekove (FDA).
Na drugoj fronti, pak, neka se cjepiva mogu koristiti kako bi štitila od virusa koji uzrokuju genetička oštećenja koja dovode do raka. Najbolji primjer za to jest cjepivo Gardasil u borbi protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji može uzrokovati rak vrata maternice.
Mnogo manje doze kombinacija nanočestica i kemoterapeutika sprečavaju širenje zloćudnih stanica bolje nego standardna kemoterapija. U ispitivanjima je zaustavljen rak bubrega i jetre kod miševa
|
4. Virusi
Tijekom evolucije virusi su stekli izvanrednu sposobnost da ulaze u stanice kako bi ih “otimali” ili uništavali. Međutim, neki prilično bezopasni sojevi virusa mogu se iskoristiti tako da ciljano ubijaju tumorske stanice dok zdravo tkivo ostavljaju netaknutim. Primjerice, prof. Leonard Seymour sa Sveučilišta Oxford prošle je godine na miševima pokazao djelotvornost uništavanja tumorskih stanica uz pomoć adenovirusa koji uzrokuju prehladu. Kako bi se virus mogao infiltrirati u stanice tumora, a da pritom ne djeluje na zdrave stanice, znanstvenici su ga obložili posebnim proteinskim omotačem. Preliminarna istraživanja na miševima upućuju na to da bi virusi mogli biti učinkoviti u borbi s tumorima koji su otporni na standardne lijekove.
- U načelu, napravili smo nešto što je mnogo učinkovitije od regularne kemoterapije - izjavio je prof. Seymour za Guardian.
Uz adenovirus, kandidat za prve kliničke pokuse jest i vaccinia, virus kravljih boginja koji se koristio kao cjepivo protiv velikih boginja.
5. Utišavanje - (knock-down) gena
Rak nastaje kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti. No, sićušne molekule, tzv. siRNA, mogu zaustaviti proizvodnju bjelančevina koje tumorima pomažu da rastu i preživljavaju. Djelovanje siRNA dio je fenomena poznatog kao utišavanje gena za koje su znanstvenici Andrew Fire i Craig Mello 2006. godine dobili Nobelovu nagradu za medicinu. Mehanizam utišavanja gena, čije otkriće mnogi smatraju najvećim u biologiji nakon Watson i Crickova otkrića strukture DNK iz 1953. godine, rezultira izostankom stvaranja određene bjelančevine. Sada nekoliko kompanija u svijetu pokušava razviti antitumorske lijekove zasnovane na utišavanju gena. Među njima prednjači kompanija Alnylam Pharmaceuticals čiji je eksperimentalni lijek ALN-VSPO1 koktel koji zaustavlja proizvodnju dviju bjelančevina. To naposljetku rezultira istodobnim zaustavljanjem nekontrolirane diobe stanica te prekidom opskrbe tumora krvlju, tj. sprječavanjem nastanka metastaza.
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....