Vlast krši obećanje i ne želi platiti rad u produžnoj nastavi

Kada je prošle jeseni, uoči parlamentarnih izbora, Hrvatska demokratska zajednica, na pitanje Sindikata Preporod o posebnom plaćanju poslova dežurstva na državnoj maturi i produžne nastave, odgovorila da se radi o poslovima koje treba dodatno platiti, jer će, ako ih se uključi u normu, koštati više jer će se primijeniti prekovremeni rad - proplamsaj optimizma pojavio se kod dijela prosvjetara. Dovoljno dug period (cijela nastavna godina) da se obećanje ispuni, ali i preciznost samog odgovora - dva su razloga na kojima se nada temeljila.

Na oprez je upućivao ponajprije kontekst u kojem je pristiglo HDZ-ovo očitovanje. Da obećanjima izrečenim uoči izbornih provjera treba pristupiti oprezno davno je upozorio pruski kancelar znamenitom izjavom: Nikad se ne laže više nego za vrijeme rata, poslije lova i prije izbora. Unatoč razumu i iskustvu, vlastitom i Bismarckovom, pripadao sam onima koji su se pritajeno nadali da će ovaj put možda ipak biti drukačije.

Nažalost, nekoliko tjedana uoči održavanja državne mature i produžne nastave postalo je očito kako prosvjetne vlasti sigurno neće ispuniti jedno od svojih predizborna obećanja. Štoviše, nakon dopisa pomoćnika ministra Momira Karina, upućenog ovih dana školskim ravnateljima, jasno je da prosvjetnoj administraciji veću brigu predstavlja sprečavanje eventualnih sudskih sporova zbog neplaćanja produžne nastave, nego osiguranje potrebnog novca za adekvatnu isplatu naknade za obavljeni posao. Karin, naime, osim što podsjeća na dužnost organiziranja dopunskog rada, od ravnatelja traži da u drugoj polovici lipnja svim učiteljima koji će izvoditi produžnu nastavu uruče nova rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju.

Ima li opravdanja za ovu najnoviju pravnu tiraniju (izdavanje rješenja nakon odrađenih 35 tjedana) i očito kršenje jednog predizbornog obećanja? Po mom mišljenju - nema! U netom okončanim pregovorima bez pregovora oko granskih kolektivnih ugovora, zbog manjka i vremena i volje, na red nije ni došlo pitanje vrednovanja produžne nastave. Zanimljivo je kako su, baš u svjetlu ove činjenice, vladajući prije izbora, po pitanju produžne nastave, znali ne samo što žele nego su i znali kako željeno ostvariti. O visini naknade treba pregovarati sa sindikatima - čitamo iz njihova predizbornog očitovanja.

Zanimljivo je i kako se ovih dana pitanje produžne nastave pojavilo u okviru započete rekonstrukcije školskog zakonodavstva. Zadržavanje postojećeg rješenja, preimenovanje dopunskog rada u produžnu nastavu, potpuno (srednje škole) ili djelomično (osnovne škole) ukidanje produžne nastavu i povratak ljetnog popravnog roka ili…? Nitko sa Svetica u vezi sa spomenutim rješenjima o kojima se raspravlja nikako ni da spomene rješenje za koje su se unatrag manje od godinu dana vladajući nedvosmisleno zalagali? Lakše je čak i neki novi oblik rada posve napustiti, nego ga odgovarajuće vrednovati i nagraditi. Predizbornom obećanju, usprkos!

Treba li zatvarati oči pred očitim primjerom nevjerodostojnosti stranke koja je parlamentarne izbore dobila, (pazi, gle čuda!), pod krilaticom "Vjerodostojno!"? Naravno da ne. Nikako! Nikako zbog više tisuća onih učitelja i nastavnika koji će, treću godinu zaredom, raditi značajno više od ostalih, a pri čemu njihov dodatni rad, koji nerijetko iznosi i više od polovice redovnog mjesečnoga zaduženja, neće biti i dodatno plaćen. Nikako i zbog svih onih građana od kojih se upravo traži (lokalni izbori) ili će se možda uskoro tražiti (prijevremeni parlamentarni izbori) biračka potpora, a kojima smo dužni i ovim primjerom dati do znanja koliko stvarno vrijede predizborna obećanja pojedinih naših stranaka.

(Autor je predsjednik Školskog sindikata Preporod)