VODEĆI ANALITIČARI: KAKVA JE IZBORNA BITKA PRED NAMA 'Iako je bazen Škorinih glasova za Kolindu puno veći, i Milanoviću su odškrinuta vrata desnice'

U bitku za mjesto predsjednika države ipak ulaze dvije najveće stranke - HDZ i SDP. Kuriozitet prošle izborne noći je taj da aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se bori za još jedan mandat u drugi izborni krug ulazi kao drugoplasirana.

Milanović nad njom ima prednost od 2,91 posto glasova, a Josipović 2014. je imao daleko skromniju, ali ipak prednost od 1,24 posto nad kandidatkinjom stranaka okupljenih oko HDZ-a Kolindom Grabar-Kitarović.

Drugi kuriozitet prvog kruga predsjedničkih izbora je taj da većina očiju protekle noći ipak nije bila uperena u Zorana Milanovića kojemu su već izlazne ankete najavile poziciju prvoplasiranog i siguran ulazak u drugi krug. Većina očiju bila je uprta u sraz na desnici, na to hoće li do kraja brojanja glasova Kolinda Grabar-Kitarović uspjeti održati krhku prednost nad Miroslavom Škorom i kolika će ta prednost biti.

Iako u drugi izborni krug ulazi kao prvoplasirani, Zorana Milanovića čeka teška i neizvjesna bitka. A da su preokreti u drugom krugu kad se u njega ulazi s tijesnom prednošću mogući, pokazuje iskustvo s prošlih predsjedničkih izbora 2015. Na njima je Josipović koji je u drugi krug ušao s nešto više glasova, u konačnici izgubio.

Ovi su izbori više nego ijedni prethodni pokazali rastuću sklonost dijela birača da glasaju za novake u politici. No Miroslav Škoro koji je osvojio 24,42 posto glasova, čak osam posto više nego Ivan Vilibor Sinčić prije pet godina, za razliku od Sinčića nije privukao ideološki neprofilirane protestne birače. Škoro je privukao glasove ideološki jasno profiliranih desnih birača nezadovoljnih Plenkovićevim načinom vođenja HDZ-a i onih koji su desniji od HDZ-a. Nakon prvog izbornog kruga, nameću se dva pitanja - kako će se u drugom krugu ponašati Škorini birači i još važnije - što će dugoročno Miroslav Škoro i tim koji stoji iz njega učiniti s političkim kapitalom stečenim na ovim izborima.

“Zoran Milanović u drugi izborni krug ulazi sa psihološkom prednošću. Iako ta prednost nije velika, psihološki gledano to je puno bolje nego ulaziti s drugog mjesta”, kazao nam je izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular. On ističe da podaci o izlaznosti pokazuju da je već u prvom izbornom krugu došlo do mobilizacije na ljevici jer je u lijevim županijama i Zagrebu izlaznost jučer bila veća od prosječne. “To pokazuje da je dio lijevih birača koji baš i nisu Milanovićevi obožavatelji ipak u zadnji čas odustao od toga da glasa za nekog od lijevih kandidata koji nemaju izgleda ući u drugi krug i zaključio da Milanovića treba pošto-poto gurnuti u drugi krug kako se u drugom krugu ne bi našli u situaciji da nemaju izbora. Treba vidjeti hoće li u drugom krugu Milanović tu očitu mobilizaciju lijevih birača znati iskoristiti”, kaže Čular. HDZ će, tvrdi ovoj politolog, u drugom krugu morati ozbiljno razmisliti što u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović treba mijenjati, kad već kandidatkinju ne mogu promijeniti.

Milanović je u prvom dijelu kampanje, tvrdi dalje Čular, uspio poslati jednu važnu poruku - da je svjestan svoje arogancije i da se s njom pokušava boriti. Za pobjedu u drugom krugu morat će, tvrdi ovaj politolog, ponuditi nešto što korespondira s očekivanjima birača. “On ne može poput Škore obećavati referendume, ali će ipak morati ponuditi neku mjeru reforme političkog sustava koju građani priželjkuju.” Čular smatra da Milanović ima kapaciteta čuti desno biračko tijelo i potencijala da komunicira s njima. “On ima odškrinuta vrata prema dijelu desnog biračkog tijela jer im vjerojatno imponira njegova arogancija i fajterstvo. Pitanje je samo hoće li im nešto uspjeti ponuditi u zamjenu za podršku”, kaže Čular.

Izvanredni profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i nekadašnji voditelj istraživanja javnog mnijenja Agencije Puls Dragan Bagić misli da matematički gledano Kolinda Grabar-Kitarović ulazi u drugi krug s bolje pozicije nego Milanović. “Njezin rezervni bazen glasova među Škorinim biračima puno je veći od Milanovićeva. I dok ona u drugi krug ulazi s matematičkom prednošću, Milanović”, ističe Bagić, “u njega ulazi s političko-psihološkom prednošću. Predizborne ankete pokazivale su da njemu, polako, ali ravnomjerno iz mjeseca u mjesec podrška raste, dok je Grabar-Kitarović podršku postupno gubila.

Ona je na silaznoj putanji, trendovi su joj depresivni. Ti su trendovi akcelerirali pred izbore kad se Milanović u anketi probio na prvo mjesto, a taj trend se nastavlja i dalje”, ističe Bagić. Međutim, za razliku od Čulara, Bagić smatra da Milanović u drugom izbornom krugu svoju kampanju ne treba usmjeravati na Škorine birače jer bi to za njega moglo biti riskantno. “Dio Škorinih birača u drugom krugu neće izaći na izbore, a dio će mu dati glas po inerciji jer žele da Kolinda Grabar-Kitarović izgubi. Najbolju kampanju prema Škorinim biračima vodit će napadajući nju.” Bagić smatra da je ključno pitanje za Milanovića može li on u drugom krugu mobilizirati nove birače, one koji su u prvom krugu ostali kod kuće. “On mora podići intenzitet kampanje, artikulirati poruke usmjerene prema svojim biračima i, što je posebno važno, prema novim biračima koje mora motivirati da izađu i daju mu glas”, tvrdi Bagić.