NOVI PROBLEM

ZBOG BIZARNE POGREŠKE POVLAČI SE LEGENDARNA NOVČANICA!? Već su je dvaput mijenjali, ali sada bi 'Stjepan Radić' mogao otići u povijest...

 
Ilustracija
 Davor Pongračić / Hanza Media

Treba li zbog pravopisne pogreške iz optjecaja povući novčanicu od 200 kuna?

Već duže vrijeme, naime, postoje prigovori da s obje strane novčanice prepoznatljive i po liku Stjepana Radića i osječkim znamenitostima (spomeniku Presvetog Trojstva, zgradi vojnog zapovjedništva iz 1726. godine i Tvrđi) stoji velikim slovima otiskano – DVJESTA KUNA, a u duhu hrvatskoga jezika ispravno bi bilo – DVJESTO KUNA, piše Slobodna Dalmacija.

Rasprava se razvila i prilikom posljednjeg izdanja "Hrvatskog pravopisa", i to još u vrijeme dok je bio u fazi radne inačice, jer je predvidio ravnopravnu uporabu obaju termina, s time da "dvjesta" navodi kao zastarjelu verziju.

- U hrvatskom je dovoljno napisati dvjesto. Dvjesta treba izbaciti jer nije normativni dio hrvatskoga, premda se na novčanicama, nažalost, našla upravo neprihvatljiva dubleta DVJESTA KUNA – stoji u jednoj od pristiglih primjedaba, što se još uvijek mogu naći na stranici pravopis.hr.

Nepoznati autor navodi da isto pravilo treba vrijediti za dilemu trista ili tristo, s time da stvar olakšava činjenica da u prometu nema takve novčanice. Hrvatsku narodnu banku uhvatio je u pravopisnom "prekršaju" i s apoenom od 1000 kuna.

- Tisuću treba napisati tisuća. Tisuću je akuzativ, a ovdje treba stajati nominativ. HNB je na novčanici stvarno otisnuo TISUĆU KUNA. Ne vjerujem da će se ovako velike novčanice u skoro vrijeme ponovno tiskati!? - upozorava taj jezikoslovac.

S njim se ne slažu u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, što je bila jedna od adresa na kojoj smo zatražili rješenje dvojbe.

Staroslavenski oblik

- Oblik "dvjesta" pripada hrvatskomu jeziku i u nekim se gramatikama hrvatskoga jezika, primjerice u "Hrvatskoj gramatici" skupine autora Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1997.), "Praktičnoj hrvatskoj gramatici" autora Dragutina Raguža (1997.) oblik "dvjesta" navodi kao ravnopravan uz oblik "dvjesto" i "dvije stotine" za riječima pisan glavni broj 200. U tim gramatikama jednak status ima i oblik trista, uz oblike tristo i tri stotine za riječima pisan glavni broj 300.

U zapisima dvjesta i trista čuva se staroslavenski oblik duala tih brojeva, a oblici dvjesto i tristo, kao i četiristo, petsto, šesto, sedamsto, osamsto, devetsto suvremeni su oblici sustavno izvedeni iz oblika sto (riječ za broj 100). U odnosu na oblike dvjesto (i tristo), oblici dvjesta (i trista) zastarjeli su i stilski obilježeni oblici, dok oblici dvjesto (i tristo) pripadaju neutralnoj upotrebi hrvatskoga jezika.

U konačnici, s obzirom na to da je oblik dvjesta također činjenica hrvatskoga jezika, smatramo da nije pogrešan oblik i da (samo) zbog toga nije potrebno mijenjati zapis na novčanici – odgovoreno nam je s Odjela za hrvatski standardni jezik spomenutog Instituta.

Njihovu ştavu priklanja se i dr. Marko Alerić, predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. On tvrdi da se radi o tzv. malim brojevima koji se poput dvojnih (dva, tri, četiri) posebno dekliniraju.

- Tako imate – pojašnjava dr. Alerić – jednog, dva, tri ili četiri čovjeka, ali pet ljudi. I 200 i 300 se ponašaju po toj manjini, pa u normativnom jeziku uz dvjesto i tristo imate ravnopravno dvjesta i trista. Konkretno, na novčanici od 200 kuna radi se o svjesnom rješenju pokojnog akademika Dalibora Brozovića, koji je time htio pokazati poštovanje prema bogatstvu dijalekata u hrvatskom jeziku i njegovoj tradiciji.

Promjene kod stotica

Dr. Alerić ne isključuje mogućnost da za nekih 50 godina "dvjesta" potpuno iščezne iz hrvatskoga jezika. S nešto kraćim rokom, onim od 20 godina, računa lektorica Dejana Šćuric, inače vrlo aktivna u raspravama kada su u pitanju dvojbe hrvatskoga jezika na popularnome portalu Bujica riječi, piše Slobodna Dalmacija.

- Uzmemo li u obzir da smo već dopustili brojne promjene kod stotica, uistinu ne vidim razloga zašto bismo prisilno čuvali baš oblike "dvjesta" ili "trista". Zašto onda nismo očuvali "četirista" ili izvorni oblik "dvjestje"? Riječi se neprestano mijenjaju, neke brže, neke sporije. Većina rječnika danas upućuje s oblika "dvjesta" na oblik "dvjesto" i s oblika "trista" na oblik "tristo", i mogu se složiti s takvim smjernicama – ističe Dejana Šćuric.

Promjene u dva navrata

Novčanica od 200 kuna prvi put je izdana 31. listopada 1993. godine, a u optjecaj je puštena 30. svibnja iduće godine. Od početka joj se na licu i naličju koči DVJESTA KUNA.

U izgled joj je dirano u dva navrata, najprije 2002. godine, a onda i 10 godina poslije, i to zbog zamjena naziva Narodna banka Hrvatske u Hrvatska narodna banka, odnosno potpisa guvernera, ali je 'dvjesta' preživjelo te izmjene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 01:18