Dario iz Osijeka

‘Bio je običan radni dan, a onda je krenulo nevrijeme. Nikad neću zaboraviti prizor ispred svoje kuće...‘

Nekretnina obitelji Lujić pretrpjela je nekoliko većih vanjskih oštećenja - na fasadi, pročelju kuće, roletama i dijelu krova

Dario Lujić kojem je nevrijeme prošle godine napravilo znatnu materijalnu štetu na obiteljskoj kući 

 Vlado Kos/Cropix

Jedan nesretni slučaj. Jedan plamen. Jedna oluja. Jedna krađa.

Može vam u trenu uzeti sve što vam je sveto: obiteljsku kuću u koju ste godinama marljivo ulagali, novi dugo iščekivani automobil, nasad što donosi kruh na stol, najdraži nakit sentimentalne vrijednosti ili, možda, mobitel, vašu riznicu osobnih i poslovnih informacija.

Kod Darija Lujića (41), građevinskog radnika iz Bizovca kraj Osijeka, taj tren trajao je punih pet minuta. No, bio je dovoljno dug da napravi značajnu materijalnu štetu na njegovoj imovini, ali i stres koji ni nakon 365 dana nije popustio.

Darijevo mjesto, pa tako i njegovu obiteljsku kuću, prošle je godine pogodio tornado promjera 100 metara. Uslijed oluje, na kući staroj svega tri godine stradali su fasada, pročelje, rolete i dio crijepa. No, to ga, navodi nam, u tom trenutku nije nimalo brinulo. Najvažnije mu je bilo zaštititi suprugu Kristinu (38) i njihove sinove Frana (7) i Manuela (3).

Traumatično iskustvo

- Bila su četiri sata popodne. Supruga i ja smo pokupili djecu iz škole i vrtića te se zaputili prema kući. Naizgled klasičan radni dan. No, iako nas je na putu do kuće zahvatilo nevrijeme, nismo ni slutjeli što nas tek čeka. U dvorište smo parkirali minutu prije nego što je tornado zahvatio našu kuću. Kristina i djeca su ostala sjediti u automobilu, dok sam ja istrčao van da pospremim veliki dječji trampolin koji, ako odleti, može biti opasan po život. No, već je bilo prekasno za to jer mi oluja nije dala ni da hodam, a kamo li da sklopim trampolin. Stigao sam do terase naše kuće, sakrio se u prvi kut i strpljivo čekao da prođe tih pet minuta agonije, u nadi da su supruga i djeca na sigurnom – pojašnjava Dario Lujić koji se za života nikad nije susreo s ovakvom prirodnom katastrofom. Nikada nije ni pomišljao da bi mogla zahvatiti baš njegov rodni kraj.

image

Dario Lujić kojem je nevrijeme prošle godine napravilo znatnu materijalnu štetu na obiteljskoj kući

Vlado Kos/Cropix

S punim pravom, jer se tornado na europskom tlu najviše javlja na potezu od Velike Britnije, preko zemalja Beneluksa, Njemačke, Češke, Poljske, pa sve do Bjelorusije i Litve. U Hrvatskoj je, pak, dosad znanstveno obrađeno i opisano svega nekoliko tornada, a najznačajniji je zabilježen 1892. u Novskoj s brzinom od 260 km/h.

No, recept za nastanak tornada je topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima nestabilne atmosfere. Drugim riječima, baš onakav kakav je u Bizovcu. I upravo to je pogodovalo pojavi nikad snažnijeg nevremena na ovom području.

- U tom trenutku osjećate bespomoćnost i neugodu jer znate da je u pitanju snaga prirode na koju čovjek ne može utjecati. Možete samo stajati i promatrati kako vam snažan vjetar oduzima ono što ste godinama naporno stjecali – kaže glava obitelji Lujić.

Značajna šteta

Svi članovi obitelji Lujić prošli su bez ozljeda. No, zato je njihova visoka prizemnica od sveukupno 220 kvadrata, izgrađena 2019. godine, pretrpjela nekoliko većih vanjskih oštećenja – na fasadi, pročelju kuće, roletama i dijelu krova. Nekretninu krasi i 550 kvadrata dvorišta koje je vjetar, kako kaže Dario, samo malo uneredio. Oštetio se i njihov osobni automobil u kojem se obitelj skrivala za vrijeme nevremena.

image

Ilustracija

Luka Gerlanc/Cropix

Šteta bi, priznaje Dario, bila puno veća da nije riječ o novogradnji jer su starije nekretnine njihovih susjeda pretrpjele puno težu materijalnu štetu.

- Kad se smirite i racionalno sagledate situaciju, sljedeće što pomislite je – kako da financiram nastalu štetu. Pitanje je to s kojim se susrela većina mojih susjeda. Ja sam, zahvaljujući savjetu dugogodišnjeg prijatelja koji je zaposlen u osiguranju, pri gradnji kuće napravio najbolji mogući potez zbog čega sam materijalnu štetu na kući uspio pokriti u samo tjedan dana – pojašnjava Dario.

Dario i Kristina su, naime, svoju imovinu osigurali prije tri godine te su, zahvaljujući godišnjoj premiji, uspjeli pokriti svu štetu uzrokovanu razornom olujom.

image

Ilustracija

Luka Gerlanc/Cropix

- Rekao bih da nam je ovo možda čak i najpametnija odluka koju smo dosad napravili. Pogotovo danas, kad svjedočimo sve češćim potresima, poplavama, olujama i drugim prirodnim nepogodama – pojašnjava Dario koji je, osim obiteljske kuće, osigurao i dva osobna vozila te svoje mališane, Frana i Manuela.

Od procjene do isplate

Brzo nakon oluje, Dario se javio agentu osiguranja i fotografirao svako mjesto oštećenja na kući. Nakon pet dana posjetio ih je i procjenitelj koji je štetu procijenio na oko dvije tisuće eura.

image

Ilustracija

Luka Gerlanc/Cropix

- Agent je pri dolasku još jednom fotografirao i najsitnija oštećenja te je prošlo samo deset dana od njegovog dolaska do pokrića štete. Malo je reći da sam ostao pozitivno iznenađen, kako brzom reakcijom osiguranja, tako i iznosom odštete – kazao je zadovoljni Dario koji je krov popravio odmah nakon prolaska oluje, čim se izvremenilo, dok je fasadu i rolete riješio u roku od par tjedana.

Brzina rješavanja materijalne štete na njihovoj kući iznenadila je, kaže Dario, i njihove susjede koji su se počeli raspitivati o polici osiguranja imovine.

- Ova oluja donijela je sa sobom val interesa za osiguranjem imovine. Ljudi su inače skeptični oko plaćanja premija jer postoji uvriježeno mišljenje da je to neisplativo i skupo. No, kad su vidjeli da itekako koristi u stresnim životnim trenutcima, odmah su počeli ugovarati police. Otkad plaćam policu osiguranja, lakše spavam – zaključuje Dario Vujić.

Više o projektu SIGURNIJE SUTRA

Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) pokrenuli su informativno-edukativni projekt financijske pismenosti na području osiguranja pod nazivom SIGURNIJE SUTRA. Cilj projekta je potaknuli građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja budući da smo cijeli privatni i poslovni život izloženi različitim rizicima – od imovinskih i zdravstvenih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje.

Zajednički projekt financijske pismenosti „Sigurnije sutra“ kruna je dugogodišnjeg rada na podizanju svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja te se provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine.

Više informacija o projektu potražite ovdje.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog ureda za osiguranje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2024 13:14