Igor Škrgatić

Čak 70 milijuna ljudi u Europi je prezaduženo, stručnjak: ‘20 posto može izaći iz toga, a mladima bih poručio jednu stvar

‘Jedan problem se često prenosi na drugi. Recimo, ljudi upadnu u financijske nevolje pa se trude ne izgubiti nekretninu‘
 Bozo Radić/Cropix

Oko 14 posto stanovništva Europske unije – što je oko 70 milijuna ljudi – je prezaduženo i živi u financijski nestabilnoj situaciji. Igor Škrgatić, vlasnik tvrtke BeOn specijalizirane za rješavanje financijskih poteškoća građana, kaže nam kako procjenjuje da u Hrvatskoj na taj način živi oko pola milijuna ljudi.

- Ako iz mjeseca u mjesec ne možete podmiriti redovne rashode svojim redovnim prihodima, spadate u tu skupinu. Prema mojem iskustvu, oko 20 posto klijenata koji su upali u financijske probleme ima redovna primanja i može izaći iz financijske nestabilnosti – govori Škrgatić, koji se nakon karijere u financijskom sektoru - bankama, osiguranjima i štedionicama - posvetio radu s klijentima koji trebaju financijski oporavak.

image

Igor Škrgatić

ustupljena fotografija

Ističe kako financijske nevolje obično imaju kombinaciju uzroka. Nerijetko se ljudi suočavaju s gubitkom posla ili padom primanja, ovrhama, razvodima, bolestima, smrću u obitelji, propalim poduzetničkim pothvatima...

- Jedan problem se često prenosi na drugi. Recimo, ljudi upadnu u financijske nevolje pa se trude ne izgubiti nekretninu. Onda više troše na karticama, zadužuju se, ne plaćaju račune pa dobivaju ovrhe s iznosima koji su višestruko veći od početnog iznosa dospjelog duga, jedne ili dvije rate aktivnog kredita – priča Škrgatić o slučajevima koji se često ponavljaju.

Disciplina i pismenost

Postoje i drugi načini zaduživanja.

- Brojni kod teleoperatera uzmu mobitel na pretplatu. Onda to naprave i kod drugog i trećeg teleoperatera pa prodaju mobitele. I tako lako ulaze u male dugove koji s vremenom postaju veliki. Kod nekih je to posljedica mladalačke neodgovornosti, kod nekih način preživljavanja, a kod trećih brzi način zarade – nabraja stručnjak primjere iz prakse.

Pa, s obzirom na veliku zaduženost i česte financijske probleme kod Hrvata, ima li prostora za razgovor o štednji i ulaganjima?

- Uvijek ima – govori Škrgatić pa nastavlja:

- To je stvar discipline i financijske pismenosti. Malo tko razmišlja o budućnosti, a optimalno bi bilo početi štednju što ranije jer u tom slučaju vrijeme radi za vas. Koliko god mali bio iznos kojeg štedite, on će kroz 20 ili 30 godina na štednji postati značajan. To je pitanje šire društvene klime i trebali bismo raditi na tome da širimo svijest o tome, posebice kod mlađe populacije. Da to bude i stavka u kurikulumu i školama – ističe.

U TIJEKU SU PRIJAVE ZA NOVU SEZONU EDUKACIJE "UPOZNAJ SVOJ NOVAC"!

Upravo radi nedostatka financijske pismenosti kod Hrvata Hanza Media i Raiffeisen mirovinski fondovi drugu godinu za redom provode projekt "Know your money - Upoznaj svoj novac". Nakon uspješnog prvog izdanja, u drugom valu edukacije građani će moći u nizu interaktivnih radionica naučiti kako sagledati svoju financijsku situaciju, riješiti postojeće probleme u što kraćem roku te promišljati o budućnosti i mirovini.

Na edukaciju se mogu prijaviti svi punoljetni građani Republike Hrvatske koji žele ‘izbrusiti‘ svoje financijsko znanje, a devetero kandidata moći će uživo slušati vrijedne lekcije o upravljanju novcem kroz koje će ih provesti financijska stručnjakinja Danijela Princi Grgat. Nakon edukativnih radionica, samo troje najboljih na kraju projekta moći će osvojiti vrijedni novčani iznos sudjelovanjem na kvizu znanja koji će moderirati voditeljica Iva Šulentić.

Najvažnije financijske lekcije svih radionica i kviza znanja evidentirat će stručan video tim Hanza Medije u obliku edukativnih epizoda. Njih će čitatelji moći pratiti s početkom rujna na portalu Jutarnji.hr, a lekcije će moći ponoviti kroz informativne članke. Ako i vi želite poboljšati svoje znanje o financijama i naučiti kako da novac radi za vas, prijavite se na edukaciju "Upoznaj svoj novac" putem obrasca za prijavu niže!

Škrgatić se osvrće i na popularnu teoriju 50-30-20. Prema njoj, polovicu svojih prihoda trebali bismo trošiti na osnovne potrebe poput stanovanja, hrane, prijevoza i režija. Trideset posto bi trebalo trošiti na želje i uživanje, a dvadeset posto štedjeti i/ili ulagati.

- Takav je model možda pretjeran u našem kontekstu, no preporučujem da svatko tko može na stranu odvoji deset posto primanja – kaže Škrgatić.

Rast vrijednosti nekretnine

Pitamo ga i kako se naš pristup štednji treba razlikovati ovisno o tome koliko nam je godina.

- Razlika treba biti u percepciji prema riziku. Ako u pedesetoj krenete ulagati u dionice, pred sobom imate kraći vremenski horizont i bilo bi poželjno da se ne radi o ulaganjima koja su visokorizična. U toj je dobi, primjerice, možda dobro uložiti u sada aktualne trezorske zapise ili „narodne obveznice“, dok u mladosti možete ići i na rizičnije opcije – govori.

Vrlo je važno u kontekstu štednje i ulaganja razgovarati o nekretninama. U Hrvatskoj brojni ljudi svoj novac ulažu upravo u kuće, stanove, apartmane i druge objekte.

image
Shutterstock

- Kod nas su nekretnine još uvijek isplativ način štednje i vrlo suvislo ulaganje. Nema poreza na nekretnine, a jedini nam je trošak održavanje. Nekretnine nose povrat, a kad im rastu cijene postoji i takozvani „wealth effect“ gdje vaša imovina vrijedi sve više. Posebna je tema što ne bi trebalo sve ići prema rentijerstvu, no želja za posjedovanjem puno nekretnina je kod nas dijelom i socijalističko nasljeđe – govori Škrgatić.

Nikad nije kasno za štednju

Ističe kako je jedna od najčešćih grešaka koje ljudi rade po pitanju štednje to da ulažu (često i veliki) novac i očekuju da će u kratkom vremenu dobiti veliki prinos.

- Važno je pri ulaganjima misliti na dnevnu likvidnost i nju postavljati kao prioritet. Također, idealno je ulagati na više mjesta. Nekretnine trenutno izgledaju odlično, a u jednom će trenu početi padati. Ako vam je sav novac na jednome mjestu, postat ćete nervozni ako vrijednost počne padati. Poželjno je da je dio novca u sigurnijim instrumentima s manjim prinosom, dio u onima s većim rizikom, dio u zlatu, trećem mirovinskom stupu… – nabraja.

Pitamo ga i koje bi vrste štednje preporučio mladima, onima koji su tek dobili svoju prvu plaću.

image
Shutterstock

- Dobar početak je ulaganje u vrijednosne papire na dugi rok. Tu je i treći mirovinski stup, koji je uz državne poticaje odlična stvar i ne možete ga izgubiti. To uvijek ima smisla. To je možda nedovoljno promoviran način štednje, a radi se o odličnom ulaganju, dijelom neoporezivom za poslodavca. Nažalost, rijetki ga nude kao dodatni benefit svojim zaposlenicima – kaže.

Na koncu ga pitamo i što bi savjetovao umirovljenicima.

- Za štednju nikada nije kasno, no kod nas su mirovine nažalost takve da malo tko može štedjeti. Na Zapadu ljudi u mirovini putuju, uživaju, imaju slatke brige oko toga gdje uložiti svoja sredstva. A kod nas su ljudi u tim godinama često na rubu egzistencije – zaključuje Škrgatić, dodajući da je tim važnije što ranije početi razmišljati o štednji i ulaganjima, makar se radilo o iznosima koji nam se na prvu čine malenima.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2024 11:11