U srcu Europe, gdje povijest pleše s modernošću, nalazi se grad koji udiše eleganciju i izdiše harmoniju – Beč. Ovdje se sklad ne nalazi samo u notama klasične glazbe ili linijama veličanstvenih palača, već i u svakodnevici njegovih stanovnika. Grad koji spaja efikasnost s uživanjem, prošlost s budućnošću, te prirodu s urbanim životom, Beč je postao sinonim za ono čemu svi težimo – život koji balansira između funkcionalnosti i ljepote. U ovoj metropoli, gdje zeleni prostori susreću kulturno bogatstvo, a stabilnost vodi ka inovaciji, nije iznenađenje da već godinama nosi titulu najpoželjnijeg grada za život na svijetu.
Austrijski glavni grad visoko je rangiran u pogledu stabilnosti, zdravstvene skrbi, kulture i okoliša, obrazovanja i infrastrukture. Osim toga, on je vrlo sadržajan te je postao sinonim za umjetnost, kulturu i vrhunsku gastronomiju, što preporznaju i turisti, pa je samo u prošloj godini ostvareno 17 milijuna noćenja.
Stanovnika Beča pak ima više od dva milijuna, a već tri godine zaredom je njihov grad proglašen najpoželjnijim gradom za život u svijetu prema indeksu kojeg sastavlja Economist Intelligence Unit (EIU), sestrinska tvrtka britanske publikacije The Economist. Među 173 analizirana grada, Europa zauzima prva tri mjesta: Kopenhagen u Danskoj je na drugom mjestu, a Zürich u Švicarskoj na trećem. Ovaj je grad već cijelo desetljeće i na prvom mjestu Mercerovog indeksa, prošle je godine proglašen europskom prijestolnicom demokracije, a zauzeo je i drugo mjesto u Monocleovoj anketi o kvaliteti života.
Lagani život
Neki od faktora koji se uzimaju u obzir u ovim i sličnim istraživanjima su zelene površine u gradu, prijevoz ili infrastruktura općenito, ali i, primjerice, stabilnost, zdravstvo i kultura, kao i priuštivost stanovanja.
Upravo potonja tema je goruća u cijeloj Europi, no stanovnici Beča oko nje nisu u prevelikom stresu. Tamo je moguće, primjerice, iznajmiti stan od 50-ak kvadratnih metara za oko 600 eura. Nešto takvo može se možda i u Zagrebu, no pri računici treba imati na umu da prosječna plaća u Beču iznosi oko 2800 eura, pa zaključujemo da je život tamo puno lakši.
Pa, kako je to moguće?
Grad Beč je, piše Guardian, vlasnik približno 220 tisuća stanova koji se iznajmljuju po socijalnim uvjetima, što ga čini gradom koji ima najviše stanova u svojem vlasništvu u Europi. Prema tome, četvrtima stanovnika Beča su stanari koji plaćaju najamninu po socijalnim uvjetima. Ako se u to uključi i otprilike 200 tisuća stambenih jedinica u vlasništvu stambenih zadruga izgrađenih uz gradske subvencije, to čini više od polovice stanovništva.
Nema kriminala
Najamnine su također regulirane od strane gradske vlasti, tako da nijedan stanovnik u socijalnom stanovanju ne plaća više od 20 do 25 posto prihoda kućanstva na najam, prema američkom Uredu za razvojne politike i istraživanje. U usporedbi s drugim glavnim gradovima poput Londona, Pariza i Berlina, Beč je zbog toga jedno od rijetkih mjesta gdje su cijene najma ostale relativno stabilne u posljednjem desetljeću, iako su ipak rasle s vremenom.
No, nije stvar samo u stanovanju. Grad se može pohvaliti i niskom stopom kriminala, zauzimajući treće mjesto na Globalnom indeksu mira za 2024., na kojem su ispred njega samo Švicarska i Novi Zeland.
Osim sjajnih podataka o sigurnosti, službene gradske statistike pokazuju da otprilike 50 posto Beča čine zelene površine, uključujući parkove i šumska područja. Tamo nije neobičan prizor vidjeti vinograde oko grada.
Pješice ili tramvajem
Osim toga, Bečani vjeruju u javni prijevoz, pa ih samo trećina vozi automobile, a podaci Wiener Liniena, gradskog operatera javnog prijevoza, kažu da 2,6 milijuna ljudi svakodnevno koristi sustav javnog prijevoza, s više od sto podzemnih stanica raspoređenih diljem grada.
Oko 73 posto stanovnika koristi javni prijevoz za odlazak na posao, 44 posto pješači, 13 posto vozi bicikl, a samo 33 posto vozi automobil, kako navodi austrijski Travel Portal.
Sve ove karakteristike Beča – pristupačno stanovanje, dobro razvijen javni prijevoz, niske stope kriminala, te velika prisutnost zelenih površina – stvaraju stabilnu i uravnoteženu osnovu za inovacije i opće zadovoljstvo stanovnika. Stabilnost u temeljima svakodnevnog života, poput sigurnog stana i lako dostupnih javnih usluga, smanjuje stres i nesigurnost, ostavljajući ljudima više prostora za kreativnost, inovaciju i osobni razvoj.
S pristupačnim stanovanjem, ljudi ne moraju trošiti velik dio prihoda na osnovne životne potrebe, što omogućava više ulaganja u obrazovanje, kulturu ili poslovne projekte. Ovaj osjećaj sigurnosti i stabilnosti vodi prema otvorenijem i inovativnijem društvu, jer stanovnici mogu riskirati, eksperimentirati i istraživati nove ideje bez straha od ekonomske nesigurnosti.
Javni prijevoz i zelene površine također doprinose zadovoljstvu i potiču inovacije. Smanjenje vremena provedenog u prometnim gužvama, kao i jednostavna povezanost između različitih dijelova grada, omogućava veću fleksibilnost u životu i radu. Zelene površine pružaju mjesto za odmor, ali i prostor za inspiraciju i promišljanje, što može potaknuti inovativne ideje.
Sve ove komponente zajedno stvaraju klimu u kojoj se stanovnici osjećaju podržano i zadovoljno, što zauzvrat stvara plodno tlo za nove ideje, inovacije i daljnji napredak – kako individualno, tako i na razini cijelog društva. I nama dođe da odemo u Beč – pa makar i samo na vikend s Wienerom.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Wiener osiguranja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....