U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.
Tijekom ove jeseni i zime na svakih 100 pacijenata koji su potražili pomoć liječnika zbog simptoma infekcije dišnih puteva, u njih 70 potvrđena je infekcija koronavirusom. Prema različitim studijama, od 55% do 70% svih znakova bolesti koje otprije poznajemo kao prehlade, viroze i gripe bile su uzrokovane koronavirusom. Jedan od vodećih zagrebačkih liječnika obiteljske medicine dr. Drago Paušek upozorava: „Odmah se treba savjetovati s liječnikom primijetimo li znakove bilo koje od ovih bolesti, a ne unaprijed pretpostaviti da je riječ o prehladi, grlobolji, glavobolji, virozi ili gripi. Možda je u pitanju COVID-19, a da pacijent toga nije ni svjestan. Premda postoje simptomi vrlo karakteristični za gripu kao i za COVID-19, ipak se ne može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti jedna ili obje ove bolesti bez testiranja.“
Prema Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo, koronavirus ima dio simptoma sličnih gripi, poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanoga disanja, bolova u mišićima i umora. I COVID-19 i gripa su virusom uzrokovane, pandemijske, zarazne bolesti. U slučaju komplikacija gripe može doći do vrlo ozbiljnih i smrtnih posljedica, a prema dosadašnjim saznanjima, komplikacije i posljedice novoga virusa SARS-CoV-2 još su intenzivnije i učestalije. „Nedavno objavljena studija pokazala je čak tri puta veću bolničku smrtnost pacijenata s bolešću COVID-19 u odnosu na pacijente s gripom: preminulo je 16,9% hospitaliziranih pacijenata zaraženih koronavirusom, a stopa smrtnosti pacijenata koji su bolnički liječeni od gripe iznosila je 5,8 %“(1), upozorava dr. Paušek.
U analizi za Doktor Online dr. Paušek i liječnice Anda Tomaš i Lucija Tomić analiziraju razlike između bolesti COVID-19 i gripe, tumače najnovija istraživanja i upozoravaju: „U ovom trenutku osobito je važno cijepiti se i protiv gripe i protiv bolesti COVID-19. Dok ne steknemo imunitet, odgovornost je svih nas spriječiti širenje virusa. Fizička distanca i upotreba maski obvezni su za sve nas dok se ne procijepi populacija ili dok se ne nađu druge mjere prevencije, liječenja i kontrole bolesti. Moja maska štiti tebe, a tvoja maska mene. To je slogan kojega bi se svi trebali pridržavati.“
1. KAKO SE ŠIRI KORONAVIRUS, A KAKO GRIPA?
Koronavirus koji je uzročnik bolesti COVID-19 može se širiti od osobe koja nema nikakvih znakova bolesti, za razliku od gripe gdje u pravilu oboljeli prenose bolest, pa se stoga, uz ostalo, pravila o sprječavanju prijenosa bolesti kod bolesti COVID-19 odnose na cjelokupnu populaciju, a ne samo na oboljele i posebno rizične grupe. Za razliku od gripe, čak 20 % – 40 % zaraženih uzročnikom COVID-19 nema simptome(2). Smatra se da je čak 50 % prijenosa bolesti uzrokovano kontaktom s asimptomatskim (bez znakova bolesti) prenosiocima virusa, a ovakav je prijenos kod gripe prije iznimka nego pravilo. Posebno je zabrinjavajuće to što osobe s asimptomatskim oblikom bolesti također mogu imati vidljive promjene na plućima izražene u različitom stupnju, a uzrokovane koronavirusom, što je također značajna razlika u odnosu na virus(e) koji uzrokuju gripu.
Za razliku od gripe koja se najčešće pojavljuje u zimskim mjesecima, kod bolesti COVID-19 nema toga sezonskog prepoznatljivog obrasca(3).
2. TKO SU RIZIČNE SKUPINE?
Kod bolesti COVID-19 rizične su skupine sve starije osobe, ali osobito muškog spola te one s težim kroničnim bolestima, posebno dijabetesom, pretilošću, demencijom, hipertenzijom i dislipidemijom(4), dok su posebno rizični pacijenti s gripom od pridruženih bolesti češće prethodno bolovali od kroničnog zatajenja srca, periferne vaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti, ciroze i anemije.
Uz to, na početku pandemije uzrokovane virusom COVID-19 nije postojala raširena prirodna imunost, za razliku od gripe gdje većina populacije danas ima neki oblik stečenog imuniteta. Stoga, za razliku od gripe, kod bolesti COVID-19 postoji mogućnost obolijevanja cjelokupne svjetske populacije.
Studije pokazuju da djeca i adolescenti, premda vrlo rijetko, također mogu teško oboljeti od bolesti COVID-19, a smrtnost u dobi od 10 do 17 godina je 10 puta veća u odnosu na smrtnost kod težeg oblika gripe(1). Posebno su rizični korisnici u domovima za starije osobe.(4)
3. KOJE SU POSLJEDICE GRIPE, A KOJE BOLESTI COVID-19?
Za razliku od gripe kod koje nema osobite zabrinutosti zbog dugotrajnih učinaka, kod bolesti COVID-19 uočena je pojavnost dugotrajnih negativnih zdravstvenih učinaka na organizam, kao i povećanje smrtnosti u pojedinim skupinama pacijenata koji su preboljeli COVID-19. Čak 76 % hospitaliziranih pacijenata žali se na simptome povezane s bolešću COVID-19, i to 6 mjeseci nakon hospitalizacije(5)(2)!
4. KAKO GRIPA, A KAKO COVID-19 UTJEČE NA ZDRAVSTVENI SUSTAV?
COVID-19, za razliku od gripe, ozbiljno ugrožava normalan način pružanja zdravstvene zaštite. Bolesnici zaraženi koronavirusom zbog težega prirodnog tijeka bolesti uzrokuju značajno opterećenje zdravstvenoga sustava. Broj hospitalizacija u prvome valu u ožujku i travnju u Francuskoj bio je, na primjer, dvostruko veći od svih hospitalizacija zbog gripe od prosinca 2018. do ožujka 2019.
Uz to, COVID-19 uzrokuje pobolijevanje i smrtno stradavanje zdravstvenih djelatnika sa značajnim izostajanjem s posla zbog bolesti ili samoizolacije, što uzrokuje dodatni pritisak na zdravstveni sustav. Nadalje, COVID-19 uzrokuje „prazne“ bolnice u dijelu „ne-covid“ pacijenata jer se svi bolnički sustavi mobiliziraju za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19, a pacijenti, u strahu od moguće zaraze, pod svaku cijenu izbjegavaju odlazak u bolnicu kad god je to moguće. Ovaj trend potiskivanja i odgađanja zbrinjavanja bolesnika s među ostalim i teškim bolestima, a zbog nedostatka raspoloživih kapaciteta i izbjegavanja korištenja zdravstvene zaštite od strane pacijenta predstavlja velik problem, a za nadoknadu izgubljenog bit će potrebni veliki dodatni napori po završetku pandemije(6)(7)(8). Poseban je problem nabavke, korištenja i zbrinjavanja zaštitne opreme koja se za vrijeme pandemije upotrebljava u količinama neusporedivim s bilo kojom drugom pandemijskom bolesti. Uz to, zabilježena je rekordna potrošnja medicinskoga kisika, kao i organizacijski izazovi povezani s opskrbom takvih ogromnih količina kisika bolnicama. Nužno je održavanje stalne pripravnosti zdravstvenih ustava za pandemijske izazove(9).
5. TREBA LI SE CIJEPITI I PROTIV GRIPE I PROTIV KORONAVIRUSA?
I COVID-19 i gripa su virusne zarazne bolesti, stoga možemo razlikovati lijekove i postupke za prevenciju i liječenje bolesti.
U prevenciji i gripe i bolesti COVID-19 najučinkovitije je cjepivo čijom se primjenom postiže individualna zaštita, ali i zaštita cjelokupne populacije ako je primijenjena u dovoljnome broju. Smrtnost u slučaju istodobnoga obolijevanja od gripe i bolesti COVID-19 čak je dva puta veća u odnosu na uobičajenu smrtnost od ovih bolesti. Posebno je potrebno napomenuti da je zbog ovoga osobito važno cijepljenje protiv gripe, i to posebno tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom.
6. PACIJENTI S LAKŠIM OBOLJENJEM SIMPTOME BOLESTI COVID-19 LIJEČE NA SLIČAN NAČIN KAO I GRIPU, VITAMINIMA, TABLETAMA ZA TEMPERATURU I MULTIKOMPONENTNIM PRIPRAVCIMA NA BAZI PARACETAMOLA KOJI IMAJU BENEFITE JER RIJEŠAVAJU VIŠE SIMPTOMA. JE LI TO PRAVILNO?
U godinu dana pandemije nastajali su brojni pokušaji pronalaženja lijeka i postupaka za prevenciju zaraze virusom COVID-19, ali za sada bez značajnijeg uspjeha i jasnih smjernica, za razliku od gripe kod koje postoji lijek koji je uspješan u i prevenciji i u liječenju gripe.
Kod pacijenata s lakšim simptomima gripe i bolesti COVID-19 primjenjuju se opće potporne mjere liječenja. Opće potporne mjere uključuju kućni odmor, snižavanje povišene temperature po uputi liječnika te primjerena prehrana. U konzultaciji s osobnim liječnikom, preporuča se koristiti pripravke za sniženje visoke temperature (iznad 38 
) i/ili bolove praćene općom malaksalošću. Lakši oblik bolesti s blagim simptomima može trajati od 2 do 10 dana. Potrebno je trajno pažljivo praćenje zdravstvenog stanja oboljelog i u slučaju pogoršanja stanja osobito otežanog disanja, nedostatka disanja i pogoršanja malaksalosti potrebno je žurno se konzultirati s dostupnim liječnikom o daljnjem postupanju.
6. KAKO OJAČATI IMUNITET I ZAŠTITITI SE I OD GRIPE I OD BOLESTI COVID-19?
Za prevenciju virusnih oboljenja kao što su i gripa i COVID-19 potrebno je pridržavati se propisanih epidemioloških mjera(10), uz poželjno izbjegavanje zatvorenih i slabo ventiliranih prostora. Potrebno je održavati i unaprjeđivati svoj imunološki sustav općepoznatim mjerama zdravoga načina života. To uključuje primjerenu prehranu, odmaranje, uključivo dovoljan dnevni i noćni odmor te dovoljnu količinu vježbanja. Uz to preporučuje se dodatno uzimanje vitamina D prema uputi liječnika. Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Velikoj Britaniji izdao je posebnu preporuku u sklopu sekcije Coronavirus update, u kojoj sugerira građanima da uzimaju 400 IJ (10 mikrograma) vitamina D svaki dan. Razlog je tome, kažu, to što ne dobivamo dovoljno vitamina D iz sunca tijekom zime, a on se pokazao koristan u svrhu jačanja imuniteta i obrane od respiratornih virusa.
Pročitaj više
KAKO VITAMIN D MOŽE SMANJITI RIZIK OD RESPIRATORNIH INFEKCIJA: PROČITAJTE OVDJE
Sponzorirani prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Native Ad Studija i Plive, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....