Regija koja donosi život. Rečenica je to kojom su mnogi putnici, spisatelji, svjetski časopisi, ali i njeni stanovnici opisali Mediteran. No, nisu mu pridružili ovaj opis bez pokrića jer je Mediteran bogat atributima koji aludiraju na život. U njemu se sastaju žarko sunce što nas neumorno hrani, modro more ispunjeno tajnama, zrela maslina koja samo što nije doživjela metamorfozu u zlatne kapljice ulja, svježa riba čijeg se mirisa ne možemo zasititi, oštre stijene izbrušene snažnim valovima i melem za naša osjetila - miomirisna lavanda. Baš zato što je prepuno života, jedno je od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja u svijetu. Plodove, među ostalim, daje njegov glavni adut, Mediteransko ili Sredozemno more, ujedno i najveće zatvoreno more na svijetu okruženo s čak tri kontinenta, Europom, Azijom i Afrikom te 28 zemalja.
No, Mediteran nisu samo njegovi životopisni simboli. Ovu dragocjenu regiju čine i starosjedioci koji su nastavili tradiciju ubiranja njenih plodova, osebujne kulturne znamenitost što dovode milijune turista svake sezone, neizmjerne ljepote tjesnaca i uvala te povijest toliko bogata da bismo samo o njoj mogli ispisati ove novinske stranice.
Upravo je ovu regiju svjetski poznati National Geographic uključio u prvu od šest epizoda nove sezone prestižne dokumentarne serije Europa iz zraka koja će se premijerno prikazati 25. lipnja u 22 sata. Ovo je ujedno i hrvatska večer na National Geographicu jer će se, osim Mediterana, emitirati još tri emisije snimljene u našoj državi. U 20 sati emisija Automobili iz snova – unutar tvornice gdje će u glavnoj ulozi biti hrvatski inovator Mate Rimac. Zatim u 21 sat repriza emisije Europa iz zraka snimljena samo u Hrvatskoj te u 23 sata Gordon Ramsay: Neistražene kuhinje s Davidom Skokom i Gordonom Ramsayem u Istri.
Europa iz zraka je emisija koja gledatelje vodi na jedinstveno putovanje zrakom te im pokazuje prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti regije na način na koji još nisu viđene. U prvoj epizodi kroz sva osjetila upoznajemo Mediteran te ljude dok kroz svoj svakodnevni posao i hobije predstavljaju neotkrivene ljepote ovog područja. Mnogi će doznati gdje se nalazi 100.000 plavo-bijelih cvjetova suncobrana, kako izgleda nezaboravni ples na svili na Gorgopotamus mostu, koja kultura se tradicionalno uzgaja u Amalfijskoj obali, koliko brodova godišnje prođe Bosporskim tjesnacem, kako izgleda život na napuštenom otoku, ali i puno više od toga. Osim prostorom, gledatelj također putuje kroz vrijeme pa tako ima prilike vidjeti kako biseri Mediterana, Italija, Grčka, Turska, Španjolska, Malta, Francuska i Hrvatska, izgledaju u svako godišnje doba.
No, ovo nije prvi put da je National Geographic inspiraciju za dokumentarnu emisiju Europa iz zraka pronašao u našoj državi. Hrvatska je, naime, bila uključena u prvoj epizodi treće sezone ove emisije kad je više od 180 milijuna gledatelja uživalo u magičnim prizorima iz Lijepe Naše. I novu sezonu obogatit će fantastični kadrovi iz Hrvatske, ali ovog puta snimljeni s najudaljenijeg otoka Jadrana – Palagruže!
No, ljepote Palagruže samo su neki od prizora koji su nas osvojili. Iako je prva epizoda riznica fascinantnih i zadivljujućih snimki iz zraka, uspjeli smo izdvojiti pet nevjerojatnih scena i sugovornika čije su nas priče oduševile.
Najudaljeniji otok Jadrana
Prva stanica je Hrvatska i spomenuta Palagruža.
Svake godine oko 100 milijuna tona teretnih brodova putuje Sredozemnim morem, a mnogi od njih ugledali su svjetionik Palagružu koji je smješten na najudaljenijem uskom klisurastom grebenu Jadranskog mora.
Većina svjetionika u Hrvatskoj se upravlja izdaleka, popularno rečeno „remotely“. No, Palagruža je toliko udaljena da kad bi svjetlo svjetionika prestalo raditi, inženjeri ga do dolaska broda ne bi stigli zamijeniti. Upravo zbog potonjeg na ovom hrvatskom otočiću žive dva čuvara svjetionika, Tomislav Žuvela i Ivo Šain. Ivo je najnoviji stanovnik otoka, za vrijeme snimanja epizode Mediteran u izolaciji je bio tek punih 30 dana.
- Veliku Palagružu sad nazivam svojim domom, brzo sam se sprijateljio s njenim iznimnim ljepotama. Najveća briga su nam potrepštine i hrana, a dobivamo ih pomoću transfera što je organiziran iz grada Korčule na otoku Korčuli te traje otprilike dva i pol sata. Idilično je zaista, no da je jednostavno – nije. Najviše mi nedostaju supruga i djeca. Dolaze mi u posjetu jednom mjesečno skupa s transferom, ali susreti uvijek traju prekratko – navodi Ivo, čuvar najsjajnijeg svjetla onima što plove preko Jadrana.
U ljetnim mjesecima Palagruža sjaji posebnim sjajem. Stijene su užarene, biljke žedne, a uz pokojeg zalutalog galeba, jedini znak civilizacije je svjetionik na samom vrhu otoka.
Sto tisuća suncobrana
Upravo ljeti Mediteran iskorištava sav svoj potencijal, a savršena destinacija za obilazak u to vrijeme je Italija. Gledatelji u sljedećim minutama putuju u Cattolicu, grad i općinu u talijanskoj pokrajini Rimini sa 17.000 stanovnika, no taj se broj tijekom sezone penje do 70.000! Razlog tome je jer ovaj južni obalni resort sadrži kilometarske plaže obojene prepoznatljivim suncobranima koji u ljetnim mjesecima gotovo kao da procvjetaju. U jeku sezone bude i do 100.000 suncobrana plave, crvene, žute i druge boje, a svaki kolorit predstavlja neki beach klub. Posjetitelji se tradicionalno dugi niz godina vraćaju svojem omiljenom suncobranu, kao da je na njemu ucrtano baš njihovo ime.
Ovi aduti krase plažu još od 1950.-ih godina, čarolija su za turiste tvrdi Tiziana Baldassati, menadžerica jednog od najpopularnijih beach barova.
- Poseban je osjećaj raditi na plaži, pogotovo zbog svakodnevnih interakcija s posjetiteljima. Neke goste poznajem još dok su kao djeca posjećivali ovo mjesto, a sad mu se vraćaju sa svojim obiteljima. Malo je reći da uživam u svom poslu – ističe menadžerica.
U epizodi doznajemo i kako raznoliki suncobrani nisu jedini razlog mnogobrojnih turističkih dolazaka, već i zanimljive aktivnosti na plaži i u moru, atraktivan sadržaj za čitavu obitelj, priroda toliko čista kao da je čovjek još nije dotaknuo te bogati okusi prepoznatljive talijanske kuhinje.
Tradicionalni španjolski sport
S okusima u ustima jedne od najboljih kuhinja svijeta, dronom letimo do zapadnog dijela Europe, Španjolske.
Jesen u Španjolskoj je možda čak aktivnija i šarenija nego za ljetnih mjeseci, a jedan od razloga je Castellers de Vilafranca.
Riječ je o kulturnoj i sportskoj udruzi čiji je glavni cilj izgradnja utvrda od ljudi. Sudionici se osam sati tjedno neumorno pripremaju da bi odnijeli pobjedu na natjecanju starom 200 godina u kojem stotine ljudi pokušava složiti utvrdu visoku 10 metara.
Svaki natjecatelj nosi crni uski pojas oko struka koji pruža potporu leđima, ali također služi kao oslonac za ruke i noge pri penjanju. Na vrhu svake utvrde mora biti najmlađi natjecatelj, a pobjeđuju oni što su se bez pada uspjeli spustiti s tornja. Voditeljica jednog tima, Laia Colome Nin, ponosna je na postignuća svojih castellera.
- Osjećam se potpuno ispunjeno radeći ovaj posao. Tradicija je to koja se prenosi s generacije na generaciju, a svoje tehnike brusimo godinama te ih neprestano usavršavamo. Naš tim čine bake, djedovi, očevi i njihova djeca koja su nastavila obiteljsku tradiciju te se ponosno penju na ramena svojih predaka – kazala je voditeljica.
Uz strastvene penjače završavamo s jeseni i ulazimo u novo poglavlje epizode odjeveno u zimsko ruho.
Popularna božićna destinacija
Put nas vodi do Republike Malte i mnogima omiljenog blagdana – Božića. Pratimo kako se u glavnom gradu Valleti postavljaju božićni ukrasi koji će za tri dana obasjati cijeli grad i okupiti mnoštvo turista. Dron, a i mi s njim, uz fijuk malteškog vjetra letimo do Christophera Cassara, koordinatora za dekoracije na Malti te ga upoznajemo baš u trenutku dok postavlja lampice na gradskom trgu u Valletti. Otkriva nam da ukrasi iz visina čine ortogonalni uzorak nastao pod utjecajem Osmanskog carstva u 16. stoljeću., kao i to da su lokalci veliki ljubitelji ovog blagdana. Malteške lampice odjevene u šareno ruho privlače i mnogobrojne turiste, gotovo pola milijuna ih je 2019. posjetilo ovaj otok za vrijeme Božića.
Vibrantne mediteranske boje oduvijek su služile kao inspiracija mnogim svjetskim umjetnicima. Brojni umjetnici su Francusku Provansu nazivali svojim drugim domom, upravo zbog njenih očaravajućih zelenih, ljubičastih, narančastih, ružičastih i žutih tonova što ih je podarila priroda. Santorini u Grčkoj blista u bijelo-plavim nijansama koje zrcale boje grčke zastave. Ne smije se, pritom, zanemariti ni Španjolska koja, osim živahne narančaste i crvene, sjaji i nježnim nijansama ružičaste, vidljive i iz zračnih visina. Upravo iz razloga jer se na španjolskoj obali nalazi Laguna Salada de Torrevieja, jedno od najslanijih i najvećih ružičastih jezera u Europi.
Piramide soli u Španjolskoj
Mirno ploveći iznad bajkovitog jezera doznajemo da je ono poznato po svojoj jarko ružičastoj boji zbog raznih mikroorganizama tipičnih za slana okruženja što ga je učinilo jednom od najpopularnijih turističkih atrakcija na svijetu. Nalazi se u prekrasnom rezervatu prirode Costa Blanca na jugoistoku Španjolske. No, jezero nije prepoznatljivo samo po svojoj čarobnoj boji, već i po svojem plodu – soli. Ovdje se posebnim strojevima godišnje prikupi 600.000 tona soli, a sve to nadgleda direktor solane Joseph Perez.
- Postoji 14.000 namjena za koje naši klijenti koriste sol, a sve što prikupimo skladištimo na visoke piramide soli što se nalaze u rezortu. Zatim je tovarimo u tankere koji mogu ponijeti i do 30.000 tona soli, što je ekvivalentno težini 260 plavih kitova – govori direktor solane.
Svi oni koji žele biti dio atmosfere prekrasne španjolske solane, najudaljenijeg hrvatskog otoka, kao i mnogih drugih čarobnih prizora nove sezone dokumentarne emisije Europa iz zraka mogu premijerno pogledati prvu epizodu koja će se u nedjelju 25. lipnja u 22 sata prikazivati na National Geographicu. Peta sezona ima ukupno šest sezona pa nakon epskih scena snimljenih na Mediteranu, gledatelji će moći uživati u kadrovima iz španjolskih i britanskih otoka, Beneluksa, Alpi te Nordijskih zemalja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i National Geographica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....