Potresi su mnogo puta do sada značajno promijenili stanje našeg planeta. Tako je potres jačine 8,8 po Richteru 2014. godine doslovno pomaknuo čileanski grad Concepcion za tri metra prema zapadu, a nešto slabiji potres 2015. godine suzio je Mount Everest, najvišu planinu na Zemlji. Da moć i nepredvidivost prirode nemaju granica, uvjerili su se i hrvatski građani pa su slike potresa koji su pogodili Zagreb te Petrinju i okolicu, mnogima svježe i četiri godine kasnije. Hrvatska je tek tada postala svjesna važnosti adekvatne seizmološke opreme i infrastrukture, no unatoč ambicijama stručnjaka, nije bilo resursa za praćenje seizmičkih aktivnosti.
Upravo zato je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, zahvaljujući sredstvima iz programa NextGenerationEU, financiran projekt razvoja mreže seizmološke opreme. Ovaj projekt omogućio je uspostavu mreže 95 seizmoloških postaja diljem zemlje i pružio dugoočekivani tehnološki iskorak u tom području.
Modernizirana mreža
Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe RH, objašnjava da nove seizmološke postaje bilježe sve vrste vibracija koje se šire tlom ili zrakom, bilo da su nastale prirodno, poput potresa ili zbog ljudskog djelovanja, poput građevinskih radova.
- Prva i osnovna zadaća seizmoloških postaja je brza i točna informacija o tome što se i gdje dogodilo. Nova mreža seizmoloških postaja omogućit će detaljnije upoznavanje učestalosti i jačine potresa na nekom području, odnosno seizmičnosti, što će pridonijeti izradi preciznijih karata potresne opasnosti i boljem definiranju zona rizika – govori Fiket.
Nakon godina oskudnih resursa i ograničene opreme, hrvatski stručnjaci su kroz ovaj projekt dobili seizmografe, akcelerografe, digitalizatore i dodatnu terensku opremu potrebnu za kvalitetna istraživanja. Modernizirana mreža omogućit će brzu detekciju potresa i razvoj sustava ranog upozoravanja, a najvažnije je da koristi ovog projekta građani osjete izravno.
- Pružanjem točnih podataka o potresu, poput epicentra, dubine, magnitude, procijenjenog intenziteta, vlasti će moći brzo identificirati najugroženija područja i tako brže reagirati i raspodijeliti resurse. To znači da će, u slučaju budućih potresa, biti lakše koordinirati hitne službe te organizirati spašavanja i pomoć nakon potresa – pojašnjava Fiket i dodaje da će se ti podaci koristiti i za edukaciju građana o seizmičkim rizicima i pripremi za potrese.
Nepripremljenost Hrvatske na potrese predstavljao je veliki izazov proteklih godina. Iako su neki dijelovi zemlje seizmički aktivniji, poput grada Zagreba, Petrinje, Dalmacije, ne znači da su ostala područja lišena opasnosti. Nova mreža seizmoloških postaja zato pokriva područje čitave države. Osim toga, u okviru projekta nabavljeno je i 20 kompleta za brzo postavljanje u područja jače seizmičnosti, kao i 10 instrumenata za postavljanje na morsko dno Jadrana. Time Hrvatska postaje jedna od samo 10 europskih zemalja s mogućnošću praćenja seizmičkih aktivnosti u morskim područjima vlastitom opremom.
Sigurniji domovi za sve
Praćenje seizmičnosti određenog područja važno je i jer se na taj način dobivaju informacije o potrebnim mjerama pri gradnji objekata. Precizniji podaci o seizmičkim aktivnostima pomoći će urbanistima i građevinskim stručnjacima u projektiranju sigurnijih zgrada.
- Stručnjaci će, zahvaljujući bazi podataka akceleracije tla, moći izraditi lokalne jednadžbe predviđanja gibanja, koje će se koristiti u izradi detaljnih karata potresne opasnosti. Također, građevinski inženjeri će moći primjenjivati pojedinačne zapise potresa za simulaciju ponašanja zgrada tijekom potresa i tako osigurati dodatnu sigurnost građanima – govori Fiket.
Sigurne zgrade tijekom potresa ostaju strukturno neoštećene ili imaju minimalna oštećenja, koja ne utječu na stabilnost konstrukcije. S druge strane, nesigurne zgrade pretrpe ozbiljna strukturna oštećenja, a u nekim slučajevima dolazi i do njihovog potpunog urušavanja, što predstavlja značajnu opasnost za živote i imovinu.
- Građani koji imaju osigurane nekretnine od učinaka potresa znaju da im se šteta priznaje tek za intenzitet pet ili više po Mercallijevoj ljestvici pa je važno da je ta vrsta informacije dostupna za njihovo mjesto stanovanja. Prikupljeni seizmološki podaci koristit će se za ažuriranje građevinskih standarda, čime se osigurava otpornost novih i rekonstruiranih građevina na lokalne seizmičke uvjete – kaže stručnjak.
Ljudski faktor
Važno je napomenuti da se uspjeh ovog projekta ne mjeri samo u opremi, već i u povećanju broja zaposlenih.
- Zaposleno je devet mladih stručnjaka, koji su donijeli nova znanja i svježe poglede u seizmološku službu. Oni razvijaju novu mrežu i metode te su ključni za uspješnu provedbu ovog projekta i njegovu održivost u post-projektnom razdoblju – govori seizmolog Fiket.
Republika Hrvatska se obvezala Europskoj komisiji zaposliti mlade stručnjake za stalno, čime se broj zaposlenih u Seizmološkoj službi Republike Hrvatske od 2020. godine do danas povećao s 10 na 21 zaposlenika.
Projekt razvoja mreže seizmološke opreme pokazuje kako se sredstva iz programa NextGenerationEU koriste za izravno poboljšavanje kvalitete života i sigurnosti građana te omogućuju konkretne promjene zahvaljujući europskim ulaganjima.
Što se tiče budućih planova za seizmološke postaje, Fiket kaže kako je mreža postaja i planirana tako da se može dodatno proširiti novim mjernim uređajima.
- Budućnost seizmološke službe Republike Hrvatske vidim u njenom daljnjem rastu, razvoju i samostalnosti. To ćemo postići samo multidisciplinarnošću, daljnjim ulaganjima u edukaciju djelatnika i primjeni inovativnih rješenja u seizmologiji, ali i povezivanjem s drugim službama. Upravo projekt uspostave mreže seizmoloških postaja daje čvrste temelje za daljnji razvoj seizmološke službe u Hrvatskoj – zaključuje Tomislav Fiket.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....