Jedna zloćudna bolest povećava rizik od impotencije: Nema nikakvih simptoma, a otkriva je pet važnih testova

Što zajedničko imaju glumci Ben Stiller, Robert de Niro, Sir Ian McKellen te skladatelj Andrew Lloyd Webber?

Da, iza njih stoje uspješne karijere, ali i životna borba s istom bolešću. Riječ je o raku prostate koji je prema istraživanjima drugi najčešći rak u muškaraca diljem svijeta. U Hrvatskoj je po učestalosti na visokom drugom mjestu, a javlja se u muškaraca starijih od 40 godina. Nakon pedesete godine rizik od ovog karcinom naglo raste, a pik pojavnosti mu je od 70. godine nadalje. Iako točni uzroci nastanka raka prostate još uvijek nisu poznati stručnjacima, njegova pojavnost ovisi o čak nekoliko faktora: geografsko područje, genetski čimbenici, ali i povezanost ovog karcinoma i raznih infekcija prostate.

Tako je najučestalija pojavnost raka prostate u Europi otkrivena u najrazvijenijim zemljama, sjevernoj i zapadnoj Europi, dok je nešto niža u južnoj i istočnoj Europi, iako s kontinuiranim trendom porasta. No mnoge muškarce, baš kao i glumce s početka, dijagnoza je dočekala nespremne jer rak prostate u ranoj fazi ne pokazuje nikakve simptome. Oni se pojavljuju tek u kasnijoj fazi kako se kancerogeno tkivo širi.

Iako je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji rizik od smrtnosti tek 2,8 posto, rak prostate stvara ozbiljne posljedice poput inkontinencije zbog sužavanja mokraćne cijevi te impotencije. Kako im kvaliteta života i u starijoj dobi ne bi patila, svaki bi muškarac trebao, posebice oni stariji od 40, kontrolirati prostatu. Rana dijagnostika najbolji je način smanjenja rizika od smrtnosti, a ona se provodi pomoću pet važnih testova.

Digitalni rektalni pregled

Dijagnostika raka prostate počinje digitalnim rektalnim pregledom kod urologa. Istraživanje američke Zaklade za rak prostate (PCF) pokazalo je da se čak 42 posto muškaraca užasava ovog pregleda te da su strah i nelagoda glavni razlozi zašto još nisu obavili ovaj pregled. Ipak, digitalni rektalni pregled važan je početni korak u ranoj dijagnostici raka prostate. Kako ova bolest u početku najčešće nema simptoma, liječnik ovim pregledom može otkriti rane znakove promjene na prostati, kao što su kvržica ili promjena u tvrdoći.

Shutterstock

Rektalni pregled se izvodi na sljedeći način: liječnik će vas zamoliti da skinete odjeću s donjeg dijela tijela, legnete na bok i podignete koljena prema prsima. Liječnik s rukavicama na rukama podmazuje prst i njime kroz anus ulazi u rektum kako bi opipao prostatu. Sam pregled traje kratko, do deset sekundi te se odmah nakon završetka možete odjenuti. Kako bi sve proteklo sa što manje neugode, važno je prije samog pregleda liječniku napomenuti ako vas muče hemoroidi.

PSA test

Jedan od najvažnijih testova kod kojeg rezultati mogu upućivati na maligne promjene na prostati je PSA test. Ovaj pregled se preporučuje svim muškarcima starijim od 40 godina barem jednom godišnje. Pomoću njega se iz uzorka krvi pacijenta otkriva prostatični specifični antigen, odnosno protein koji proizvodi prostata. Prednost ovog testa je što je jednostavan, neinvazivan i ponovljiv, te može otkriti rak prostate u ranim fazama. Uzima se uzorak krvi iz vene te se on šalje u laboratorij na analizu.

Povišeni nivoi PSA mogu ukazivati na prisustvo raka prostate, benignu hiperplaziju prostate (uvećanje prostate) ili upalu prostate (prostatitis). Međutim, test može dati lažno pozitivne rezultate - povišen PSA bez prisustva raka ili lažno negativne rezultate kao što je normalan PSA usprkos prisustvu raka. Ipak, lažno pozitivna povišenja PSA najčešće su uzrokovana drugim bolestima i stanjima prostate, ne rakom. Čak i rektalni pregled ili ejakulacija 48 sati prije testiranja mogu dovesti do povišenog PSA. Zbog toga je potrebno ponoviti test, ali i primijeniti slikovne metode daljnje dijagnostike.

mPMR

Važan alat u dijagnozi raka prostate je multiparametrijska magnetska rezonancija (mPMR), Kod ove metode koristi se više različitih sekvenci za stvaranje detaljnijih slika prostate te tako omogućava bolje razlikovanje između benignih i malignih lezija. Tijekom postupka pacijent leži nepomično u MR aparatu dok snima slike tijela. Istraživanja pokazuju da MR pregled kod četiri do 37 posto pacijenata izaziva tjeskobu, klaustrofobiju i panične napade. Ako se bojite da biste mogli iskusiti nešto od navedenog, zatvorite oči i probajte se opustiti, misleći na nešto što volite.

Shutterstock

Prednost mPMR je visoka točnost u dijagnostici i lokalizaciji raka prostate, što može smanjiti potrebu za nepotrebnim biopsijama.

Ultrazvučni pregled i biopsija

Još jedna metoda za ranu dijagnostiku raka prostate je biopsija, postupak kod se uzima uzorak tkiva prostate kako bi se provjerilo prisustvo kancerogenih stanica. Postupak se izvodi ponavljanjem digitalnog rektalnog pregleda, a nakon toga se u rektum uvodi sonda ultrazvuka nekoliko centimetara u debelo crijevo. U kanal ultrazvuka se uvodi posebna igla kojom se uzima nekoliko uzoraka tkiva iz različitih dijelova prostate. Postupak je prilično invazivan i može izazvati nelagodu ili bol, kao i rizik od infekcije i krvarenja. Dan prije zakazanog termina, pacijent treba uzimati pretežito tekuću hranu, a na sam dan biopsije preporuka je ne biti natašte. Biopsijom se definitivno može utvrditi rak prostate, a omogućava i određivanje njegove agresivnosti pomoću Gleasonovog zbroja.

PSMA-PET/CT

Ako se karcinom ne potvrdi biopsijom ili se sumnja da je proširen izvan prostate, tada se primjenjuje vrlo učinkovita slikovna metoda u ranoj dijagnostici proširenosti raka prostate. Riječ je o pozitronskoj emisijskoj tomografiji upotrebom prostatičnog specifičnog membranskog antigena (PSMA) ili PSMA-PET/CT. To je napredna metoda dijagnostike pri kojoj se vizualiziraju promjene i u prostati i izvan nje na precizan način.

Reto Mueller

Izvodi se tako da se pacijentu ubrizga radioaktivni izotop koji je vezan na protein tj. na specifični membranski antigen - PSMA. Drugim riječima, navedeni marker se veže uz stanice raka te se tako potvrđuje da je zaista riječ o raku prostate. Pacijent tijekom pregleda leži na stolu koji se pomiče kroz PET/CT skener. PET skener otkriva radioaktivne emisije izotopa vezanog za PSMA, dok CT skener radi detaljne anatomske slike tijela.

Rak prostate u nekih muškaraca može mirovati, dok se kod drugih širi najčešće na kosti i limfne čvorove. Kako bi se precizno utvrdila procjena stadija i proširenost raka prostate, Poliklinika Medikol uvela je novu nuklearnomedicinsku metodu PET/CT s 18F-PSMA. Iako je u Poliklinici Medikol dostupna metoda PET/CT s 18F-kolinom koji je HZZO uvrstio na listu pretraga za utvrđivanje lokalnog povrata bolesti, procjenu metastatske bolesti i praćenje bolesnika tijekom terapije metastatske bolesti, ona je nešto slabije osjetljiva na otkrivanje ranog povratka bolesti u odnosu na novi biomarker 18F-PSMA. Ovom metodom se sada lakše određuje čak i mjesto biopsije u onih pacijenata kod kojih je sumnja u karcinom velika, a nije se mogla potvrditi bolest.

Vjeran Petrović

Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Poliklinike Medikol.