Ususret Euroviziji

Kako je zapravo nastala hit pjesma godine? ‘Mrle je na tavanu moje kuće osmislio Mama ŠČ‘

Eurosong je jedna dimenzija glazbenog prikaza gdje se sve nudi, poput Hrelića, od skrivenog blaga i marki do kiča i prijevare, kaže Ivanka Mazurkijević

Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle

 Bruno Konjević/Cropix

Ivanka Mazurkijević jedna je od najkreativnijih osoba u Hrvatskoj.

Neki će nevjerni Tome, pa čak i ona, uzeti tu izjavu sa zrnom soli, no jedan pogled na nedavni opus ove glazbenice, kantautorice, kazališne glumice i prevoditeljice dovoljan je da se otklone sve potencijalne sumnje.

Ona i njen glazbeni te životni partner Damir Martinović Mrle iz riječke grupe Let 3 objavili su nedavno novi singl "Kapljica“ u sklopu novog dječjeg glazbenog albuma „Kišni razdraganci“. Tjedan nakon toga krenuli su s pripremom glazbe za predstavu „San Ivanjske noći“ Paola Magellija koja će premijerno biti prikazana iduće jeseni. Uz to, treba spomenuti i Ivankin angažman u showu „Zvijezde pjevaju“, kao i koncert njene grupe Stampedo na festivalu "Welcome spring" u Zagrebu. Dodatna potvrda jest i poziv da bude gošća na nedavno održanom Festivalu ideja koji se održao 26. travnja gdje su uz nju još govorili filmski redatelj Vinko Brešan i Nikola Vrdoljak, osnivač i direktor komunikacijske i digitalne agencije 404. Radi se o mjesečnom događaju u organizaciji Kent Banke, a cilj manifestacije je stvoriti stimulativno okruženje za razmjenu poslovnih, socioloških, umjetničkih i tehnoloških ideja koje utječu na razvoj našeg društva. Ovdje nije riječ o masovnom eventu već o manjoj, intimnoj platformi za ljude koji žele podijeliti iskustva i međusobno se povezati te gdje publika ima priliku otvoreno razgovarati s gostima/predavačima i na taj način pogledati iza zavjese njihova posla.

image

Drugo izdanje Festivala ideja na kojemu su gostovali Vinko Brešan, Ivanka Mazurkijević i Nikola Vrdoljak

Tomislav Krišto/Cropix

Mazurkijević je nakon događaja istaknula kako je dobro da se ljudi na ovaj način međusobno povežu. Kako kaže, u svom se poslu često vrti u istom krugu ljudi, stoga joj je uvijek drago biti dio priče koja spaja kreativce iz različitih zanimanja.

- Zanimljivo je čuti da se i drugi ljudi bave istim idejama, strahovima i vizijama baš kao i mi umjetnici i da nije sve samo puko zadovoljenje egzistencije nego da tražimo ideje koje će nas osobno zadovoljiti. U svakom slučaju, treba nam više ovakvih događaja – navela je nakon Festivala ideja.

Iz svega što je rečeno, možemo opet ponoviti - Ivanka Mazurkijević jedna je od najkreativnijih osoba u Hrvatskoj. Kako bi ostale nevjernike, ali i nju, uvjerili u istinitost te rečenice, odlučili smo s njom napraviti intervju. U njemu nam je otkrila tko najviše utječe na nju, kako ju je spasilo kazalište, zašto obožava Euroviziju, ali i kako je zapravo nastala „Mama ŠČ“. Pa, krenimo.

U svijetu gdje se svi trude biti drugačiji i kreativni, kako je to biti ta osoba za koju drugi uistinu kažu da stvarno je drugačija i kreativna?

Ako shvatim kao kompliment, što vjerujem da jest, mogu reći da je taj put trnovit. Vrlo često, pitala sam se kako i zašto nisam neki ambiciozni mainstream pa da živim stresno, no blagodatno. Ovako, nudim i nude mi se kroz život zanimljivosti i umjetnička bivanja. Uživam, mada nekad jest vrlo stresno poplaćati sve račune. Da se sad ne spuštam na razinu krumpira jer svi znate da sam čarobnica.

image

Ivanka Mazurkijević

Davor Pongračić/Cropix

Radite u kazalištu, filmu, glazbi, sada ste u „Zvijezde pjevaju“ i još ste uz to i majka. Kako žonglirate sve te različite uloge i na koji način ih držite pod kontrolom da vas ne preplave?

Teško stižem, no prijatelji i obitelj pomažu. Onda vidim neke majke s troje djece i ozbiljnim karijerama pa se malo priberem. Nije lako. Nevidljivi su poslovi majke i domaćice. Nevidljiva je i umjetnička rabota. Sve je to neka običnom čovjeku nepotrebna, no nasušna potreba. I majke i umjetnice. Idemo im na živce, a esencija smo.

Vi ste pjevačica, glazbenica, kantautorica, kazališna glumica, prevoditeljica, no da se morate opisati jednom riječju koja bi to bila?

Vodi me neka ideja, neki ton. Nisam obrazovana u klasičnom smislu, profesor sam sasvim druge dimenzije, no kao da ljubomorno čuvam ovo neznanje hodajući svijetom glazbe sa Mr.Leeom, Stampedom, Kišnima, mojim Berlinskim "La Folee-om", glazbom s Magellijem.. to su tek prave i slobodne radionice, tako da, uživam dok me ne otkriju. Svu moju dosadnu nesposobnost.

U jednom ste intervjuu rekli da vas je kazalište spasilo kada vam je HTV lagano skidao emisije, a Stampedo je polako prestao postojati. Kako ste se nosili s tim razdobljem života?

Da, spasilo me kazalište, film, Senka Bulić, Vlatka Vorkapić, Stanko Kovačić, Damir Martinović Mrle te kralj sa svim ovim kraljevima Paolo Magelli. Njegova strast prema istini, prema srži i njegove slike koje smo uglazbljivali dale su mi toliko života za nekoliko života. U zadnje vrijeme me stvarno veseli da i Stampedo nije propao nego da je ostao jedna "živa legendica" koju možete upratiti na Festivalu "Welcome spring" kod Routte 66 u parkiću 28.4.

Kako se danas nosite s neuspjehom?

Prije sam se ljutila, a sad brzo zaboravljam.

Koji su vas događaji ili osobe profilirale da postanete osoba koja ste danas?

Ti sudbonosni susreti. Od Eurokaza, Kugla glumišta, La Fura del Baus, Twin Peaksa, Marlon Branda, Tennessee Williamsa pa do slučajnih izleta s prijateljicama u srednjoj školi. Od putovanja u Berlin, London za vrijeme povijesno uzbudljivih trenutaka. Pad zida. Rat na našim prostorima, moj tata, moja mama, ljubavi nesretne i sretne, Stampedo, Magelli, Eva, Mrle, sve...

image

Ivanka Mazurkijević

Tomislav Krišto/Cropix

Tko danas najviše utječe na vas?

Uvijek se opirem, no mislim da Mrle. Nije mi posve jasan njegov dječji nagon koji stvara čuda. Nekad, a pogotovo sad, me malo i strah.

Kako ste oboje veliki kreativci, na koji se način spriječite da se ne utopite u idejama i da stvarno realizirate projekte koje ste zamislili?

Ja se s njim ne bih usudila mjeriti. U vrijeme one katastrofe od korone, za koju i dalje nemam riječi, on je sam na tavanu moje obiteljske kuće smislio gomile likova, ŠČ i šta sve ne. Radi, za moj ukus, savršenu muziku. Eto.

Kako često radite skupa, jeste li sebi postavili neka pravila gdje završava posao i počinje slobodno vrijeme?

Nismo, puno radimo skupa, a život skupa i obitelj... to je vrlo izazovno. Nadam se da ćemo preživjeti jer smo dosta intenzivni ljudi. Neka to bude karmički uvjetovano u nadi za ljubav.

Je li „Mama ŠČ“ promijenila vaš privatni i poslovni život?

Moj brat i ja pratimo Eurosong i radimo uvijek party, kokice i sve kad su Dora i Eurosong. To je jedna dimenzija glazbenog prikaza gdje se sve nudi. Poput Hrelića, od skrivenog blaga i marki do kiča i prijevare. Uživamo u tome. Onda smo zarazili Evu, a na kraju i Mrleta. Tako da je ovo super fora za naše cure i nadamo se da će dečki super proći, no, važnije, i zabaviti se. Držimo fige. Fora da je cijela priča nastala na Splitskom ljetu na predstavi "Lizistrata" te pod genijalnom ekipom Splitskog HNK-a i inspiracijom Predraga Lucića, "Mama kupi mi jedan mali rat" te cijelim besmislom "velikih" igrača koji nam naplaćuju sve kroz krv i izbjeglištvo. Magelli je fenomenalno izrežirao taj tekst koji je unutar „Lizistrate“ imao Predragove pjesme i fenomenalnog Matu Matišića. Onda smo krajem godine radili Mrle i ja s Paolom u Sarajevskom Nacionalnom "Ivanova" i tamo produbili ideju za eventualnu "ratnu operu" svojevrsnu točku na "i" svega što mislimo o svim malim manipulatorima koji svakih 20-tak godina izgmižu iz svojih rupa i naprave ogromnu štetu.

image

Ivanka Mazurkijević, Damir Martinović Mrle i njihova kćer

Goran Mehkek/Cropix

Kako vi gledate na nastup i pjesmu grupe Let 3, a kako na njih gleda kćer Eva koja je na pragu ulaska u teen godine?

Što se tiče teen godina Eva, da. Nije najsretnije no eto, karma. Nadam se da će sve proći ok. Poštujući i tolerirajući sve umjetničke slobode iskazanog umjetničkog izraza Leta 3, koji u Rijeci i cijeloj toj regiji već neko vrijeme postoji kao "kulturno zaštićeno dobro" i tako to osjećamo.

Što mislite o današnjoj hrvatskoj glazbenoj sceni, imamo li kakve mlade junake ili junakinje koji mogu ponijeti neki novi val nekomercijalne glazbe?

Imamo gomilu junaka. Samo znam jednu malu stvarčicu koja krade karizmu. To je mobitel, digitalna prisutnost ... koliko je dobra za prezentaciju, podsjetnik, reklame, vijesti, toliko je i kradljivac energije. Kad vidim sve te pognute glave koje žive, a ne žive, dođe mi da im svima poput starije gospe izvučem taj mobitel, no bojim se da bi im bio šok od života.

Da razgovarate s mladom Ivankom koja živi u Berlinu nakon pada Berlinskog zida, što biste joj poručili?

Ostani tamo i bori se malo više za svoju glazbu. Prestani žvakati taj Snickers i kreni na probu. Ne spavaj do dva. Prespavat ćeš jednu karijeru. Kad se vratiš u Hrvatsku uživaj. Nemoj očekivati čuda.

Održano drugo izdanje Festivala ideja

Festival ideja je mjesečni događaj u organizaciji Kent Banke koji okuplja zanimljive goste iz različitih industrija na kojemu razmjenjuju ideje o poslovnim, umjetničkim, tehnološkim i socijalnim temama važnima za razvoj društva, a sve to u intimnom prostoru Kent Cluba. Ideja Festivala ideja je da se omogući mjesto za ljude koje povezuje energija, ambicija i znanje, iako se bave posve različitim stvarima - managementom, znanošću, tehnologijom, sportom, arhitekturom, dizajnom, umjetnošću, obrazovanjem, poljoprivredom.

Prvo izdanje održano je u ožujku i gosti su bili glazbenik Damir Urban, članica Uprave Atlantic Grupe Lada Tedeschi Fiorio i kreativni direktor te suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey Davor Bruketa. Drugo izdanje Festivala ideja održano je 26. travnja i gostovali su pjevačica Ivanka Mazurkijević, osnivač i direktor komunikacijske i digitalne agencije 404 Nikola Vrdoljak te filmski redatelj Vinko Brešan. Treći i posljednji ovogodišnji Festival ideja održava se u svibnju.

Besplatan je za sve posjetitelje, a više informacija o festivalu možete potražiti na službenoj web stranici KentBanke.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kentbank.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 21:53