Loše spavate i redovito se budite ‘na lijevu nogu‘? Možda ste zanemarili važan dio tijela koji utječe na raspoloženje

Postavite si ovo pitanje i nemojte odmah odgovoriti na njega, već dobro razmislite o odgovoru: Kako se zaista osjećate, fizički i mentalno?

Ako ste nakon kratke introspekcije zaključili da stvari nisu tako bajne kako se možda na površini čini, niste jedini. Mnoga istraživanja pokazuju da je stres glavni krivac lošeg zdravlja, a čak 284 milijuna ljudi pati od anksioznosti, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje. Osim toga, probavne tegobe dolaze „ruku pod ruku“ s depresijom, anksioznošću, burnoutom i problemima sa spavanjem. Istraživanje objavljeno krajem 2021. godine pokazuje da je od 1990. do 2019. godine broj ljudi koji pate od probavnih bolesti diljem svijeta porastao za 68 posto, dok Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 40 posto ljudi diljem svijeta pati od probavnih problema, bilo da se radi o nadutosti, zatvoru, ili ozbiljnijim stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva.

Rijetko tko bi na prvu povezao sve navedene probleme sa stanjem u našim crijevima, ali ne kaže se bez razloga da zdravlje počinje upravo tamo. Raznolikost prehrane ključna je za zdrav crijevni mikrobiom, zajednicu mikroorganizama sastavljenu od milijuna bakterija, gljivica i drugih mikroskopskih životnih oblik, važnih za ljudsko zdravlje. Fascinantno je što u našem tijelu ima više mikroba, otprilike 38 trilijuna, nego ljudskih stanica (30 trilijuna). Zato mikrobiom igra ključnu ulogu ne samo u imunitetu, nego utječe i na raspoloženje. Ako vas muče navedeni problemi, vrijeme je da se pobrinete za vaš mikrobiom i to jednostavnim promjenama u prehrani – uvođenjem određenih namirnica na jelovnik i izbacivanjem onih koje ne donose baš nikakvu korist.

Hrana koju mikrobiom obožava

Zdravlje crijevnog mikrobioma ovisi o ravnoteži između „dobrih“ i „loših“ bakterija, odnosno korisnih i štetnih. Neke od „dobrih“ bakterija su Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus, Bifidobacterium longum, a korisni su i probiotici poput inulina te polifenoli. Zato je od velike važnosti konzumirati hranu koja sadrži upravo te bakterije i tvari.

Shutterstock

Probiotički proizvodi

Jogurt, kefir, kiseli kupus i kimchi na vrhu su popisa. Ove namirnice sadrže žive kulture bakterija koje pomažu povećati raznolikost mikrobioma. Mnoga istraživanja pokazuju da redovita konzumacija probiotika može smanjiti upalne procese i poboljšati probavu.

Prebiotička vlakna

Za razliku od probiotika, prebiotici su hrana za dobre bakterije. To su neprobavljivi ugljikohidrati koji potiču njihov rast, a njih sadrže češnjak, luk, poriluk, šparoge, banane i cjelovite žitarice poput zobi.

Fermentirane namirnice

Miso, tempeh i kombucha također su izvrsne namirnice za poticanje rasta dobrih bakterija. Osim što su bogati probioticima, sadrže i enzime koji olakšavaju probavu. Sve popularniji u prehrani su i fermentirani biljni napitci i to zbog brojnih zdravstvenih prednosti. Idealni su za osobe koje ne podnose laktozu ili izbjegavaju mliječne proizvode, bogati su brojnim vitaminima i mineralima te dobre bakterije. DAR V·GURT fermentirani biljni napitci napravljeni su na 100 posto biljnoj bazi koji pruža užitak sličan jogurtu, ali bez mliječnih sastojaka. Proizvedeni su od zobi te se ističu svojim sastavom - bogatim veganskim jogurtnim kulturama S. thermophilus i Lactobacillus bulgaricus te sadrže više od milijun dobrih bakterija L.Casei 431™ i Lactobacillus paracasei, koje održavaju zdravu ravnotežu crijevne mikroflore.

DAR V·GURT fermentirani napitci idealni su za lagani doručak ili međuobrok jer ih možete popiti u hodu ili pak pomiješati sa zobenim pahuljicama, voćem i orašastim plodovima, a dolaze u dva primamljiva okusa – mango i borovnica s crnim ribizom. Osim ovih napitaka, DAR u ponudi ima i biljne deserte u dvije varijante – čokolada i lješnjak te vanilija, kao i biljne napitke s visokim udjelom zobi te s dodatkom blago prženih badema, ne prženih badema i čokolade. Biljni napitci dolaze i u originalnom obliku bez dodataka, a ljubitelji kave posebno će uživati u DAR Barista kremastom biljnom napitku koji dostojno zamjenjuje mlijeko.

Svi DAR proizvodi su 100 posto biljnog podrijetla i ponosni nositelji priznanja kvalitete - DLG medalje, kao i V-oznake, jedinstvene oznake kvalitete koju Europska vegetarijanska unija dodjeljuje proizvodima i jelima pripremljenim u skladu s veganskom i vegetarijanskom etikom. Osim toga, nose jamstveni žig „Živjeti zdravo“, čime jamče zdravstvenu ispravnost, ali i kvalitetu u skladu propisanim kriterijima. Dostupni su u ugljično-neutralnom pakiranju kojim se neutralizira ugljikov otisak u prirodi.

Voće i povrće

Raznolikost je ključ zdravlja crijeva, a šareno povrće poput mrkve, paprike i brokule sadrži vlakna i polifenole koji hrane korisne bakterije. Bobičasto voće kao što su borovnica i malina dodatno doprinosi zdravlju crijeva, zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa.

Shutterstock

Mahunarke i orašasti plodovi

Leća, grah, bademi i orasi puni su vlakana, koja pomažu održavati zdravu probavu. Jedna šaka oraha dnevno može značajno povećati raznolikost mikrobioma, tvrdi jedno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition.

Što crijeva ne vole?

Da bi pozitivne promjene kojima ste odlučili utjecati na zdravlje bile efektivne, važno je riješiti se loših navika i iz prehrane izbaciti ili bar smanjiti unošenje sljedećeg:

Šećera i umjetnih zaslađivača

Kada kažemo šećer, prvenstveno mislimo na bijeli, rafinirani jer on može potaknuti rast "loših" bakterija koje nadmašuju korisne. Rafinirani šećer također je prisutan u kukuruznom sirupu s visokim udjelom fruktoze te sirupu od agave, unatoč njegovoj popularnosti. Ista stvar je i s umjetnim zaslađivačima, poput aspartama i sukraloze jer se također povezuju s negativnim promjenama u mikrobiomu.

Shutterstock

Prerađene hrane

Čips, kolači i gotova jela često su siromašni vlaknima, a bogati nezdravim mastima i aditivima koji narušavaju ravnotežu bakterija. Pod prerađenu hranu spadaju i rafinirane žitarice kojeg često zovemo „praznim kalorijama“ jer su lišene vlakana, kao i vitamina i minerala. Poput rafiniranih šećera, probavlja ih prvi dio tankog crijeva te podiže šećer u krvi i ne ostavlja ništa za hranu većini crijevnih bakterija.

Crveno i procesuirano meso

Iako nikako nije potrebno u potpunosti izbaciti meso iz prehrane, prekomjerna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina poput kobasica povezuje se s povećanjem štetnih crijevnih bakterija.

Alkohola

I na kraju, ono što nikome nije od koristi je alkohol kog kojeg često zanemarujemo činjenicu da je zapravo toksičan. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da ima znatne toksične učinke na sve organe, a posebno na probavni i kardiovaskularni sustav. Pretjerana konzumacija alkohola može oštetiti crijevnu sluznicu i smanjiti raznolikost mikrobioma. Ipak, istraživanja su pokazala da povremena čaša crnog vina može imati pozitivan učinak zbog polifenola. Stoga, samo umjereno!

Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Vindije.