Mlijeko se ukiseli, a naresci se pokvare nakon dva dana? Možda ih držite na totalno krivom mjestu u hladnjaku

Truljenje povrća i voća, kvarenje salama, narezaka i mlijeka nakon samo nekoliko dana od kupnje najčešći su problemi kada je riječ o čuvanju hrane u hladnjaku. Većina tih namirnica više nije upotrebljiva pa najčešće završi u smeću. Procjenjuje se da se u svijetu na godišnjoj razini baci više od jedne milijarde tona hrane, što uključuje otpad od hrane u kućanstvima, nepojedenu hranu u restoranima te bačenu hranu iz maloprodaje. Na razini Europske unije, istraživanja pokazuju da ta brojka svake godine doseže 58 milijuna tona, dok svaki Hrvat godišnje baci oko 71 kilogram hrane.

U Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 300 000 tona hrane, od čega više od 50 posto dolazi iz kućanstava. Najviše se bacaju lakopokvarljive namirnice poput mliječnih i mesnih proizvoda te voće i povrće. Iako ne možemo direktno utjecati na to hoće li vlasnik nekog restorana baciti u smeće sav višak pripremljene hrane, možemo utjecati na sprječavanje propadanja hrane u vlastitom domu.

Postoji nekoliko važnih razloga zašto se hrana može brzo pokvariti čak i u hladnjaku, a glavni su nepovoljna temperatura hlađenja i čuvanje namirnica na krivim mjestima u uređaju. Da biste prestali bespotrebno bacati hranu, a time i novac, donosimo detaljan vodič za slaganje hrane u hladnjaku.

Temperatura je ključna

Kontrola temperature unutar hladnjaka je ključna za održavanje svježine hrane i usporavanje rasta i razmnožavanja bakterija. Ako je temperatura u hladnjaku previsoka, hrana će se pokvariti vrlo brzo, a preniska temperatura mogla bi izazvati smrzavanje hrane koju nismo imali namjeru zamrznuti. Prvi korak je, dakle, provjeriti na kojoj temperaturi hladi vaš hladnjak. Optimalna temperatura trebala bi biti između 2 i 5 °C. Temperature u ovome rasponu dovoljno su niske za usporavanje rasta i razmnožavanja mikroorganizama u hrani, ali ne toliko niske da bi se hrana počela smrzavati. Čuvanje hrane na temperaturama iznad 5°C povećava rizik od njezina kvarenja i mogućih zdravstvenih tegoba.

Shutterstock

Svježe meso i riba, mliječni proizvodi, jaja i ostaci termički obrađene hrane posebno su osjetljivi te mogu vrlo brzo postati nesigurni za konzumaciju ako se čuvaju na temperaturama iznad preporučenih. S druge strane, zbog preniske temperature namirnice koje sadrže mnogo vode, poput voća i povrća, mogu se nepoželjno smrznuti i promijeniti teksturu, čime gube nutritivnu vrijednost i svježinu.

Pametno slaganje

Jeste li znali da postoji tehnika slaganja hrane koju koriste i poznati chefovi poput Jamieja Olivera? Moderni, ali i stariji hladnjaci sadrže više odjeljaka i polica od kojih svaki služi svojoj svrsi i ima različite temperaturne zone. Hladan zrak struji odozdo prema gore, tako da je donji dio hladnjaka najhladniji, a gornji najtopliji. Upravo zato svaka vrsta hrane ima optimalno mjesto unutar hladnjaka, kako bi ostala što svježija.

1. Donje police – najhladnija zona hladnjaka

Donje police hladnjaka, koje su najbliže zamrzivaču (ako je hladnjak kombiniran), obično su najhladnije područje, s najstabilnijom temperaturom. Ova zona je idealna za skladištenje izrazito lakopokvarljivih namirnica poput sirovog mesa, peradi i ribe. Te namirnice zahtijevaju nižu temperaturu kako bi se spriječilo brzo razmnožavanje bakterija jer mogu izazvati kvarenje i, posljedično, trovanje hranom.

Sirovo meso i perad obavezno pohranjujte u nepropusne posude. Tako ćete izbjeći curenje tekućina koje mogu kontaminirati druge namirnice. Posebno je važno da sirovo meso ne dolazi u kontakt s voćem, povrćem i već kuhanom hranom kako bi se izbjegla križna kontaminacija.

2. Srednje police – za jaja i mliječne proizvode

Srednje police hladnjaka pogodne su za skladištenje jaja i mliječnih proizvoda, odnosno mlijeka, jogurta, sireva i maslaca.

Iako mnoga vrata hladnjaka imaju posebne odjeljke za jaja, najbolje ih je čuvati na srednjoj polici jer se svakim otvaranjem vrata namirnice izlažu vanjskoj temperaturi i zraku. Iz istog razloga ne preporučuje se čuvati otvorene mliječne proizvode u vratima hladnjaka.

Shutterstock

3. Gornje police – za ostatke kuhane hrane i gotovih obroka

Gornje police idealne su za skladištenje gotovih jela koja brzo planirate potrošiti te ostataka termički obrađene hrane. Jedan od razloga zbog kojeg se preporučuje čuvanje navedene hrane na gornjoj polici je izbjegavanje kontaminacije drugom hranom, primjerice ako dođe do pucanja ambalaže mliječnih proizvoda ili jaja. Drugi razlog je taj što gotova jela i termički obrađena jela ne zahtijevaju čuvanje u najhladnijem dijelu hladnjaka poput sirovog mesa i ribe, dovoljno je da temperatura čuvanja ne prelazi 5°C.

4. Ladice za povrće i voće

Moderni hladnjaci dolaze s posebnim ladicama za povrće, voće i svježe začine. Ove ladice su odvojene od ostalih dijelova hladnjaka kako bi zadržale veću vlažnost, što je ključno za svježinu tih namirnica. Povrće i voće zahtijevaju drugačije uvjete čuvanja; dok je povrće bolje čuvati na vlažnijim mjestima, mnoge vrste voća bolje podnose sušnije uvjete.

Važna stvar kod skladištenja voća i povrća u ove ladice jest da u njima izbjegavate držati one namirnice koje otpuštaju plin etilen, kao što su jabuke i banane. Etilen ubrzava proces zrenja i može uzrokovati brže kvarenje drugih namirnica.

5. Vrata hladnjaka – najtopliji dio

U vratima je temperatura najnestabilnija jer se stalno otvaraju i zatvaraju. Zato je tamo najbolje držati čuvati namirnice neosjetljive na promjene temperature - sokove, gazirana pića, vodu, senf, kečap, majonezu te ostale vrste umaka i namaza.

Najstroži sustav sigurnosti

Europska unija može se pohvaliti jednim od najstrožih sustava sigurnosti hrane na svijetu, koji je utemeljen na znanstvenoj izvrsnosti. Ovaj sustav sigurnosti uključuje blisku suradnju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i nacionalnih tijela za sigurnost hrane diljem Europe (u Hrvatskoj je to Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - HAPIH), pri čemu oba dionika imaju ključnu ulogu u njegovom uspješnom funkcioniranju.

Jeste li znali da su europski potrošači među najbolje zaštićenima i informiranima na svijetu kada je riječ o njihovoj hrani? Tome doprinosi kampanja „Safe2Eat“, koja nastoji podići svijest građana o pravilnom postupanju s hranom prilikom kupovine, pripreme i pohrane. U Hrvatskoj se kampanja fokusira na četiri teme: pravilno postupanje s hranom, bolesti koje se prenose hranom, oznake na hrani i smanjenje otpada od hrane. Cilj je doseći široku javnost, od onih s visokom sviješću o sigurnosti hrane i minimalnim dvojbama do slabije informiranih koji imaju više pitanja.

Dodatni savjeti za čuvanje hrane u hladnjaku

Da biste maksimalno iskoristili svaku namirnicu i smanjili bacanje hrane, još jedna ideja je organizacija hladnjaka prema datumu isteka. Namirnice s kraćim rokom trajanja trebale bi biti postavljene na lako dostupnim mjestima kako bi se prve potrošile. Stvorite zonu „pojesti prvo“. Drugim riječima, one namirnice kojima najranije istječe rok, kao i već otvorene namirnice, držite na vidljivom mjestu, u prednjem dijelu hladnjaka, kako ne biste zaboravili na njih.

Shutterstock

Osim toga, nikada ne pretrpavajte hladnjak jer previše stvari može blokirati jedinicu za hlađenje, što može dovesti do slabije cirkulacije hladnog zraka i nepotpunog hlađenja namirnica. Drugi razlog zbog kojeg se ne preporučuje pretrpavanje hladnjaka je nemogućnost potpunog zatvaranja njegovih vrata, što može dovesti do kvarenja namirnica zbog njihova izlaganja sobnoj temperaturi.

I na kraju, ali ne manje važno – redovito održavajte hladnjak. To podrazumijeva čišćenje barem dva puta mjesečno prirodnim sredstvima poput jabučnog octa pomiješanog s vodom. Ako se u hladnjaku nešto slučajno prolilo, odmah to obrišite kako biste spriječili stvaranje plijesni i kontaminaciju ostale hrane.

Savjeti za očuvanje sigurnosti hrane u vašem hladnjaku

Ne čuvajte otvorene konzerve u hladnjaku

Izbjegavajte čuvanje otvorenih konzervi u hladnjaku kako biste spriječili mogućnost kemijske kontaminacije namirnice unutar konzerve do koje dolazi zbog oksidacije metala kada bivaju izloženi zraku. Drugi razlog je izloženost namirnice mikroorganizmima zbog nemogućnosti potpunog zatvaranja konzerve. Radije ostatke konzervirane hrane prebacite u posudice s poklopcem i pohranite ih u hladnjak.

Hranu odmrzavajte na donjoj polici hladnjaka

Tijekom odmrzavanja, iz namirnica se otpušta tekućina koja bi mogla potencijalno kontaminirati drugu hranu. Iako se iz tog razloga preporučuje odmrzavati namirnice unutar vrećica, dobro je i odmrzavati vrećice sa smrznutim namirnicama na tanjuru koji ćete staviti na donju policu hladnjaka. Čak i ako dođe do otpuštanja tekućine iz namirnica, ona neće doći u doticaj s ostalom hranom u hladnjaku.

Pripazite na temperaturu ostataka hrane koje želite pohraniti u hladnjak

Ako želite pohraniti termički obrađenu hranu u hladnjak, pripazite da hrana nije vruća. Brzo hlađenje termički obrađene hrane na temperaturu ispod 5°C ključno je kako bi ona ostala sigurna za konzumaciju, no previsoka temperatura hrane to otežava. S obzirom na to da termički obrađenu hranu morate u hladnjak odložiti unutar dva sata kako biste izbjegli razmnožavanje mikroorganizama u opasnoj temperaturnoj zoni (između 5 i 60 °C), preporučuje se da hranu raspodijelite u više manjih posuda kako bi se što prije rashladila na temperaturu koja neće opteretiti hladnjak.

---

Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Europske agencije za sigurnost hrane te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.