Koliko ste puta stajali ispred hladnjaka, gledajući u istekli datum otisnut na ambalaži i pitali se mogu li ovo i dalje pojesti? Iako je mudro kupovati samo onoliko hrane koliko nam zaista treba, nerijetko kupujemo mnogo više, a ponekad i iznad svojih mogućnosti. Razlog tomu može biti izbjegavanje svakodnevnog odlaska u trgovinu ili nalaženje odlične akcije proizvoda, no ta navika može dovesti do prepunih ostava i hladnjaka pa hrana s premašenim rokom trajanja, kao i istrunulo voće i povrće odlazi u smeće.
Hrvatska kućanstva prednjače po bacanju hrane
Bacanje hrane problem je na globalnoj razini pa tako i u Republici Hrvatskoj, gdje se, po istraživanju godišnje baci više od 280.000 tona hrane, odnosno 71 kilogram po stanovniku. Najviše otpada od hrane u Hrvatskoj stvara se u segmentu kućanstva, koja sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada od hrane na razini zemlje s visokih 76 posto. Zanimljivo je da, po prosjeku Europske unije, kućanstva stvaraju 51 posto otpada od hrane, a na globalnoj razini 61 posto. Jedan od razloga zašto prekomjerno bacamo hranu jest i nedovoljno poznavanje značenja oznake "Upotrijebiti do" i "Najbolje upotrijebiti do". Iako se u slučaju premašenog roka na ambalaži ta odluka može činiti logičnom, često je pogrešna jer brojne namirnice možemo jesti i nakon tog „zloglasnog“ datuma.
Po istraživanju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, rok trajanja uvijek ili ponekad provjerava 94 posto ispitanika. Žene češće čitaju deklaracije na hrani i postupaju u skladu s uputama, a muškarci češće konzumiraju namirnice kojima je istekao rok trajanja s oznakom „upotrijebiti do“. No, važno je napomenuti da konzumiranje hrane kojoj je prošao rok oznake „Upotrijebiti do“ nije preporučljivo jer se ta oznaka odnosi na zdravstvenu ispravnost hrane i nalazi se na lako kvarljivim namirnicama, poput svježeg mesa i svježe ribe. Nakon datuma navedenog iza ove oznake, hranu nije preporučljivo više konzumirati jer može uzrokovati zdravstvene tegobe.
60 posto građana ne razlikuje važne oznake
Iako ih razlikuje jedna riječ, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“, s druge strane, odnosi se na kvalitetu hrane. To znači da se hrana nakon isteka tog roka može i dalje konzumirati, ako su njen miris i okus u redu.
Prema rezultatima istraživanja koje je Dukat proveo u suradnji s agencijom Improve, svaki drugi ispitani građanin naveo je da zna razliku između oznaka „Najbolje upotrijebiti do” i „Upotrijebiti do”, no njih je svega 40 posto imalo sve ispravne odgovore na ispitu znanja unutar istraživanja. Činjenica da je subjektivna razina znanja veća od realne ukazuje na potrebu podizanja svijesti o značenjima oznaka na pakiranjima namirnica kako bi se smanjilo bacanje hrane, što je jedan od ciljeva Dukatovog projekta “Hrana se ne baca“. Nepravilno tumačenje oznaka rokova trajanja prelazi granice zemlje pa prema procjeni Europske komisije, čak 10 posto otpada od hrane koji godišnje nastane u zemljama Europske unije, povezano je s pogrešnim razumijevanjem oznaka „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.
Bacate li ostatke hrane?
Još rezultata iz Dukatovog detaljnog istraživanja govori da ostatke pripremljene hrane baca čak 51 posto građana, kruh i peciva baca njih 46 posto, a voće i povrće baca svaki četvrti ispitanik. Svaki peti građanin rijetko ili nikad ne kupuje proizvode pred istekom roka trajanja, što dodatno ukazuje na nedovoljnu informiranost građana oko razlike u oznakama rokova trajanja hrane.
Edukacija potrošača o važnosti planiranja obroka i planiranja kupnje namirnica, metodama čuvanja i zamrzavanja namirnica, korištenja ostataka hrane, razlikovanja oznaka valjanosti proizvoda, od ključne su važnosti za smanjenje prehrambenog otpada. Upravo zato, Dukat je pokrenuo projekt Hrana se ne baca, koji se nadovezuje na aktivnosti koje ova tvrtka provodi s ciljem smanjenja otpada od hrane već dugi niz godina. Osim što želi educirati građane Hrvatske o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu, Dukat već dugi niz godina uspješno smanjuje bacanje hrane i u „svom dvorištu“.
Kraći rok trajanja, manja cijena
U Dukatovim diskontima u Zagrebu, koji se nalaze na Dolcu, Jarunskoj i Trešnjevačkoj tržnici te u diskontima u Bjelovaru, Osijeku i Slavonskom Brodu, građanima su ponuđeni Dukatovi proizvodi s kraćim rokom trajanja po sniženim cijenama. Kako se rok trajanja smanjuje, tako se smanjuje i njihova cijena. Ostatak proizvoda s kraćim rokom trajanja Dukat donira humanitarnim udrugama i ustanovama diljem zemlje te svake godine osigurava najmanje 1 milijun mliječnih obroka potrebitoj djeci i odraslima. Dukat hranu sustavno donira još od 2015. godine čime je ova tvrtka postala najveći donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji. Veliki edukativni projekt Hrana se ne baca tako je kruna Dukatovih aktivnosti koje provodi s ciljem smanjenja otpada od hrane.
Edukacija je ključ
Ako vam se smanjivanje otpada od hrane u vlastitom kućanstvu čini kompliciranim, na stranicama Dukatovog projekta „Hrana se ne baca“ nalazi se velik broj jednostavnih savjeta pomoću kojih svatko može lako doprinijeti misiji smanjenja otpada od hrane. Dukatovi savjeti dijele se na one koje možemo primjenjivati kod kuće, prilikom kupnje i u restoranu. Kako bi smanjili nepotrebno kupovanje, a zatim gomilanje i bacanje hrane, ključno je planirati obroke unaprijed, redovito provjeravati stanje namirnica u hladnjaku ili ostavi te kupovati namirnice koje se uklapaju u način prehrane. Osim toga, bitno je i pravilno razlikovati značenje oznaka rokova trajanja hrane kako ne bi bacali namirnice koje su još pogodne za konzumaciju. Svatko već danas može početi primjenjivati neki od jednostavnih savjeta i postati primjer pozitivne promjene, koja će dovesti do smanjenja otpada od hrane. Za početak, provjerite koliko dobro upravljate hranom u svom kućanstvu sudjelovanjem u kvizu Do posljednje mrvice.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Dukata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....