Republika Češka priključila se 1999. Sjevernoatlantskom savezu. U tom trenutku njihovu vojnu borbenu eskadrilu činili su sovjetski MiG-ovi 21MF koji su proizvedeni u prvoj polovici sedamdesetih godina, od kojih je nekolicina modernizirana kako bi odgovarala standardima NATO-a. Zadnje MiG-ove 23ML otpisali su još 1998., što je posljedično dovelo i do odlaska velikog broja zrakoplovnih tehničara te inženjera. I tako se na prijelazu milenija Češka našla u situaciji da se priključila najjačem vojnom savezu na svijetu, a u svojoj eskadrili je imala zastarjele avione kojima za šest godina istječu uporabni resursi i koji su bili dobri samo za nekoliko vrsta operacija van opsega posla kontrole zračnog prostora.
Danas je, pak, potpuno drugačija situacija. Češka je ravnopravna članica NATO-a koja već 15 godina suvereno štiti svoj zračni prostor, a posljednjih 11 godina njeni borbeni avioni redovno čuvaju i nebo iznad Islanda i država Baltika. Jedan od ključnih faktora koji je promijenio identitet Češkog ratnog zrakoplovstva bio je upravo švedski Gripen. Češko zrakoplovstvo je uz pomoć Šveđana postalo spremno za obavljanje zadataka QRA (Quick Reaction Allert) u rekordnom roku, u 12 mjeseci od potpisivanja ugovora.
VR i AR tehnologijom protiv pandemije
Kroz veoma sličan proces preobrazbe prošla je i Mađarska koja je 2006. svoje MiG-ove zamijenila Gripenima te tako danas osim vlastitog zračnog prostora čuva i nebo susjedne Slovenije (a i s Hrvatskom ima ugovor o zrakoplovnoj suradnji koji bi lako mogao postati osnovom i za nešto slično u nas). Kada spojimo iskustva ove dvije zemlje u posljednjih 15 godina dolazimo do podatka da njihovi Gripeni zajedno bilježe više od 50 tisuća sati leta. Uz to, treba obavezno napomenuti da je Gripenova NATO kompatibilnost i globalna interoperabilnost, koja udovoljava najzahtjevnijim operativnim uvjetima, akumulirala više od 300 tisuća sati leta bez ijednog kvara povezanog s motorom u zemljama čije ga zračne snage koriste. U Gripen C/D obitelj, osim Češke, Mađarske i Švedske, spadaju još Južna Afrika i Tajland, koji je posebnom formacijom, takozvanim hodom slonova prije nepunih mjesec dana obilježio stopostotnu dostupnost svojih Gripena C/D. Iako na drugom kraju svijeta i unatoč pandemiji, Tajlanđani su uspješno održavali svoje avione, zahvaljujući korištenju novih rješenja. Šveđani su, naime, koristeći daljinsko navođenje te VR i AR tehnologiju uz pomoć tajlandskih kolega na terenu uspješno pregledali tamošnjih 11 Gripena. Hodom slonova, a potom i demonstracijom formacije „božićnog drvca“, Tajlanđani su, i sami kažu, željeli pokazati kako njihovi avioni lete u punoj iskoristivosti.
No vratimo se malo Europi.U poziciji u kojoj su nekada bili Češka i Mađarska, dvije europske NATO zemlje, danas se nalazi i Hrvatska. Naime, hrvatsko nebo trenutačno čuvaju Migovi 21, prosječne starosti četrdesetak godina, kojima rok upotrebljivosti izlazi 2023. godine. Nakon toga, za zaštitu zračnog prostora postoje dvije opcije – ili će Hrvatska kupiti vlastite borbene avione ili će ulogu zaštitnika vlastitog zračnog prostora prepustiti drugoj članici NATO-a. Hrvatska se odlučila za prvu opciju i nakon više od 10 godina, proces nabave višenamjenskih borbenih aviona je pri kraju, a međuresorno bi povjerenstvo trebalo do 12. prosinca Vladi predložiti najbolje rješenje. Na stolu su četiri ponude – novi avioni iz Švedske i SAD-a, te rabljeni iz Francuske (2005. i 2007. godište) i Izraela (model iz ’91). Da bismo izbjegli „rupu“ između MIG-ova i novih aviona, pobjednik natječaja trebao bi ih dostaviti u kratkom roku, unutar dvije godine.
U slučaju odabira švedske ponude, iz Saaba, tvrtke koja proizvodi Gripene, ističu da će Hrvatska dobiti nadograđenu verziju Gripena C, odnosno potpuno novi pametni borbeni avion, s najnovijom dostupnom nadogradnjom, koji će biti proizveden isključivo za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Riječ je, ističu, o drugačijem, naprednijem modelu, u odnosu na onoga ponuđenog u prošlom natječaju. Osim toga, navode da će se isporučeni avioni moći kontinuirano nadograđivati, da neće biti nikakvih dodatnih troškova tijekom razdoblja korištenja te da će povećati industrijsku suradnju s Hrvatskom. Hoće li to uistinu biti ostvareno možemo najbolje provjeriti na primjeru Češke i Mađarske.
Od ugovora do suverenog NATO igrača u samo 12 mjeseci
Krenimo prvo s Češkom. U lipnju 2004. Češka je na potpisala ugovor za leasing 14 novih JAS-39 C/D Gripen višenamjenskih borbenih letjelica. Samo dva mjeseca kasnije prva dva češka pilota počeli su svoj trening na Gripenima u Švedskoj, dok im se na jesen pridružilo još 6 pilota te 20 pripadnika tehničke službe. Prvih osam aviona isporučeno je travnju 2005., a ostatak je sletio u Češku dva mjeseca kasnije. No, već 1. lipnja su Gripeni sudjelovali u NATO-ovim zajedničkim patrolama i time otvorili novu stranicu u povijesti Češkog ratnog zrakoplovstva.
Što se sve promijenilo u tih 15 godina opisano je članku objavljenom ove godine u češkom časopisu “Letectví a Kosmonautika” (Zrakoplovstvo i kozmonautika) u kojemu autor Tomas Sousek ističe da su Gripeni bili veliki generacijski skok za Češko ratno zrakoplovstvo. Kako navodi, u doba MiG-ova, borbeni pilot je bio samo provoditelj naredbi izdanih sa zemlje jer je u to vrijeme jedino zapovjedni centar imao kompletnu sliku situacije u zraku. S Gripenom, avionom četvrte generacije, pilot je, pak, svjestan što se događa oko njega i može samostalno odabrati najbolju zračnu taktiku u traženom trenutku.
Ono što je posebno istaknuto u članku jest činjenica da Šveđani ne dižu samo tako ruke od svog proizvoda. Naime, Saab kontinuirano nadograđuje softvere svih svojih letjelica, tako da su češki Gripeni u svojih 15 godina uvelike nadograđeni. Primjerice, avioni su 2005. godine imali računalni softver MS18.5 i naoružanje im se sastojalo samo od avionskog topa Mauser BK-27 kalibra 27 mm te AIM-9L Sidewinder zrak-zrak rakete. Danas, pak, softver je nadograđen na MS20 s nizom poboljšanja. Pritom treba isto tako navesti da će taj Gripen C u budućnosti moći koristiti nadogradnju tehnologije Gripena E, modela koji je trenutačno u razvoju.
Brojne nadogradnje omogućile su češkim Gripenima da pariraju ostalim modernim borbenim avionima (već su 2010 pobijedili na NATO tiger meetu), ali su im i otvorile niz novih mogućnosti u provođenju borbenih aktivnosti. Tako su 2012. stvoreni uvjeti za izvođenje operacija zrak-zemlja te za opskrbljivanje gorivom dok je avion u zraku. Zahvaljujući tim novim mogućnostima ratnog zrakoplovstva, Češka je vodila NATO misije čuvanja islandskog zračnog prostora 2014., 2015. i 2016. godine. Osim toga, češki Gripeni su tri puta čuvali i nebo baltičkih zemalja.
Link 16 veza omogućila komunikaciju s NATO platformama
Jedna od posljednjih velikih nadogradnji softvera dogodila se u ožujku ove godine kada je u češke Gripene instaliran Link 16 NATO kompatibilna podatkovna veza. O čemu se točno radi, objasnio je u članku bojnik Michal Daněk.
- Do sada smo mogli koristiti TIDLS podatkovnu vezu, koja je vrlo korisna u zračnoj borbi. Međutim, ona dopušta razmjenu informacija samo među zrakoplovima JAS-39 C/D Gripen, a ne s bilo kojom drugom platformom u NATO-u. Zahvaljujući Linku 16 imat ćemo cjelovitu sliku situacije u zraku ili meta na zemlji, a koju su stvorili drugi senzori, poput zemaljskih radara ili zrakoplova AWACS - navodi bojnik Daněk.
Okrenimo se sada mađarskom iskustvu s Gripenima. Prošlo je već 14 godina otkada su prvi švedski avioni sletjeli u bazu Kecskemét, odnosno 10 otkada su Mađari umirovili stare MiG-ove 29 i Gripeni su postali jedini zaštitnici njihova neba. S obzirom na to da smo kod Češke pretežito govorili o nadogradnjama sustava, kod Mađarske ćemo naglasak prebaciti na borbenu sposobnost te sudjelovanje u NATO-ovim misijama. Naime, mađarski Gripeni prošle su godine sa svojih 14 letjelica u isto vrijeme čuvali nebo čak pet europskih zemalja – Estonije, Litve, Latvije, Slovenije te, naravno, Mađarske. Što se tiče čuvanja slovenskog zračnog prostora riječ je o sporazumnom dogovoru jer Slovenija nema vlastite avione za obavljanje air policinga, zbog čega je tu ulogu prepustila Mađarima te Talijanima. Zaštita baltičkih zemalja je, pak, NATO misija koju su Mađari proveli zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom te Španjolskom i za koju su relocirali dva Gripena, uz još dva u pripravnosti, i ukupno 95 pripadnika ratnog zrakoplovstva.
Njihovi Gripeni su tako u razdoblju od svibnja do sredine kolovoza prošle godine bili podignuti na uzbunu više od 40 puta s više od 370 polijetanja te 400 sati leta. Riječ je, naime, o prostoru gdje često lete ruski borbeni avioni koji u pravilu nemaju upaljene transpondere i ne održavaju vezu s lokalnim kontrolama zračnog prometa, zbog čega se oglašava uzbuna za stacionirane NATO snage u Estoniji i Litvi.
Meteor projektil
Mađarski Gripeni su imali pune ruke posla tijekom te mirne misije, no ono što je važno naglasiti jest da Saabov avion nije niti u kom slučaju u slabijem položaju u odnosu na ruske letjelice. Naime, Gripen kao višenamjenska platforma ima sposobnost preuzeti i odraditi sve borbene uloge (zrak-zrak, zrak-zemlja, pomorski udar i izviđanje), s time da ima mogućnost promijeniti operacijske zahtjeve i uloge u zraku samo jednim pritiskom prekidača. U Gripen je integrirana podrška za oružje iz različitih proizvođačkih krugova – američkog, europskog i izraelskog podrijetla, te on ima mogućnost odabira naoružanja različitih proizvođača, a najviše iskustva ima u korištenju raketa Meteor, trenutačno najnaprednijih samonavođenih projektila zrak-zrak u svijetu, ujedno i s najduljim dometom te širokom zonom iz koje nema bijega. Gripen je trenutačno najpotpunije integrirani zrakoplov koji nosi Meteore, a o kakvom je moćnom oružju riječ, objašnjavaju u MBDA, tvrtki koja proizvodi Meteor. Normalni projektili imaju jak pogon na početku lansiranja s time da snaga projektila pada s vremenom, čime se skraćuje vrijeme raspoloživo za izvođenje samoga udara, što je izuzetno važno kada se u obzir uzme agilnost novih aviona. Meteor, pak, kreće s brzinom koju zadržava kroz cijelo vrijeme sve dok ne pogodi metu. S tom brzinom, kažu u ovom europskom konzorciju, on protivniku skraćuje vrijeme raspoloživo za izlazak aviona iz zone iz koje nema bijega, što znači da nema veze što meta napravi, ona ne može pobijediti projektil.
Gripenova borbena spremnost i svestranost dokazani su u Libiji 2011., gdje je švedski pametni avion pokazao snažne protuzračne obrambene sposobnosti u skladu s potrebnim zadacima misije usmjerene na ograničavanje libijskih zračnih snaga. Od približno 240 zrakoplova koji su sudjelovali u cijeloj operaciji, mala jedinica od pet Gripena švedskih zračnih snaga, izvršila je jednu četvrtinu cjelokupnog nadzora i osigurala 37 posto izvještaja o nadzoru cjelokupne NATO operacije „Unified Protector“. Naime, Gripen je tijekom 7 mjeseci uspješno izvršio preko 570 misija s oko 1.770 sati leta te je dobio vrhunske ocjene ostalih zemalja sudionica, ali i sjedišta NATO-a za visokokvalitetni učinak i visoku razinu interoperabilnosti. Najvažnije, poletjeli su na svaku planiranu misiju.
I Kinezi morali čestitati pobjedniku
O agilnosti, kojom se Šveđani ponose, govori i zapovjednik tamošnjeg ratnog zrakoplovstva Mats Helgesson, koji, uspoređujući svoju flotu s ruskim lovcima, kaže kako Šveđanima nije potrebna ni skupa tehnologija prikrivanja na koju se Sjedinjene Države toliko oslanjaju.
- Gripen je specijalno dizajniran da uništi Su (proizvod Suhoja, ruskog dizajnerskog biroa za borbene avione, op.a.) borbene avione. Za to imamo crni pojas – kazao je Helgesson. Njegove tvrdnje dokazane su i u praksi, kada su tijekom zajedničke vježbe sposobnosti odmjerile kineske zračne snage s ruskim, te tajlandske sa svojim švedskim letjelicama. Kinezi su, ukratko rečeno, zaključili kako imaju još puno prostora za napredak, pogotovo kad je riječ o elektroničkom ratovanju i datalinkovima. Premoć u odmjeravanju snaga odnio je Gripen C, zahvaljujući svojih 160 kilometara radarskog dometa, 80 kilometara dometa projektila, te mogućnosti označavanja čak četiri mete paralelno.
Uostalom, švedski Gripen je i napravljen tijekom Hladnog rata kao odgovor na moguće sovjetske prijetnje. Švedska je u to vrijeme strateški procijenila kako bi Rusija, u eventualnom sukobu, mogla uništiti sve njihove zrakoplovne baze, te su se fokusirali na proizvodnju aviona kojima moderna i dobro održavana infrastruktura nije nužno neophodna za uspješno djelovanje. Gripenu tako za slijetanje i ponovno polijetanje, punjenje gorivom i naoružanjem, danas treba obična ravna cesta od 800 metara, 10 minuta, te pilot i par zrakoplovnih tehničara. Zamjenu cijelog motora, kažu i Česi i Mađari, moguće je obaviti u manje od sat vremena.
Mogućnost testiranja različitih vrsta oružja
No, vratimo se na mađarske Gripene. Brigadni general mađarskog ratnog zrakoplovstva Csaba Ugrik, zapovjednik 59. zračne baze Kecskemét, izjavio je da su oni na Gripenu isprobali skoro sve oružje koje Šveđani imaju u ponudi, a koje su imali mogućnost isprobati na vježbama u Arktičkom krugu. Uz širok oružni spektar, Ugrik je posebno istaknuo brojne vježbe u kojima su sudjelovali kao članovi Gripen obitelji.
- Svake tri godine članovi Gripen obitelji nalaze se zajedničkim vježbama. Prilikom takvih vježbi razmjenjujemo iskustva, rezervne dijelove, kao i znanja tehničara. Naravno, dijelimo one informacije koje smijemo, ali taj oblik suradnje je jedan korak naprijed za bolje korištenje našeg borbenog sustava – navodi Ugrik.
Sve u svemu, češko i mađarsko iskustvo pokazuje da su obje zemlje itekako zadovoljne sa svojim avionima. Koji će avion čuvati hrvatsko nebo je, naravno, na Povjerenstvu i Vladi da odluči, no iz Saaba odgovorno tvrde da je Gripen savršeni avion za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. No, nije Hrvatska jedina zemlja kojoj se nude Gripeni. Austrija je zainteresirana zamijeniti svojih 15 dvomotornih Eurofighter Typhoon letjelica zbog iznimno visokih eksploatacijskih troškova. Osim toga, Gripen E je ponuđen i Kanadskom kraljevskom ratnom zrakoplovstvu uz izdašnu podršku kroz industrijsku suradnju, a u tijeku su i pregovori s Finskom oko nabave novih aviona. Uz postojećih 150 milijuna ljudi na svijetu za čiju je sigurnost zadužen Gripen C, prvi Gripeni E iduće će godine poletjeti iz Brazila. Prema tome, velike su šanse da bi se Gripen svjetska obitelj mogla u budućnosti još više proširiti. Pitanje je samo, hoće li i Hrvatska postati dio te moćne obitelji.
Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Saaba, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....