Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvati su rekordno kreditno zaduženi. Naime, hrvatska su kućanstva na kraju lipnja ove godine kreditno bila zadužena 22,98 milijardi eura, što je za 2,26 milijardi ili 11 posto više nego u lipnju 2023. Najviše je stambenih kredita u iznosu od 11,34 milijarde eura, a potom gotovinskih nenamjenskih od 8,67 milijardi eura.
To i ne čudi, s obzirom na to da stambeni prostori postaju sve skuplji, a pošteno preuređenje doma nije moguće realizirati ni s trima mjesečnim plaćama. Upravo su krediti bili glavna tema treće i posljednje radionice o financijskoj pismenosti u sklopu projekta „Know your money – Upoznaj svoj novac“ koji već drugu godinu zaredom provode Hanza Media i Raiffeisen mirovinski fondovi.
Vrste kredita
Devetero kandidata, izabranih od 176 prijavljenih na projekt, tijekom prvih dviju radionica slušalo je važne lekcije o upravljanju kućnim budžetom, ulaganjima, štednji za mirovinu i mirovinskim fondovima. Na trećoj ih je radionici financijska stručnjakinja i mentorica Danijela Princi Grgat detaljnije upoznala s temom kredita i rizicima koji dolaze s takvim zaduženjima. Za početak je objasnila razliku između dviju vrsta kredita – namjenskog i nenamjenskog.
- Namjenski krediti odobravaju se kao što im samo ime govori – za točno određenu namjenu, primjerice kupnju nekretnine ili adaptaciju postojeće. Nenamjenski krediti isplaćuju se na račun bez namjene definirane ugovorom. Prilikom odabira stambenog kredita važno je provjeriti koji iznos rate ili anuiteta može podnijeti vaš kućni budžet. Također, važno je ne zaletavati se, već usporediti ponude više banaka i analizirati rizike – istaknula je Princi Grgat.
Kandidati su nakon upoznavanja s teorijom dobili praktični zadatak. Na osnovu kućnog budžeta koji su isplanirali prvi dan te s planom štednje iz druge radionice, kandidati su morali izabrati najpovoljniji kredit za svoju imaginarnu obitelj.
Rata ili anuitet?
Jedna od važnih stvari koju svatko tko planira dići kredit mora znati, nastavlja Princi Grgat, jest razlika između rata i anuiteta.
- Glavnica je početni iznos novca koji se pozajmljuje ili ulaže, dok je kamata iznos koji zajmodavac naplaćuje kao naknadu za pozajmljivanje novca. Obračunava se kao postotak glavnice, tzv. kamatna stopa, i može se obračunavati mjesečno, godišnje ili na drugi dogovoreni način. Ako odaberemo otplatu kredita na rate, one su u početku veće jer sa svakom ratom otplaćujemo isti iznos glavnice. Kod anuiteta, mjesečni iznos otplate kredita jednak je kroz cijelo vrijeme otplate kredita. Dakle, rata sa konstantnom glavnicom je pogodna ako želite ukupno platiti manje kamate, ali morate biti spremni na veće troškove na početku. Anuitet je prikladan za stabilnije mjesečno planiranje, jer iznos otplate ostaje isti tijekom čitavog perioda kredita - objasnila je Princi Grgat.
Financijski stres
Druga tema treće radionice bila je financijski stres, s kojim se, kaže Princi Grgat, suočavaju mnogi od nas.
- Financijski stres emocionalna je napetost povezana s novcem. Imamo je svi, u većoj ili manjoj mjeri, ali kod težih oblika financijski stres jako utječe na naše zdravlje, bilo fizičko bilo psihičko. Takva situacija nije nimalo bezazlena ni jednostavna. Dok smo god u nekom dugu, stvara se tenzija i može doći do pojave anksioznosti, depresije, promjena ponašanja poput povlačenja iz društvenih aktivnosti. Od fizičkih pokazatelja mogući su bolovi u trbuhu ili glavobolja – objasnila je Princi Grgat te dodala da financijski stres može biti češći u kućanstvima s niskim prihodima.
Ipak, niti jedan financijski problem nije vrijedan vašeg zdravlja i sreće, naglašava financijska stručnjakinja, a ne trebamo se ni uspoređivati s drugima. Na putu prema financijskoj otpornosti, kaže, važno je postaviti ciljeve, analizirati trenutne troškove i eliminirati one nepotrebne, pratiti kućni budžet i ne gubiti motivaciju.
Tko je najbolji?
Na kraju radionice došlo je vrijeme za ispitni dio na kojem su kandidati testirali sve što su naučili na radionicama. Marljivo su ispisivali odgovore, a nakon testa međusobno su dijelili dojmove.
- Test nije bio težak, već je tražio iznimnu koncentraciju. Što se tiče radionica, zaista su bile sjajne. Oplemenile su nas i na teorijskoj, ali i na praktičnoj razini, a mentorica Danijela Princi Grgat pobrinula se da nam sve stručno i jasno objasni. Savjeti koje smo tu dobili neprocjenjivi su jer bismo ih na drugim mjestima sigurno morali platiti – otkrila je svoje dojmove kandidatkinja Bruna Gamulin.
Dok je mentorica Princi Grgat ocjenjivala testove, rasli su i napetost i iščekivanje među kandidatima. A onda su došli rezultati! Tesa Vukobrat, Bruna Gamulin i Sandra Šujster najbolje su riješile test.
- Nisam se nadala da ću biti u finalu. Prvenstveno sam došla da bih naučila nešto više o financijama i upravljanju novcem. Baš me ovo iznenadilo, tako da ću na kvizu dati još više od sebe! – rekla je Vukobrat.
Uskoro slijedi završna faza projekta – veliki kviz na kojem će tri finalistice odmjeriti financijsko znanje, a kviz će moderirati voditeljica Iva Šulentić. Svi oni koji žele poboljšati znanje o novcu mogu na našem micrositeu pratiti najvažnije financijske lekcije svih radionica.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....