Vizionar

On je prvi Slavonac koji je na kuću postavio solare: ‘Ovo je točna cifra koliko sam zaradio!‘

Ivan Lovrić iz Sikirevaca uložio je 250.000 kuna u fotonaponski sustav, a investicija se u međuvremenu višestruko isplatila

Ivan Lovrić

 Danijel Soldo/Cropix

Ivan Lovrić (56) živi u mjestu Sikirevci pored Slavonskog Broda. Njegov dom smješten je na glavnoj cesti i putnici koji pristižu iz smjera Zagreba teško će razlikovati njegovu kuću od susjednih. Fasada bež boje, crijep na vrhu, ograda od crvene cigle s drvenim vratima te pokoja ukrasna palma u dvorištu nisu baš preveliki indikatori koji će je isticati među ostalim kućama u susjedstvu. Ipak, vozači koji prilaze s južne strane, iz smjera Županje, odmah će znati da je ovaj obiteljski dom posebniji od drugih jer će ih s krova pozdraviti 52 solarna panela tamne boje.

Obitelj Lovrić su, naime, prvo kućanstvo u Slavoniji koje je instaliralo solarnu elektranu. Taj, pomalo povijesni događaj, dogodio se prije deset godina i danas se putovanjem kroz Posavinu može pronaći još stotine kuća s panelima. No, Lovrići su tog 15. srpnja davne 2011. godine ostvarili pothvat za koji mnogi nisu imali hrabrosti, a ta odluka im se u međuvremenu višestruko isplatila.

- U ovih deset godina zaradio sam čak 368.000 kuna – ispalio je Lovrić te nam pomnije objasnio računicu iza te brojke.

image

Ivan Lovrić

Danijel Soldo/Cropix

U instalaciju solarne elektrane uložio je 250.000 kuna i prije same gradnje potpisao je ugovor na 12 godina s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) u kojemu je dogovorio da će prodavati proizvedenu struju po cijeni od 4,12 kuna po kWh. U posljednjem desetljeću, njegov je fotonaponski sustav proizveo 150.000 kWh električne energije, što znači da je u tom razdoblju zaradio 618.000 kuna. Kada se od tog iznosa oduzme novac uložen u gradnju dolazimo do brojke od 368.000 kuna. To je, dakle, novac koji je zaradio, a da nije ništa radio. Sav posao odradili su Sunce te ćelije i pretvarač iz solarne elektrane.

UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.

Postavlja se stoga pitanje – zašto i drugi u to vrijeme nisu pratili njegov primjer?

- Strah je tu prevladao. Mnogi su mi govorili da mi HEP neće platiti taj novac. Neću lagati, i ja sam se bojao toga, ipak je to jedna velika investicija za koju moram dignuti kredit, ali informirao sam se i sve studije isplativosti su pokazale da postoji zarada, tako da sam odlučio riskirati – priča Lovrić te dodaje kako se glavna prevaga dogodila na rođendanskoj zabavi kod susjeda.

Upravo je tamo prvi puta čuo za ideju solarnih elektrana te se, uz pomoć susjeda nastavio informirati. Kontaktirao je nadležna ministarstva, HROTE te pročitao stranice i stranice literature i svaki puta je dobio isti zaključak – ovaj projekt se isplati!

image

Kuća obitelji Lovrić u Sikirevcima

Danijel Soldo/Cropix

Stoga je podigao kredit i upustio se proces gradnje, a ta mu je odluka u konačnici uvelike promijenila život i u karijernom pogledu. Lovrić je, naime, po zanimanju bio ugostitelj. Kao mladić je prvotno radio kao voditelj gradilišta u Hrvatskim vodama, da bi nakon rata otvorio ugostiteljski objekt. U toj branši je bio više od 20 godina, sve dok nije otkrio svijet solarne energije.

Prvo je, kao što smo već rekli, sagradio solarnu elektranu na krovu obiteljske kuće te za vlastite potrebe izučio sve o fotonaponskim sustavima. Čak je i otišao na edukaciju u njemački grad Kassel, gdje se nalazi jedna od najvećih tvornica za gradnju SMA pretvarača. Malo po malo, naučio je sve više o toj grani industrije da bi se u konačnici ubacio u sami biznis gradnje te je u posljednjih deset godina pomogao izgraditi 15 solarnih elektrana diljem Hrvatske.

image
Danijel Soldo/Cropix

U ovoj priči važno je također napomenuti jednu veliku razliku između solarnih elektrana danas i prije deset godina. Za početak, oprema je puno jeftinija nego prije te prosječni fotonaponski sustav košta otprilike 70.000 kuna. Nadalje, razlikuje se smisao korištenja električne energije. Kao što ste mogli iščitati iz priče, Lovrić prvenstveno prodaje proizvedenu struju zbog visoko ugovorene otkupne cijene, no danas je cijena poprilično niža zbog čega je glavni smisao solarne elektrane proizvodnja električne energije za potrebe kućanstva. Naravno, i takav način korištenja je izuzetno profitabilan te se solarna elektrana isplati kroz šest do osam godina. Energia naturalis je izradila kalkulator uz pomoć kojega možete sami izračunati snagu solarne elektrane potrebne za vaše kućanstvo te koliko novca ćete godišnje uštedjeti nakon ugradnje:

Što se tiče aktera naše priče, Lovrić će također uskoro prijeći na takav model potrošnje. Naime, njegov ugovor s HROTE-om traje još dvije godine nakon čega će proizvedenu struju koristiti za vlastite potrebe te ostatak prodavati u mrežu. Na taj način će i dalje štedjeti oko tri do četiri tisuće kuna godišnje, a razmišlja i o tome da nabavi i električni automobil kako bi iskoristio višak dobivene struje.

- Za deset godina elektrana će i dalje biti na krovu. Učinkovitost će malo pasti, ali to nije važno, uvjeren sam da paneli mogu izdržati još barem 50 godina te i dalje generirati električnu energiju. Što se mene tiče, pronaći ću ja opet neku ideju za ulaganje novca – navodi Lovrić.

UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.

image
Danijel Soldo/Cropix

Smanjite vrijeme tuširanja za samo četiri minute i uštedite čak 40 litara vode

Smanjenje računa ultimativni je cilj svakog potrošača, posebno onih koji još nemaju višak energije poput vlasnika solarnih elektrana. Zato valja naučiti kako efikasno štedjeti energiju. Primjerice, znamo da su kućanski aparati 'veliki gutači' struje, no osim suštog izbjegavanja korištenja, postoje i neki praktičniji načini štednje. Energia naturalis nedavno je objavila knjižicu s praktičnim savjetima za odgovorno korištenje energije u kućanstvu koje znatno može smanjiti račune.

Univerzalno pravilo jest da se veliki kućanski aparati, poput perilice rublja, koriste u večernjim satima kada je električna energija jeftinija. No, ima još nekoliko savjeta uz koje je moguće uštedjeti pokoju kunu. Primjerice, zamijenite dotrajale kućanske uređaje novima. S obzirom na razvoj tehnologije, novi uređaji su učinkovitiji u odnosu na one proizvedene prije 10-15 godina. K tome, novi uređaji su višeg energetskog razreda, što znači da uređaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troše i do 40 posto manje energije od istih uređaja energetskog razreda D.

Tuš, pak, u prosjeku ispusti oko 10 litara vode u minuti, a ako smanjite vrijeme tuširanja za samo četiri minute, možete uštedjeti čak 40 litara vode. Kada biste još smanjili temperaturu tople vode u bojleru do 10 stupnjeva niže od uobičajene, mogli biste uštedjeti 22 posto godišnje potrošnje energije.

Savjetima koji su objavljeni u knjižici Energije naturalis puno se energije može uštedjeti i u sezoni grijanja. Primjerice, smanjenje temperature doma na 10 do 16 stupnjeva prilikom izbivanja može smanjiti račun za grijanje i do 10 posto, dok svaki stupanj iznad 20 stupnjeva može dodati 10 posto cifri na računu za grijanje. Troškove možete smanjiti ugradnjom sobnog termostata koji će noću ili kad ste izvan kuće biti programiran na niže vrijednosti. Imajte na umu da smanjenje temperature za samo jedan stupanj može uštedjeti do pet posto energije.

Također, ugradnjom kondenzacijskog bojlera smanjit će se potrošnja plina i do 20 posto, a instalacija termostatskih ventila na radijatorima može uštedjeti 5 do 10 posto troška za grijanje. Činjenica je da radijatori emitiraju toplinu u svim smjerovima, što znači da se velika količina topline, i to čak 45 posto, otpušta prema zidu na kojem je postavljen radijator. Kako bi se spriječio taj gubitak topline, iza radijatora se može postaviti aluminijska folija koja svojom površinom vraća toplinu natrag u prostor.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Energije naturalis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 07:48