Kakav doživljaj

Ova regija osvojit će vas svojom prirodom, spokojem i jedinstvenim osjećajem koji se ne može dobiti nigdje drugdje

Mirne ravnice i rijeke stvaraju posebno okruženje koje je praktički nemoguće doživjeti na drugim mjestima
 HTZ

Slavonija nije samo krajolik, već simbol mirnijeg protoka vremena, mjesta gdje priroda i ljudi žive mirnim suživotom. Bogata priroda oblikuje ritam života ljudi lakše nego u betonskim džunglama koje nazivamo gradovima, a mirne ravnice i rijeke stvaraju posebno okruženje koje je praktički nemoguće doživjeti na drugim mjestima.

Slavonija se ne može samo obuhvatiti i doživjeti pogledom, već je potrebno aktivirati sva osjetila, kako bismo mogli u potpunosti okrijepiti dušu. Svaki kutak kraja ima svoj posebni osjećaj, vrijedan doživljavanja na vlastitoj koži, a svaki dolazak u taj kraj budi osjećaj nečeg dubljeg, iskrenog i neprolaznog. Taj osjećaj se teško opisuje riječima, ali ga se lako doživi.

Terapijsko iskustvo rijeka

Slavonski gradovi, poput Osijeka, Slavonskog Broda, Đakova i Vinkovaca, ne privlače nas zbog svog kaotičnog tempa i užurbanosti, već upravo suprotno, zbog mirnoće i staloženosti, kakvom odiše i cijeli kraj. Šetnje uz rijeke Dravu i Savu pa čak i moćni Dunav, pravi su terapijski doživljaji koji podsjećaju na prolaznost vremena i pozivaju da zastanemo i osluhnemo prirodu. Rijeke teku bez žurbe, svojim tokom, što unosi dodatnu dozu mira, a odnosi tjeskobu. Idiličan podsjetnik da bismo i mi možda trebali malo usporiti.

Đakovo i Vinkovci svojom kulturom i društvenim aktivnostima dokazuju i energičnost kraja, no ponovno, bez hektičnosti i tempa koji ponekad paralizira druge gradove. Zrače toplinom i zajedništvom, vidljivom na svakodnevnim interakcijama. Vinkovci, bogati arheološkim nalazištima, donose ne samo osjećaj autentičnosti kraja već su i svojevrsni dokaz tradicije i kvalitete života koju ovaj jedinstveni kraj pruža. Đakovo je poznato po svojoj katedrali Svetog Petra, koja nije samo simbol grada nego i cijele Slavonije. Njezini impozantni tornjevi uzdižu se iznad slavonskih ravnica, no istovremeno ne remete mir i spokoj kraja, već ga na jedinstven način nadopunjuju i osnažuju.

image
HTZ

Rijeka Bosut, nastala od vodotoka koji se slijevaju s Dilja i Krndije, ima neznatan pad pa stvara mnogobrojne meandre. Zbog toga je i mirnog toka, pogodna za plovidbu manjim brodicama, a većinom svog toka usporedna je sa Savom. Tok je ponekad toliko miran da je dovoljan i mali vjetar da se voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.

Bosut je pravi primjer skrivenog slavonskog dragulja, premda se najveća uređena šetnica nalazi u Vinkovcima, koja vodi do izletišta Sopot. No, dalje od Vinkovaca, obale Bosuta skrivaju netaknutu prirodu, bogatu florom i faunom. Bogata je i slatkovodnom ribom pa je jedno od omiljenih mjesta za sportski ribolov.

Ilok - mnogo više od vinarstva

Ilok, možda najpoznatiji po svojim vinima, mnogo je više od toga, premda je vinarstvo njegov esencijalni dio. Smješten između obronaka Fruške gore uz Dunav, na prvu se ističe zbog svoje povijesne važnosti, spojene sa sadašnjosti. Međutim, grad je mnogo više od toga, mjesto spoja istoka i zapada, a kako ga i sami opisuju u gradu, on je "baštinik zanimljivih kulturnih suprotnosti utkanih u njegovu srednjovjekovnu jezgru, jednu od najvećih i urbanistički važnijih urbano-fortifikacijskih kompleksa sjeverne Hrvatske i Podunavlja".

Vinogradarstvo tog kraja svoje početke veže još za Ilire i rimsko doba, a još od tada to je jedna od najvažnijih gospodarskih grana kraja. Iločki traminac poznat je po cijelom svijetu, svoje je mjesto pronašao i na engleskom kraljevskom dvoru, a ne smijemo zaboraviti ni ostale sorte, poput graševine, rajnskog rizlinga, chardonnaya, pinota bijelog, frankovke i drugih. U kraju niče sve više manjih, ali kvalitetnih vinarija, udruženih u Iločku vinsku cestu, koja je praktički najbolji način za doživjeti ovaj kraj, ne samo kroz vina nego i kroz gastronomiju.

image
HTZ

Uđite u ritam s prirodom

Kopački rit, čija su prostranstva jedna od najočuvanijih i najvećih močvarnih područja u Europi, dalje nas uranja u svijet prirode, bogat ekosustav prepun divljih životinja i biljaka. Zvuk tišine prekidaju zvukovi ptica, uz povremeni žubor vode. Priroda je ovdje sve samo ne pasivna, a svaki trenutak pruža novo iskustvo koje nas sve dublje povezuje s njom.

Park prirode Papuk gotovo je nezaobilazan na našem putu prema istoku. Zelenilo šume i čisti planinski zrak prošarani su stazama koje se uspinju kroz krajolik i povezuju nas s prirodom. Papuk je blag, gotovo prijateljski nastrojen prema nama, pa nas poziva da ga istražimo i uđemo u ritam s prirodom, osluškujući šum lišća i zvukove šume koje proizvode njeni stanovnici. Ne postoji užurbanost koja bi prekinula mirnoću, samo pokoji šetač ili planinar s kojim se valja pozdraviti.

Jednako snažno nas poziva i Psunj, najviša planina hrvatske žitnice. Nekoć otok usred Panonskog mora, danas vrh Brezovo polje, ujedno i najviši vrh Slavonije, sa svojih 985 metara nadmorske visine nudi najljepši pogled na cijeli kraj. Do vrha vodi nekoliko označenih puteva, a kilometri i kilometri staza slove kao jedni od najljepših izletničkih i planinarskih odredišta u Hrvatskoj. Psunj je dom i jedne od rijetkih prašuma u zemlji, s divovskim drvećem koje se ne može opasati rukama. Sječa i drugi zahvati ne obavljaju se već desetljećima pa je Psunj zaista jedno od najljepših primjera gdje prirodu možemo doživjeti onakvom kakva ona zapravo jest.

Kraj koji nije definiran prostorom

Kampanja "Posjeti me", koju možete pratiti na društvenim mrežama i stranicama Hrvatske turističke zajednice, savršeno prenosi doživljaje Hrvatske kroz šest epizoda, koje vas vode na emotivno putovanje kroz neke od najljepših i često zaboravljenih krajeva Hrvatske. Mirisi, zvukovi i onaj osjećaj koji možete osjetiti samo kada dođete u neki kraj stvorit će nezaboravna sjećanja.

Kroz zvučne i vizualne prikaze tradicionalnih običaja i svakodnevnog života posjetiteljima se prenosi autentična atmosfera destinacije, potičući sva osjetila i stvarajući nezaboravno iskustvo.

Nakon Dugog Otoka i Šibenika, sada pišemo o doživljajima Slavonije, a iduće izdanje serijala bit će posvećeno Gorskom Kotaru

image
HTZ

Zvijezde su nam bliže

Noći u Slavoniji, pogotovo one vedrije, kakve znaju biti pred hladna jutra, daju nam idiličan i nesmetan pogled na zvijezde. Još uvijek se mogu pronaći mjesta bez svjetlosnog zagađenja, pa nam se zvijezde čine i nekako bližima. Priroda daje i dalje svoje suptilne zvukove i mirise, a i na osamljenijim područjima, bez svjetlosnog zagađenja, i dalje zadržavamo osjećaj da nismo sami, da je prvo selo ili grad tek nedaleko od nas te da uvijek možemo doći nazad među ljude.

Jesen, kao i drugdje, donosi promjene. Premda se priroda mijenja, priprema za zimu, pa drveće ostaje bez lišća, a tempo prirode postaje još jedan stupanj sporiji, prizori nisu tužni. Priroda mijenja boje, iz zelene u toplije žute i crvene, zadržavajući svoju ljepotu, samo na drugačiji način. Slikovite scene koje sada nastaju zadržavaju svoju mirnoću iz zelenih dana, a zrak postaje svježiji, na neki način i gotovo pa gušći. Zvukovi kao da su malo prigušeniji. Osjeti se da je zima pred nama, da stižu blagdani te da jesen nije samo kraj ljeta. No, i dalje je svaki trenutak ispunjen bojom, živosti, mirisima i zvukovima - samo za još jednu notu mirnijim načinom.

image
HTZ

Uvijek, u svako doba godine i dana osjećaju se ravnoteža i harmonija, gdje ljudi i priroda koegzistiraju na način koji se rijetko viđa drugdje. Cijeli kraj nudi nešto dublje od strke modernog života i ispraznih atrakcija, gdje možemo udahnuti punim plućima i osjetiti gotovo sve što ovaj kraj predstavlja. Ispunjenje i duševni mir dolaze kroz jednostavnost, pristupačnost i toplinu.

image
HTZ

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske turističke zajednice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 00:10