Poduzetnik otkrio

‘Po gradu se proširilo da ljude na intervjuima za posao ispitujem gdje izlaze. To je istina!

Nikola Žinić bio je jedan od panelista na prvom izdanju nove sezone Festivala ideja
 Ranko Šuvar/Cropix

Novinarka Martina Validžić koja je nedavno osvojila srca publike prvom sezonom serijala "Sretni gradovi", najhvaljeniji slikar nove generacije i docent na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti Zlatan Vehabović te marketinški stručnjak i dio vjerojatno najpoznatije hrvatske agencije Bruketa&Žinić&Grey Nikola Žinić otvorili su novu sezonu Festivala ideja. U Kent klubu se, na katu iznad KentBank poslovnice u Ilici, u srijedu navečer zbog toga okupilo 50-ak posjetitelja koji su željno iščekivali anegdote, savjete i znanja panelista, ali i moderatorice programa Ide Prester.

Cijela je večer bila prizor kakvog sigurno ne biste očekivali u prostoru jedne banke u srijedu uvečer: Festival ideja zamišljen je kao neopterećeno, opušteno i necenzurirano događanje na kojem se predstavljaju ljudi koji mijenjaju svijet i oblikuju naše društvo, a prvi od tri ovogodišnja eventa bio je školsko utjelovljenje te težnje. Uz osmijehe na licima govornika i publike, kroz večer je na panelu obrađen cijeli niz tema – od ideja, preko posla, karaktera potrebnog za uspjeh, pa čak i do političke orijentacije.

Voditeljica Ida Prester najprije se obratila Martini Validžić, dugogodišnjoj novinarki čiji je serijal "Sretni gradovi" prošle godine osvojio nagradu Zlatni Studio.

image
Ranko Šuvar/Cropix

- Tvoja situacija mi se čini kao da je igrač s klupe ušao u igru i u zadnjoj minuti zabio 30 koševa – rekla je Ida kolegici, aludirajući na to da Martina već gotovo 20 godina marljivo i kontinuirano radi, no tek je sada dobila veća priznanja.

- Osjećam se kao Rocky Balboa. Na mene se nitko ne bi kladio – rekla je kroz smijeh Martina.

Nove epizode s novog kontinenta

Najvažnije za uspjeh je, kaže Martina, da ti netko da šansu da pokažeš što možeš.

- Za mene je to učinila ekipa iz sportske redakcije, zvali su me da idem u Tokio pratiti Svjetsko prvenstvo i rekli da radim što god želim. Upravo to mi je trebalo. Najbolja sam kad me pustiš s lanca. Istovremeno sam i veliki perfekcionist. Nije toliko lako raditi u zabavnom programu. Ljude je lakše rasplakati nego nasmijati. Ponosna sam što "Sretne gradove" nitko nije kontrolirao. Sve sam odradila sama, od biranja glazbe nadalje – ispričala je Martina, koja je najavila da kroz nekoliko tjedana počinje snimanje druge sezone popularnog serijala.

Nove epizode donijet će priče s novog kontinenta. Emisija ‘seli‘ u SAD, a Martina kao dio pripreme po cijele dane sluša hip hop i country.

- Zanimljivo je koliko je glazba važna za život ljudi tamo. Rap je trenutno najunosniji žanr u Americi, a određeni su se dijelovi zemlje uzdigli upravo na konto glazbe – kaže Validžić, dodajući da su joj glazba, knjige i dokumentarci inspiracija za sve što radi. Kao posebno važan utjecaj istaknula je rad Anthonyja Bourdaina.

- Svaki je moj prilog svojevrsni hommage njemu. On je osoba s kojom bih mogla sjesti za šank i cijelu noć pričati. Mislim da bi to trebala biti sadašnjost i budućnost TV-a. Karizmatični ljudi – rekla je novinarka.

Odlazak kao kriva stvar

Jedna od tema razgovora bio je uspjeh. Nikola Žinić objasnio je kako ne razmišlja previše o tome što je uspjeh i je li ga on dosegnuo, već da iz dana u dan nastoji raditi najbolje što može.

- Kad se osvrnem, imam osjećaj kao da mi se sve dogodilo u nekom transu. Nisi svjestan trenutka dok se ne okreneš. Po pitanju uspjeha, pamtim prvog klijenta, prvu uspješnu kampanju, prvu nagradu... Sve su to trenuci u kojima se događa uspjeh – izjavio je Žinić.

image
Ranko Šuvar/Cropix

Uspješni slikar Zlatan Vehabović objasnio je više o vlastitom viđenju svoje profesije. Slikari su ‘bića jedne prostorije‘, smatra.

- Većini slikara radovi nastaju na samo jednome mjestu. Nikad nisam bio nomad. Takav način života mi se uvijek činio šizofrenim. New York će uvijek biti New York i jasno mi je zašto umjetnici odlaze tamo, ali meni se odlazak uvijek činio kao kriva stvar. Jedino što mi je važno je moj mir. Za mene je uspjeh doći u atelje u podne i ostati tamo do sedam navečer, imati produktivan dan. Nisam baš tip za ljude – rekao je Vehabović pa pridobio simpatije publike.

Ipak, naglasio je kako nije da ne voli ljude.

- Mogu braniti to što radim, zato postoje izložbe, ali volim da me nitko ne dira dok sam u procesu stvaranja – objasnio je.

Pristup čistog srca

Osvrnuo se i na vlastiti odnos s idejama.

- Grozan sam s idejama pa onda recikliram. Sporo radim, no svejedno me hvata panika kad sam pri kraju nekog projekta, ciklusa. Stalno se pitam što je iduće. Ne mogu raditi na nečemu ako mi to nema smisla pa mi je vrlo važno imati ideju koja je dobra – kaže Vehabović.

Dok je slikanje samotnjački posao, barem u razvojnoj fazi, novinarstvo zahtijeva suradnju na terenu. Validžić kaže da je iznimno zadovoljna što može reći da oko sebe danas ima odličan tim ljudi.

- Kad ideš na teren na duže vremena, to je kao da si u vojsci, vrlo je intenzivno. Ja sam intenzivna. Zaboravim da moram jesti, piti, otići na WC. No trudim se biti korektna prema ljudima s kojima radim, uvijek svemu pristupam čistog srca – kaže novinarka, koja je oduvijek znala da je upravo to njezina profesija.

image
Ranko Šuvar/Cropix

- Htjela sam intervjuirati glazbenike, a na kraju se najmanje bavim glazbom. Nisam imala dovoljno samopouzdanja za pjevanje, no sada bih se mogla baciti na to – rekla je.

- Pogotovo kad vidiš tko je sve uspio – odgovorila joj je uz smijeh Ida Prester.

Timski rad je vrlo važan i u marketinškoj agenciji. A po Zagrebu se pričalo kako Nikola Žinić ima jedan vrlo poseban pristup potencijalnim novim kolegama.

- Po gradu se proširilo kako ljude na intervjuima za posao ispitujem gdje izlaze. To je istina, ali ne radim to zato da bih ih procijenio, nego jer me zanima koja su nova mjesta u gradu – rekao je Žinić, dodajući da njemu osobno najviše nedostaje kultni klub Jedinica.

Fizički zamor

Na panelu se poveo i zanimljiv razgovor o umjetnoj inteligenciji. Žinić je rekao kako ima osjećaj da u agenciji imaju novog člana tima, a to je upravo AI.

- Ništa ne pita, ali ni ne izlazi – rekao je.

Objasnio je kako je u poslu kojim se bavi jako važno skupiti hrpu informacija.

- Prije nego krenemo bacati ideje, vrlo je važno da se dobro pripremimo. Tu potrebno puno informacija o tome kako se ljudi ponašaju, koje su karakteristike određenog tržišta, naše ciljane skupine i slično. AI ne može zamijeniti kreaciju, ali može nas inspirirati i skupljati informacije, biti član tima u brainstormingu – kaže Žinić.

Voditeljica Prester pitala je Vehabovića kako se osjeća kad vidi vizuale koje je generirala umjetna inteligencija.

image
Ranko Šuvar/Cropix

- Ne osjećam se ugroženo. Osjećam fizički zamor kad to vidim. Mislim da je umjetnost nešto drugo, bavi se ljudima, mi se kroz nju bavimo jedni drugima – rekao je Vehabović.

S obzirom na to da je ljudskost jedan od ključnih faktora u onome što radi, istaknuo je kako često i griješi, odnosno ima promašene ideje.

- Koliko one koštaju? – pitao ga je Žinić.

- Nisu na prodaju. Ne samo da idu u smeće, nego najprije pod škare. Neki kolege čak svoje neuspjele radove bacaju u smeće u nekoliko navrata kako se netko ne bi sjetio spojiti ih – odgovorio je Vehabović.

Vlastiti put djece

Istaknuo je kako u slikarstvu nije samo ideja ono što je važno.

- Moraš utući sate i sate u to, biti tamo. Stvar je u procesu, iskustvu. Obično radim na nekoliko projekata paralelno. Najgore mi je biti u međufazama u kojima imam praznine – rekao je.

Istaknuo je i kako nije protivnik umjetne inteligencije, dapače.

- U mojem je poslu jako važna birokracija. Chat GPT može pisati odlične prijave na projekte – istaknuo je slikar.

Nikola Žinić je rekao kako je njegov najveći strah da će se, dok radi na nekome projektu, nekome drugom na pamet pasti ista ideja.

- Jednom nam se to i dogodilo. Izašli smo s jednom knjigom, a na drugom kraju svijeta je paralelno napravljena identična naslovnica. Mediji su fascinirano pisali o tome kako su na dvije strane svijeta u isto vrijeme nastale iste ideje – prisjetio se Žinić, dodajući da se sjeća da su se jednom prilikom 90-ih godina prošloga stoljeća, on i Davor Bruketa vraćali iz Japana s dva kufera knjiga u kojima su tražili inspiraciju.

image
Ranko Šuvar/Cropix

Prester je paneliste pitala i što bi promijenili kod sebe da mogu. Žinić bi volio više vjerovati vlastitoj intuiciji, a Validžić smatra da nedovoljno vjeruje u sebe i nikad nije zadovoljna rezultatima rada.

- Ja bih promijenio sve – kaže pak Vehabović.

Ističe i kako njegov sin za sada nema pretjerano izraženog afiniteta prema umjetnosti, što mu je drago.

- Sin ne crta, hvala bogu. Često djeca završe u sličnim djelatnostima koja su slična onima kojima se bave njihovi roditelji, no to onda nije do kraja njihov put. Uvijek nose određeni predznak. U mojoj obitelji nitko se nije bavio slikarstvom, no još od kraja osnovne škole bilo im je jasno da će to biti moje zanimanje – ispričao je.

Kako su ideje lajtmotiv ovog festivala, u njegovom su smjeru išla i pitanja iz publike.

- Što trebaš za dobre ideje? Dobrog advokata – rekao je Žinić.

- Meni se nerijetko događa da, kad nešto ne mogu dokučiti, imam eureka moment pri odlasku na wc – zaključila je Validžić.

Panelisti su međusobni i razgovor s posjetiteljima nakon kraja panela nastavili u Kent klubu uz čašu vina, a oni koji su bili prisutni na Festivalu ideja i prošle godine prisjetili su se kako je jedna djevojka na panel bila došla čak iz Rijeke. Poslije je komentirala da joj nije nimalo žao što se radi Festivala uputila na autocestu jer ju je iskustvo itekako oplemenilo. A svi koji žele znati zašto mogu se prijaviti za sudjelovanje na idućem izdanju na linku.

image
Ranko Šuvar/Cropix

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBank.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:28