Strateški plan

Poljoprivredna proizvodnja moguća je i bez pesticida: ‘To nam omogućuje današnja tehnologija‘

Jedna od najstarijih i najučinkovitijih nekemijskih metoda za zaštitu poljoprivrednih kultura je plodored ili rotacija usjeva

Berba krastavaca na pokusnom polju Podravke
 

 Marko Todorov/Cropix

Prošle je godine prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu povučeno 117 proizvoda iz trgovina zbog pesticida. Najčešće je bila riječ o voću, povrću i žitaricama, kulturama koje se tijekom uzgoja moraju tretirati sredstvima protiv bolesti, nametnika i korova kako ne bi propala. No, kako Europska Unija ima strože regulative u korištenju pesticida u poljoprivredi u odnosu na ostatak svijeta, tako se i sve više zabranjuju razne aktivne supstance za koje se vjeruje da štete okolišu i ljudima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine bilježi oko tri milijuna trovanja uzrokovanih pesticidima, što je vrlo zabrinjavajuća brojka, ali ne i iznenađujuća jer se diljem svijeta koristi više od 1000 vrsta pesticida. Postavlja se pitanje, je li išta što jedemo zapravo zdravo i može li se upotreba ovih sredstava ikako smanjiti?

Da je svijetla budućnost na vidiku pokazuju napori Europske unije u okviru strategije „Od polja do stola“, jednog od središnjih stupova Europskog zelenog plana. Njezin je cilj do 2030. godine promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo hranu te smanjiti upotrebu pesticida u poljoprivredi za 50 posto.

Iako su sredstva za zaštitu bilja važan dio suvremene poljoprivredne proizvodnje, smanjenje njihove uporabe je itekako moguće učinkovitim alternativnim pristupima, smatra Robert Bačaj, voditelj projekata u sektoru Poljoprivreda u Podravci. Koprivnička prehrambena tvrtka kontinuirano prati europske trendove u modernoj zaštiti bilja i primjeni pesticida.

- Kako bismo se prilagodili novim izazovima na našim pokusnim poljima, odabiremo sortiment i hibride koji imaju povećanu otpornost na bolesti. Uvodimo korištenje bioloških preparata, radimo mehaničke mjere u zaštiti od korova te pratimo agrometeorološke prognoze kako bismo na vrijeme reagirali na moguću pojavu bolesti ili štetnika – objašnjava Bačaj.

image

Robert Bačaj, voditelj projekata u sektoru Poljoprivreda u Podravci

Ustupljena Fotografija

Podravka vrši stroge kontrole potrošnje pesticida pa s time i ulaz poljoprivrednih sirovina u svoje tvornice, kako u vlastitoj proizvodnji, tako i kod suradnje s kooperantima. Kooperant kod predaje ugovorene sirovine dostavlja listu sredstava za zaštitu bilja koje je koristio u procesu proizvodnje poljoprivredne sirovine.

- Ako se utvrdi da su korištena nedozvoljena sredstva ili nije ispoštovana karenca (najkraće razdoblje koje mora proći između primjene sredstava za zaštitu bilja) sirovina se ne zaprima. U daljnju preradu ide samo ona zdravstveno ispravna koja je prošla kontrole - kaže stručnjak iz Podravke.

Alternativne metode zaštite

Jedna od najstarijih i najučinkovitijih nekemijskih metoda za zaštitu poljoprivrednih kultura je plodored ili rotacija usjeva. Riječ je o principu sadnje srodnih vrsta povrća svake godine na drugom mjestu, čime se tlo čuva od iscrpljivanja, ali i od razvoja bolesti i pojave štetnika. Kako tvrdi Bačaj, Podravka se u velikoj mjeri oslanja na plodored na svojim proizvodnim površinama, ali se na takve metode, kaže, u određenim situacijama, nije moguće u potpunosti osloniti.

image
Ustupljena fotografija

- U izrazito kišnim periodima, uz određene temperaturne uvjete, dolazi do pojave bolesti. Tada je nemoguće smanjiti upotrebu zaštitnih sredstava jer neredovitim tretiranjem usjeva dolazi do pojačanog razvoja bolesti i u konačnici propadanja samih biljaka. Uzročno-posljedično može doći do povećanja cijena sirovina, smanjenja prinosa i nedostatka količine sirovine za preradu – ističe Bačaj.

Veliku ulogu u odgovornoj primjeni sredstava za zaštitu bilja imaju i Podravkini kooperanti. Tvrtka, podsjetimo, na svakodnevnoj razini surađuje s hrvatskim poljoprivrednicima i to u mnogim aspektima proizvodnje voća i povrća. Pomaže im u savjetovanju, osigurava im strojeve za obradu zemlje te provodi edukaciju o pravilnoj i pravovremenoj zaštiti usjeva od bolesti i štetnika. Cilj tih edukacija, kaže Bačaj, jest nastojanje da cjelokupan proces proizvodnje bude što kvalitetniji, čime se uvelike smanjuje potreba za uporabom pesticida.

image
Vlado Kos/Cropix

- Primjerice, ako se na vrijeme reagira i korovi mehanički unište, kasnije neće biti potrebe za upotrebom pesticida – objašnjava voditelj projekata u sektoru Poljoprivreda.

Osim za kooperante, otkriva Bačaj, Podravka nudi edukacije i za svoje djelatnike u obliku seminara i predavanja od strane kemijskih kuća, koje se bave proizvodnjom zaštitnih sredstava, gnojiva i sjemena, kako bi ostvarili sve zadane ciljeve i zaštitili okoliš na najbolji mogući način.

Strateški ciljevi

Prema prošlogodišnjem istraživanju Eurobarometra, Hrvatima su prilikom odabira hrane najvažniji cijena, sigurnost i porijeklo onoga što jedu. Štoviše, tema sigurnosti hrane naše građane zanima više (75 posto) nego ostale građane Europske unije (70 posto), što pokazuje da smo itekako svjesni rizika koje donose ostaci pesticida u hrani.

No, da bi se upotreba pesticida u narednim godinama smanjila, nije dovoljno osloniti se samo na mehaničke načine zaštite i plodored, već i na razvoj modernije poljoprivredne tehnologije. Kao što smo već spomenuli, tehnološki razvitak je nužan da bi se došlo do željenih rezultata u proizvodnji poljoprivrednih kultura, a Bačaj ističe da Podravka kontinuirano prati razvoj digitalnih tehnologija.

- Nabavili smo moderne sustave navodnjavanja ‘kap po kap‘ koji precizno dodaju vodu i hranjive tvari biljkama. Pojačane oborine ove godine uništile su mukotrpan rad i trud mnogih poljoprivrednika, zato Podravka ulaže i u sustave odvodnje/drenaže na poljoprivrednim površinama kako ne bi došlo do razvoja bolesti i propadanja usjeva - objašnjava Bačaj.

image
Ustupljena fotografija

Osim kontrolirane upotrebe pesticida, Podravka u sklopu strateških ciljeva u narednim godinama, poručuje Bačaj, planira smanjiti potrošnju mineralnih gnojiva i paralelno povećati unos organske tvari u tlo, smanjiti broj prohoda na parcelama radi manjeg zbijanja tla te započeti s upotrebom dronova u detektiranju nedostataka kod obrade, zaštite i gnojidbe usjeva.

Na pitanje hoće li u bližoj budućnosti biti moguće potpuno izbaciti pesticide iz upotrebe, Bačaj smatra da neće, ali s obzirom na sve brži razvoj tehnologije, kaže, sve je moguće!


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 12:36