Drugi sastanak

OMOGUĆAVA FORTENOVA GRUPA

Piše: Vid Barić

Brending je važan jer ostavlja nezaboravan dojam na potrošače, ali i omogućuje klijentima da znaju što mogu očekivati od pojedine tvrtke. I najjači proizvod bez propisnog brendinga dolazi u opasnost da ostane neprepoznat i zaboravljen.

ŠTO O TOME MISLIM?

Petar Reić (Omo Lab): Spremni smo za velike promjene. Očekujem da ćemo iskristalizirati jasne poruke prema javnosti i postati konkretniji u komuniciranju onoga što radimo i što nudimo.

Nikola Žinić (B&Ž&G): Ovo zvuči genijalno.Tim ima dobru perspektivu i zaintrigirali su nas svojim planom. Sada krećemo u dubinsko istraživanje. Prvi korak je doznati sve, baš sve tom brendu i ljudima koji stoje iza njega, ali i o disleksiji kao problemu koji zahvaća znatan broj stanovništva.

Ekipa koja godinama timski razvija proizvod ili aplikaciju mogla bi odahnuti jednom kada je njihov radni proces konačno završen. Nakon sati i sati programiranja, brojnih pokušaja i pogrešaka te eksperimentiranja s produkt dizajnom - sve je funkcionalno i njihov je proizvod točan kao švicarski sat. Pritom se i sviđa ljudima kojima je predstavljen, svi imaju samo riječi hvale i žele ga koristiti te preporučiti prijateljima i znancima.

Upravo to proživljava i OmoLab. Oni su na tržište izbacili izuzetno korisnu aplikacijom OmoReader, koja osobama s disleksijom olakšava čitanje. Korisnici je preuzimaju, investitori ulažu u nju i ona odlično radi. No sada nije vrijeme za odmor. Dapače. Tek sada započinje najbitniji dio njihove poslovne borbe.

Proizvod treba uspješno brendirati i lansirati ga na strano tržište, a pritom treba voditi računa o nizu čimbenika. Pođe li jedna stvar krivo, sve pada u vodu, a funkcionalni proizvod je ništa, nema jedinstveni položaj na tržištu.

Potrebno je, dakle, napraviti brend od svojega proizvoda, koji osim svoje funkcionalnosti mora kreirati emocionalnu vezu s potrošačem i pričati priču koja će biti relevantna ciljnoj skupini i poslovnim ciljevima brenda.

Jutarnji list je upravo iz tog razloga spojio nadahnuti startup tim s marketinškim stručnjacima. Oni imaju odličan proizvod, koji žele plasirati na američko tržište. Treba im brend i komunikacijska strategija. Moguć i čitav rebranding s promjenom imena, i zato je dobro da je Petar Reić, idejni začetnik i osnivač OmoLaba unutar kojega je razvijena aplikacija OmoReader, spreman sa svojim timom na takve kompromise.

CROPIX

Dali su to do znanja već na inicijalnom sastanku u uredu zagrebačke reklamne agencije Bruketa&Žinić&Grey, gdje su osim njih bili prisutni i predstavnici PR agencije Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, koji će također odigrati ključnu ulogu u procesu rebrandinga OmoLaba za izlazak na anglofona tržišta.

Na prvom sastanku klijent je predstavio stručnjacima svoju priču, plan, želje i vizije . Mlada OmoLab ekipa pojavila se na sastanku u Bruketa&Žinić&Grey uredima na Zavrtnici pod vodstvom svojega osnivača Petra Reića. Osim njega, stigao je i njihov B2C Marketing & Sales Lead Vanja Andrić te jedan od lead investitora u projekt, Ratko Knežević, poslovni anđeo blisko vezan uz estonsku investitorsku platformu Funderbeam i jedan od prvih ulagača u projekt, kao i mlade OmoLabove snage Tea Šain i Maja Knezović.

Kroz OmoLabovu detaljnu prezentaciju saznali smo da OmoReader aplikacija koristi posebno dizajnirani font sustav OmoType, koji iznimno olakšava čitanje osobama s disleksijom. Tu je i OmoGallery s plakatima i grafika jedinstvenog vizualnog jezika, čiji je cilj stvoriti poticajno okruženje ta osobe s disleksijom i prikazati ih kao iznimne vizualne mislioce. Marketinškim stručnjacima upravo će spajanje ta tri segmenta poslovanja u jednu, zaokruženu priču biti najveći izazov tijekom ovog kreativnog procesa.

Nakon prezentacije idejni začetnik splitske tvrtke, podijelio je s nama svoja očekivanja.

- Nadam se da ćemo kroz iduće procese iskristalizirati jasne poruke prema javnosti i postati konkretniji u komuniciranju onoga što radimo i što nudimo. Mnogo toga razvijamo unutar OmoLab-a, moramo vidjeti kako ćemo to komunicirati na velikom američkom tržištu i kojim putem krećemo k njemu - rekao nam je Petar Reić, idejni OmoLabov začetnik.

Nikola Žinić ukratko objašnjava što se događa na inicijalnom sastanku i koji su zadaci pred kreativnim timom.

CROPIX

- Razgovaramo s klijentom i pokušavamo ući duboko priču i vidjeti zašto su oni krenuli i koji su bili njihovi motivi. Također se upoznajemo s proizvodom, promatramo kako on funkcionira i kome služi. Upoznajemo okruženje tvrtke, teme kojima se bave. Tek kad ih dobro proučimo, njih i ono što su ostvarili do sada, duboko ulazimo u temu. Proučavamo trendove u svijetu, upoznajemo i njihovu konkurenciju, zatim ciljnu skupinu unutar tržišta. Imat ćemo i dubinske intervjue s ljudima, kako sa stručnjacima tako i s osobama s problemom disleksije. Pokušat ćemo doznati što ih muči i što im može pomoći. Tražimo tu jednu rečenicu, taj „sveti gral”, koja će nam pomoći da odredimo smjer u rebrendingu. Proučavamo i sam brend i sam proizvod, pokušavamo pronaći njegovu jedinstvenost, njegovu priču, kao i priču vlasnika tvrtke kojega također moramo dobro upoznati. Jako puno stvari se mora odraditi, prije negoli se uđe u sam proces rebrendinga – kaže Nikola Žinić, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Ono što je OmoLabu potrebno jest rebranding, koji, započinje Violeta Colić iz Komunikacijskog ureda, kako samo ime kaže, znači neku promjenu.

- OmoLab u rebrandig ulazi kako bi time podržao novu fazu u razvoju svoga poslovanja, a to je iskorak na globalno, odnosno prije svega američko tržište. Novo tržište, novi klijenti, značajno brojnija konkurencija, i za ovaj proizvod ono što je iznimno važno – novi jezik, traže i prilagodbu branda kako bi on mogao uspješno zaživjeti i na tom novom tržištu. OmoLab ima odličan proizvod, a mi mu želimo pomoći da razvije brand i poruke koje ga prate, s kojima će moći iskoristiti potencijal za koji smo uvjereni da nadilazi samo ovo naše područje. Za razvoj bilo koje strategije pa tako i brand strategije faza dubinske analize je ključna. Tek kada dobro razumijemo početnu poziciju, tvrtku, proizvod, konkurenciju, tržište, trendove…, možemo doći do kvalitetnog rješenja. To je ono što sada radimo i ova je faza iznimno važna. Ma kako bili kratki rokovi u razvoju niti jedne strategije ovaj korak se ne preskače i u njega uvijek treba investirati vrijeme - pojašnjava Violeta Colić.

CROPIX

MALO VIŠE O APLIKACIJI OMOLAB-A

OmoLab je laboratorij za vizualnu komunikaciju koji razvija alate za pomoć osobama s disleksijom. Razvili su posebne fontove za osobe s disleksijom i drugim teškoćama čitanja, i mobilnu aplikaciju OmoReader. Petar Reić je u cijeli pothvat krenuo, kako kaže, kada je prije četiri godine uočio da njegova kći ima problema s čitanjem.

OmoReader aplikacija i OmoType font sustav na hrvatskom su jeziku dostupni od prosinca 2018. godine, a trenutno imaju preko 8000 korisnika. Reić je tijekom rada na aplikaciji surađivao s ponajboljim hrvatskim tipografom Markom Hrastovcem, splitskom digitalnom agencijom Locastic, kao i s logopedima i znanstvenicima koji se bave problemom disleksije. Ono što će u OmoReaderu zasigurno biti korisno mnogim učenicima, neovisno o tome pate li od poteškoća u čitanju ili ne, mogućnost je elektroničkog čitanja lektira iz domene eLektire. U ponudi su, uz ostale naslove, i 72 lektirna naslova - 36 osnovnoškolskih i 36 srednjoškolskih.

OmoReader ima mogućnost Bilješke iz kamere. Primjerice, mobitelom se može snimiti stranica knjige, a umjesto zumiranja i teškog čitanja snimljenog materijala, aplikacija će pretočiti slikovni zapis u tekstualni, koji će opet biti prezentiran u OmoTypeu i tako olakšati čitanje osobama s disleksijom koje s poteškoćama čitaju originalni tekst. S obzirom da disleksija ima niz svojih manifestacija u širokom rasponu, „one size fits all” solucija fonta nije bila rješenje. U OmoLabu su razvili 240 inačica fonta na izbor osobi s disleksijom, koji se prilagođavaju potrebama korisnika.

Trenutno imaju preko 6000 korisnika aplikacije, od kojih gotovo 3000 ima dijagnosticiranu disleksiju. I dalje razvijaju font i aplikaciju, i to tako da po nizu parametara prate ponašanja korisnika te u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom analiziraju podatke prema kojima izrađuju preporuke za daljnji razvoj.

S 6000 korisnika, njihova je aplikacija već sada jedan od najvećih bazena za proučavanje tog poremećaja uopće.

Kako je dosad tekao proces rebrandinga pogledaj OVDJE.