Razmišljamo li dovoljno o tome kako ćemo provoditi svoje dane za 30 ili 40 godina? Hoćemo li uživati u putovanjima na egzotične destinacije, poslijepodnevnim šetnjama uz more ili se baviti omiljenim hobijima? Idealan odgovor ovisi o osobnim preferencijama, no sigurno je da je sve lakše raditi uz dozu financijske sigurnosti.
Jako važna za ulaganje u stabilnu financijsku budućnost je mirovinska štednja, koju brojni ljudi ne razumiju. Zato, obavijest o kojekakvim kategorijama mirovinskih fondova na početku radnog staža mnogi shvate neozbiljno, a nerijetko i ne razumiju o čemu se točno radi. Nezainteresiranost se pravda time da se mirovina čini kao nešto daleko, ono o čemu ćemo razmišljati „kad dođe vrijeme“, no kada je riječ o mirovinskoj štednji, s planiranjem treba početi što prije.
Kako početi?
Za početak, treba znati da u Hrvatskoj postoje tri mirovinska stupa. Prva dva su obvezna i doprinosi za njih se izdvajaju iz plaća, dok je treći dobrovoljan. Prilikom prvog zaposlenja, treba odabrati obvezni mirovinski fond u drugom mirovinskom stupu. Ukoliko ga ne odaberete samostalno unutar mjesec dana od prvog zaposlenja, to će učiniti REGOS, odnosno Središnji registar osiguranika. Ta mirovinska štednja prikuplja se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu pa treba redovito provjeravati stanje na osobnom računu i pratiti prinose. Treba napomenuti kako obvezni mirovinski fond možete promijeniti svakih 15 dana, ukoliko pri tom ne mijenjate i kategoriju fonda, putem e-usluge Obvezni mirovinski fond u sustavu e-Građani, u bilo kojoj poslovnici FINA-e na ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara uz predočenje važećeg osobnog dokumenta. Mijenjanje fonda naplaćuje se ako se radi unutar tri godine članstva.
Iako svi zaposleni štede u II mirovinskom stupu, rijetko znaju što to znači za njihovu buduću mirovinu, a to može negativno utjecati na optimizaciju štednje i prilagodbu potrebama u budućnosti. Upravo zato, odlučili smo provesti mini istraživanje među nekoliko desetaka zaposlenika mlađih od 30 godina Hanza Medije kako bi saznali razinu znanja o mirovinskoj štednji. Naši ispitanici su znali da svi zaposleni štede u II stupu, no samo 14 posto mlađih zaposlenika je samostalno odabralo svoj obvezni mirovinski fond. Oko 88 posto zaposlenika nije znalo kako mirovinski fond ulaže njihov novac, a sve to utječe na iznos buduće mirovine. Sa samo malo informiranja, moguće je promijeniti iznos buduće mirovine na bolje.
Sve te kategorije
Odabrani mirovinski fond ulaže vaš novac dalje radi ostvarivanja prinosa i tu na red dolaze kategorije A, B i C.
Za mlađe članove mirovinskih fondova najisplativija je A kategorija, koja spada u rizičniju kategoriju fondova, ali ima i više očekivane prinose u dužem periodu. Svi novi članovi automatski pripadaju ovoj kategoriji ukoliko sami ne izaberu članstvo u nekoj drugoj kategoriji, a veći postotak sredstava ulaže se u dionice i slične vrijednosne papire. Osiguranici mogu biti dio A kategorije dokle god im do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu preostaje 10 ili više godina. Ipak, uz podnošenje zahtjeva, osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A sve do pet godina do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
Što se tiče fondova kategorije B, oni balansirano ulažu između dionica i obveznica. To im omogućuje relativno stabilne prinose uz umjerenu razinu rizika te se preporučuju osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranici mogu biti članovi fonda kategorije B neovisno o tome koliko godina im je preostalo do starosne mirovine, a moguć je i prebačaj u kategoriju A, ako je do ostvarivanja prava na mirovinu ostalo pet ili više godina.
Za one koji nisu željni rizika, tu su fondovi kategorije C, koji se preporučuju osiguranicima starije životne dobi. Ne kaže se uzalud da tko ne riskira, ne profitira pa zato osiguranici ove kategorije imaju niže očekivane prinose. Novac se ovdje uglavnom ulaže u obveznice i druge konzervativne investicije s niskim rizikom. Osiguranici mogu biti članovi fonda kategorije C, neovisno o duljini vremenskog razdoblja do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovnu.
Zanimljivo je da preko pola naših ispitanika nije znalo kojoj kategoriji pripadaju, dok 65 posto njih zna da može promijeniti svoju kategoriju štednje.
Iznos mirovine iz II stupa ovisi isključivo o uplatama tijekom radnog vijeka i dužini ostanka u svijetu rada, a ova štednja u cijelosti je nasljedna za vrijeme članstva u II stupu. Pri odlasku u mirovinu 20 posto ušteđenih sredstava može odmah biti isplaćeno, dok se ostatak isplaćuje kao doživotna mirovina. Stanje svog fonda možete provjeriti na besplatni info telefon određenog fonda ili preko službene stranice kako biste u svakom trenutku znali s koliko novca raspolažete.
Dodatna prilika
Hrvatski mirovinski fondovi ostvaruju dobre prinose za svoje članove i u posljednjih 20 godina oni iznose prosječno godišnje oko pet posto. To se odnosi na II i III mirovinski stup, a ipak samo oko 20 posto zaposlenih u Hrvatskoj štedi u III stupu. Od mlađih zaposlenika naše tvrtke, 25 posto njih ulaže u III mirovinski stup.
Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja namijenjena svima koji žele na vrijeme štedjeti za svoju buduću mirovinu, i to uz dodatne poticaje. Ova vrsta štednje nema dobnog niti bilo kojeg drugog ograničenja pa štedjeti mogu i djeca, bake, djedovi, a baš svi koji štede u tom stupu imaju pravo na državni poticaj u iznosu od 15 posto, na maksimalno 99,54 eura štednje. Upravo to čini III stup mirovinske štednje jedinim financijskim proizvodom u Hrvatskoj, koji obuhvaća državna poticajna sredstva, porezne olakšice za poslodavce i prinos fonda.
Ovaj tip štednje je vrlo fleksibilan. Nema konstantne obveze niti zadane visine iznosa, a nije predodređena niti dinamika uplate - sve birate sami. Kako smo naveli, prosječni godišnji prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova iznose oko pet posto godišnje u zadnjih 20 godina, a ova mirovinska štednja može se koristiti već s navršenih 55 godina. Sredstva iz trećeg stupa se ulažu u dionice i obveznice, a ušteđeni novac se osiguraniku koji koristi mirovinu iz III stupa isplaćuje periodično, u razdoblju od najmanje pet godina. Na zahtjev, može se ugovoriti jednokratna isplata u iznosu do 30 posto ukupno uplaćenih sredstava. U razdoblju štednje sredstva na osobnom računu su u potpunosti nasljedna i isplaćuju se u cijelosti zakonskim nasljednicima.
Bez obzira na dob, zanimanje ili trenutne interese, važno je razmišljati o financijskoj budućnosti kako odlazak u mirovinu ne bi bio pun strepnji. Umirovljenici često imaju više slobodnog vremena od ostalih ljudi pa zašto to vrijeme ne iskoristiti za uživanje u omiljenim aktivnostima i to bez brige o financijama?
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....