Tehnološki trendovi

Stiže nam doba tehnološke revolucije u svim aspektima bankarstva. Sve će biti brže, jeftinije i transparentnije!

Hrvatska više ne zaostaje za trendovima u svijetu i zahvaljujući naporima banaka te EU regulativama uvodi najnoviju tehnologiju u domaće bankarenje
 Getty Images/iStockphoto

Najbolje banke preko kojih ćete obavljati plaćanja i druge financijske transakcije bit će one koje će to raditi najjednostavnije, koje će najbolje znati procijeniti vaše potrebe (na temelju podataka koje stalno prikupljaju dok ih koristite) i koje će svojom ugrađenom (i sve češće umjetnom) inteligencijom - i vas učiniti pametnijima.

Direktiva o platnim uslugama jedan je od najsnažnijih katalizatora digitalne transformacije financijskih usluga u Europskoj uniji - glavni je cilj potpuno pojednostaviti komunikaciju ljudi s bankama i svima ostalima koji se bave ili će se baviti novčanim poslovima. Platne usluge obavljat će se puno učinkovitije, bit će bolje sigurnosno zaštićene, a cijena svih transakcija bit će znatno niža od današnjih bankovnih pristojbi. Riječ je o promjeni potaknutoj europskim propisom koji se uvodi već gotovo dvije godine i koji će u rujnu biti u punoj snazi. Uredba PSD2, koja je u Hrvatskoj transponirana u Zakon o platnom prometu (ZPP), propis je koji će ljude i banke te sve one koji žele konkurirati bankama povezati nizom novih aplikacija i na razne, dosad nezamislive ili neizvedive načine. Ključ svega toga je nešto što se zove (svima) otvoreno sučelje za programiranje aplikacija - Open API (na engleskom: Open Application Programming Interface).

Pametnije financije

Otvoreno sučelje za programiranje aplikacija može se koristiti na vrlo kreativne načine, uporabom podataka iz više izvora i kombiniranjem najrazličitijih (i ne samo financijskih) usluga. Kako ćete se koristiti tom tehnologijom, ovisi, naravno, o tome što želite postići. Recimo, želite kupiti novi automobil. Postoje modeli koji vam se sviđaju, no izbor je ograničen količinom novca kojim trenutačno raspolažete na svom bankovnom računu.

Kako biste dobili najveću vrijednost (najbolji mogući auto) za svoj novac - morate dobro istražiti tržište. U tome će vam pomoći aplikacija za vaš pametni mobitel. Pretražit će kataloge proizvođača, "prelistati" društvene mreže kako biste vidjeli što o pojedinom modelu automobila govore ljudi koji su ih već kupili, analizirat će ponude banaka u potrazi za kreditom s najpovoljnijim uvjetima - čak će obaviti i samu transakciju: naručit će auto i s vašeg računa u banci prebaciti novac na račun trgovca automobilima koji prodaje model koji želite kupiti.

U aplikaciji će biti i adresar servisa, praonica i benzinskih crpki s kartom na kojoj će biti predočeni oni koji su najbliži kvartu u kojem stanujete ili u kojem radite. Uz to, aplikacija će pojednostaviti i obavljanje tehničkog pregleda, kao i samu registraciju vaše nove jurilice. Sve se to može izvesti s novim sučeljem za programiranje aplikacija za mobitele.

Štoviše, ta tehnologija omogućava sinkronizirani rad većeg broja aplikacija, pri čemu je nevažno tko je te aplikacije proizveo, a jednako je nevažno i to u kojoj banci držite svoj novac. Najbolje aplikacije kojima ćete obavljati plaćanja i druge financijske transakcije bit će one koje će to raditi najjednostavnije, koje će najbolje znati procijeniti vaše potrebe (temeljem podataka koje stalno prikupljaju dok ih koristite) i koje će, svojom ugrađenom (i sve češće umjetnom) inteligencijom - i vas učiniti pametnijima.

Ekonomija aplikacija

Gdje su u svemu tome banke? Iako se u početku te promjene, prije nekoliko godina, činilo da banke ne shvaćaju ozbiljno sve posljedice koje donose nove tehnologije, danas možemo reći da je ta predodžba bila samo privid. Banke su pomno pratile što se događa i danas su u samom središtu revolucije financijskih usluga - okružene doslovno svima (malim i velikim tehnološkim, ali i raznim drugim tvrtkama) koji žele biti prva točka za komunikaciju u obavljanju danas pretežno ili isključivo bankovnih usluga. Aplikacija koju smo opisali još ne postoji, no mnoge navedene funkcionalnosti već su ugrađene u neke bankovne aplikacije za pametne mobitele i aplikacije koje nude razne male financijsko-tehnološke (tzv. fintech) tvrtke.

Dolaskom revidirane Direktive o platnim uslugama ne otvara se i ne reformira samo europski nego posljedično - i na temelju sličnih propisa na američkom kontinentu i u Aziji - i globalni financijski sektor. Riječ je o postupnom, ali i sve bržem stvaranju potpuno nove, planetarno proširene "aplikacijske ekonomije". Inteligentni softver za upravljanje financijskim uslugama automatski će (jednim klikom) prebacivati novac između žiro i tekućih računa, između banaka, pa i između raznih aplikacija.

Poslovni modeli

Banke u tom novom svijetu pametnih aplikacija mogu funkcionirati ili kao dobavljač financijskih usluga ili kao platforme koje će funkcionirati kao svojevrsne društvene mreže klijenata. Kao dobavljač financijskih usluga banka funkcionira kao "dućan" aplikacija u kojem uz svoje usluge nudi i usluge drugih ponuđača, pa i kombinacije i integraciju tih usluga. Kao platforma pak funkcionira kao tehnološka tvrtka koja nudi (i naplaćuje) svoje programsko sučelje drugima koji osmišljavaju usluge za krajnjeg korisnika. Najveći broj banaka odlučuje se za kombinaciju navedenih modela - bit će i društvene mreže i dobavljači aplikacija jer tako istodobno dobivaju najbolje iz ta dva svijeta.

Postaju atraktivnije svojim klijentima jer im mogu ponuditi veći izbor rješenja i istodobno mogu osnažiti svoj položaj isticanjem usluga u kojima su i dosad bile dobre i koje sada mogu ponuditi puno širem tržištu - klijentima svih drugih banaka, a ne samo klijentima koji imaju otvoren račun kod njih. Banke koje budu spremne na kombiniranje svojih usluga i usluga koje stvaraju financijsko-tehnološke tvrtke na temelju pristupa podacima o njihovim klijentima bit će najprivlačnije potencijalnim novim korisnicima.

Generatori promjena

Revoluciju financijskih usluga potiče nekoliko istodobnih faktora. Prvi faktor je potražnja, ili preciznije rečeno, drugačija očekivanja mlađih, digitalno pismenih generacija. Oni žele banku koja brzo reagira i koja stalno radi na njihovoj "frekvenciji" - banku koja je u stanju pružiti kvalitetu usluga kakve su navikli dobivati od velikih telekomunikacijskih i internetskih tvrtki. Žele banku koja će im pojednostaviti baratanje novcem kako je to učinio Uber s taksi prijevozom i Airbnb s turističkim smještajem. Drugi su faktor već navedene promjene u propisima, a treći pojava sustava koji ne mare za propise i koji su stvorili svoje, o postojećem svjetskom financijskom sustavu neovisne ekosustave za obavljanje transakcija. Bitcoin je tu najpoznatiji primjer.

Na svakom kanalu

U novom digitaliziranom svijetu u kojem živimo, stupanj prisutnosti putem mreže nad mrežama najvažnija je mjera konkurentnosti poslovanja u kojem se mnoštvo potencijalnih dobavljača proizvoda i usluga natječe za pristup svakom pojedinom korisniku i njegovim osobnim podacima, a sve zato da bi što brže i što bolje udovoljili njegovim specifičnim potrebama. Pristup podacima klijenata, podacima o tome što kupuju, kada kupuju, s koliko novca raspolažu, koje financijske usluge koriste, a koje izbjegavaju, bit će i dalje dobar izvor prihoda svima koji će znati kreativno iskoristiti te informacije. Zaštita privatnosti tih podataka zadaća je na kojoj svi - regulator, banke i tehnološke tvrtke - intenzivno rade i trebaju i dalje stalno raditi, no svaka banka i financijsko-tehnološka tvrtka koja je danas spremna za novu eru poslovanja koristeći sve komunikacijske kanale već je u prednosti. Hrvatske su banke spremne, što se vidi iz ponude njihovih novih platnih usluga i sve većeg broja njihovih mobilnih financijskih aplikacija.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a: "PSD2 donosi nove izvore prihoda i bolje financijske usluge"

Zagreb 301117.
HUB, Kaptol centar.
Zdenko Adrovic - predsjednik Hrvatske udruge bankara.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / Hanza Media
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka

Direktiva o platnim uslugama (PSD2) europski je zakonodavni okvir koji se u hrvatsko bankarstvo uvodi postupno u posljednje dvije godine i koji će - za samo nekoliko mjeseci, u rujnu, kada i formalno stupi na snagu Uredba 2018/389 koja regulira tehničke standarde za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije - rezultirati tehnološkim i pravnim učincima koji se odnose na sve kategorije pružatelja platnih usluga. Za banke regulativa donosi kontekst koji će ih još više usmjeriti na inovacije, a ostalima, prije svega velikim i malim tehnološkim tvrtkama, ali i svima ostalima koji se žele okušati u financijskim uslugama, PSD2 pruža priliku za razvijanje poslovnih modela o kojima do sada nisu ni sanjali.

Banke će novim uslugama stvoriti dodatnu vrijednost, bilo same ili u suradnji s partnerima, pružajući otvorenu platformu za stvaranje novih financijskih proizvoda na temelju aplikacijskog programskog sučelja i mnoštva podataka kojima raspolažu o svojim klijentima. Partneri banaka, fintech i ostale tvrtke koje se žele baviti financijskim uslugama, dobivaju pristup kvalitetnim informacijama o ponašanju klijenata - pristup golemoj količini podataka koji su im do sada bili nedostupni.

Što se tiče potrošača, oni su uvijek skeptični kad su novotarije u pitanju pa će svi koji žele raspolagati financijskim podacima morati zatražiti njihovu suglasnost - i to u svakom pojedinom slučaju i pri tome im ostaviti mogućnost da tu suglasnost povuku kad god to požele. Međutim, zahvaljujući većoj regulaciji i kontroli koju uvodi PSD2, potrošači dobivaju financijski sustav u koji će se moći još više pouzdati.

Hrvatske banke su potpuno spremne na sve promjene koje slijede kao posljedica nove europske direktive o platnim uslugama. Sve su nedavno redizajnirale svoje usluge mobilnog bankarstva, ugrađujući nove funkcionalnosti u svoje aplikacije za pametne mobitele i sve rade na osmišljavanju novih financijskih proizvoda i usluga kojima će spremno sudjelovati u novoj, globalnoj ekonomiji aplikacija.

Uz sve navedeno, PSD2, jasno ujednačavajući pravila za sve koji se bave financijama, pridonosi bržem razvoju jedinstvenog tržišta Europske unije.

Želite li saznati više o budućnosti digitalnog plaćanja kliknite OVDJE.


Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HUB-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 13:44