Novi susjedi

Što Hrvati uistinu misle o azilantima možda najbolje pokazuje primjer iz jedne zagrebačke osnovne škole

Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u RH većinom su pripadnici različitih vjera, kultura, nacija i svih drugih identiteta, što predstavlja jedne od ključnih izazova kod uključivanja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo

Ilustracija

 Neja Markicevic/Cropix

Ruba je nova učenica zagrebačke osnovne škole. U Hrvatsku je stigla s roditeljima iz Sirije, tražeći bolje mjesto za život. Status azilantice joj je odobren krajem prošle godine, a iako još uvijek ne govori tečno hrvatski jezik, uspješno se integrirala u novi razred. U tome joj je najviše pomogao Marko, njen vršnjak iz klupe, u čijim se očima nova djevojčica nije nimalo razlikovala od drugih učenika. Bez predrasuda je i Markov otac koji je, nakon jednog Rubinog posjeta, izrazio veliku želju da upozna roditelje ove djevojčice. I tako se rodilo jedno veliko, prekrasno prijateljstvo.

- Kvalitetan dijalog bio je dovoljan da dvije obitelji razbiju kulturološke barijere, ali i da pozitivno djeluju na integraciju osoba trećih zemalja koja je postala jedna od ključnih tema javnog diskursa – rekla je Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, vodeće organizacije za integraciju azilanta, nakon što nam je prepričala scenarij s početka teksta koji se, kaže, dogodio uoči Ramazana, samo s drugim imenima glavnih likova.

image

Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga

Midhat Mulabdic/Centar Za Kulturu Dijaloga

Glavna je to tema mnogih razgovora, kaže, jer Ruba i njena obitelj nisu jedine osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj. Naprotiv, prema posljednjim dostupnim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je dosad odobreno 1039 azila i supsidijarne zaštite za izbjeglice, najviše iz Sirije. Zakon, naime, definira azil kao zaštitu koju država odobrava strancu koji se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi, staviti pod zaštitu svoje zemlje. Supsidijarna zaštita, pak, predstavlja zaštitu strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla bio izložen trpljenju ozbiljne nepravde i koji stoga nije u mogućnosti ili ne želi zatražiti zaštitu te zemlje.

No, kako je već spomenuto, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u RH, odnosno naši „novi susjedi“, većinom su pripadnici različitih vjera, kultura, nacija, spola i svih drugih identiteta. Sve od navedenog ujedno predstavlja jedne od ključnih izazova kod uključivanja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo.

Brojni izazovi

- Mnogo je tu poteškoća, od jezičnih barijera koje mnoge ograničavaju na uključivanje u tržište rada, premalen broj tečajeva hrvatskog jezika namijenjenih novim susjedima, otežane administrativne procedure pri uključivanju azilanata u zdravstveni sustav, gdje, pak, pridošli ne mogu dobiti matični broj osiguranika, nego u sustav ulaze samo po OIB-u, pa sve do problema manjka umrežavanja s hrvatskim građanima, što je nusprodukt pandemije – pojašanjava Kadić Meškić te nadodaje kako proces uključivanja u društvo kod nekih može trajati mjesecima, čak i godinama.

image

Centar za kulturu dijaloga

Midhat Mulabdic/Centar Za Kulturu Dijaloga

No, sve se barijere, nastavlja Kadić Meškić, mogu premostiti zajedničkim snagama nevladinih i vladinih sektora koji će kroz razne aktivnosti raditi na području integracije novih susjeda. Veliki utjecaj imaju, ističe pritom, i hrvatski građani na kojima je, pak, zadatak da budu otvoreni.

- Integracija je dvosmjeran proces jer ovisi o uključenosti u međusobni dijalog i azilanata i hrvatskih građana. S jedne strane novi susjedi trebaju pokazati da su spremni na socijalnu interakciju s domaćinima, dok druga strana treba raditi na tome da se azilanti osjećaju prihvaćeni u društvu. Prema dosadašnjoj praksi, hrvatsko društvo je uglavnom pokazalo otvorenost te Centar za kulturu dijaloga bilježi sporadične ispade pojedinaca koji su i sankcionirani od nadležnih insitutcija. Ono čemu često svjedočimo su stereotipi i predrasude koji se mogu razbiti samo ako pojedinac uistinu uđe u dijalog s novim susjedom i čuje njegovu priču – pojašnjava Kadić Meškić.

Podrška institucija

No, vratimo se na scenarij s početka ovog članka koji je, prema Kadić Meškić, najbolji primjer integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo. Upravo iz razloga jer se, pojašnjava, integracija ne događa samo u školskim, zdravstvenim i drugim institucijama, već u susjedstvom razgovoru, kontaktu sa službenicima prilikom ostvarivanja prava, na radnome mjestu, u parku i kafiću, na igralištu te svim društvenim aktivnostima.

image

Konferencija "Integracija izvan okvira"

Midhat Mulabdic/Centar Za Kulturu Dijaloga

- Netko, primjerice, može izdvojiti svoje vrijeme da volontiranjem pomogne djetetu azilantu u prevladavanju gradiva. Druga osoba može pružiti priliku za profesionalni razvoj svog novog susjeda. Treća osoba, pak, može postati ambasador u promicanju integracije, kao što je to postala patronažna sestra jedne zdravstvene ustanove – navodi Kadić Meškić.

Naime, Centar za kulturu dijaloga je u ožujku proveo trodnevni edukacijski program javnih službenika iz područja obrazovanja i zdravstva u projektu „Novi susjedi“. Edukacijski program osnažio je i osposobio javne službenike za poticanje integracijskih procesa u Hrvatskoj te je ujedno informirao i educirao javne službenike o pravima te obvezama integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo. Također je doprinio podizanju svijesti o problemima i izazovima s kojima se osobe suočavaju prilikom ispunjavanja svojih prava i obveza. Baš zbog ovog projekta je spomenuta patronažna sestra svoje znanje prenosila svojim kolegama iz drugih odjela i tako postala ambasadorica integracije.

Izvrsni projekti

No, ovo je samo jedan od mnogobrojnih aktivnosti koje je dosad proveo Centar za kulturu dijaloga.

Jedan od istaknutijih je radni doručak s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem koji se proveo u ožujku ove godine. Na doručku se u opuštenom ambijentu govorilo o tome kako migracije pridonose državama koje imaju potrebe za radnom snagom i za razvijanjem otvorenosti prema drugim kulturama, a državi pomažu da bude otvorena za svaku vrstu suradnje.

image

Radni doručak s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem

Midhat Mulabdic/Centar Za Kulturu Dijaloga

Centar za kulturu dijaloga je unazad tri godine provoditelj projekta „Novi susjedi - uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom“, odnosno azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u hrvatsko društvo.

Riječ je o sveobuhvatnom projektu na kojem izravno pomažu izbjeglicama da ostvare svoja prava te postanu neovisnim članovima društva koji doprinose i aktivno sudjeluju u životu zajednice. Istovremeno, integraciju potiču putem različitih aktivnosti senzibiliziranja lokalne zajednice na nove susjede, kroz edukacije javnih službenika iz područja zdravstva i obrazovanja te suradnju s predstavnicima medija. U okviru projekta angažirani su i neovisni istraživači koji su jako pozitivno ocijenili doprinos Centra integraciji izbjeglica u hrvatsko društvo.

image

Projekt "Novi susjedi: uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo"

Midhat Mulabdic/Centar Za Kulturu Dijaloga

Nedavno je održana i završna konferencija projekta „Novi susjedi" pod nazivom "Integracija izvan okvira“ kojoj je nazočio značajan broj različitih dionika integracije poput državnih tijela, vladinih ureda, javnih ustanova, privatnog sektora, medija, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga. Među nazočnima bili su i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj akademik Aziz Hasnović, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Mario Zeko, izaslanih gradonačelnika Grada Zagreba Goran Bosanac, predstavnica UNHCR ureda u Hrvatskoj Anna Rich i drugi. Centar za kulturu dijaloga završnom je konferencijom prezentirao rezultate projekta, naučene lekcije i smjernice za daljnji rad u području integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj.

- Zahvaljujući ovom projektu, pomoć u integraciji u hrvatsko društvo pružena je 152 osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom koje su svoj novi dom pronašle u Zagrebu, Karlovcu, Sisku, Rijeci i Viškovu – rekla je Kadić Meškić na konferenciji „Integracija izvan okvira“ kojom je obilježen završetak projekta „Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo“.

Povoljni uvjeti

Unatoč mnogim preprekama, azilanti ipak biraju Hrvatsku kao mjesto za bolji život. Kadić Meškić ističe kako Hrvatska, bez obzira na administrativne anomalije i druge izazove s kojima se azilanti susreću, u usporedbi s mnogim europskim državama, pruža adekvatne uvjete za početnu integraciju i život.

Ti uvjeti, objašnjava Kadić Meškić, prvenstveno se odnose na pravo na rad koji se baš nedavno dodatno poboljšao usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, sufinancirani smještaj u trajanju od dvije godine od uručenja odluke o odobrenju zaštite uz mogućnost produljenja, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, socijalnu skrb, dozvolu boravka i putovne isprave, stjecanje hrvatskog državljanstva, trogodišnju pomoć pri uključivanju u društvo koju kao provedbeni partner Ministarstva unutarnjih poslova od 2020. pruža Centar za kulturu dijaloga.

Projekt "Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo" provodi Centar za kulturu dijaloga u suradnji s MUP-om RH, a sufinanciran je iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) i od Vlade Republike Hrvatske.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Centra za kulturu dijaloga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:41