Jeste li znali da Danska ima 23 spalionice koje su u stanju spaliti 3,8 milijuna tona otpada godišnje? Iz otpada generira toplinsku energiju za petinu daljinskog grijanja te osigurava otprilike pet posto proizvodnje električne energije. Recikliranje i odvajanje otpada tamo je uzelo toliko maha da zemlja mora uvoziti otpad. Ovo ne čudi jer je Dancima održivost i recikliranje stil života.
Iako je Hrvatska po tom pitanju daleko iza Danske, cilju energetske dostatnosti i smanjivanja emisija stakleničkih plinova može se približiti svatko od nas i to malim koracima. Pravilno odvajanje i recikliranje otpada jedan je od njih. Ako još uvijek niste sigurni gdje odložiti baterije, pelene, četkice za zube i slične predmete, naš vodič će vam olakšati život.
Idu li e-cigarete i uređaji za grijanje duhana u miješani otpad?
Kada bismo zavirili u vrećice komunalnog otpada, tamo bismo našli zaista svašta pa i one predmete kojima tamo nije mjesto, a koje smo spomenuli ranije u tekstu. Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i trgovina, a pod njega spadaju ostaci od kuhane hrane koji ne spadaju u organski otpad, onečišćeni papir i folija, otpad od metenja, opušci, ulošci, pelene za djecu i odrasle. Prije nego nešto bacite u „vrećicu za sve“, pogledajte mogu li se odvojiti njegove komponente i može li ih se zasebno reciklirati.
U miješanom otpadu se vjerojatno mogu naći i jednokratne e-cigarete i bezdimni uređaji, no tamo ih ne bismo trebali bacati jer za njih postoji bolje rješenje. Naime, Philip Morris Zagreb pokrenuo je jednostavan program prikupljanja i recikliranja jednokratnih e-cigareta, koje je proširio i na iskorištene uređaje za grijanje duhana i duhanske umetke svojih brendova u 13 gradova diljem Hrvatske.
Kroz svoj Kružni program upravljanja otpadom iz bezdimnih proizvoda, Philip Morris Zagreb usmjeren je na smanjenje količine otpada koji stvaraju takvi proizvodi, recikliranjem i energetskom oporabom. Zanimljivo je kako se, primjerice, čak 93 posto udjela materijala u jednokratnim vape uređajima može reciklirati i ulazi u postupak recikliranja nakon povrata.
- Dio naše globalne vizije budućnosti bez duhanskog dima uključuje odgovorno upravljanje utjecajem bezdimnih proizvoda na okoliš. U okviru tog nastojanja, uveli smo Kružni program upravljanja otpadom od bezdimnih proizvoda i u Hrvatskoj, a koji omogućuje odgovorno postupanje sa starim uređajima i umetcima”, rekla je Ivana Staneković Šavor, rukovoditeljica razvoja strategije i voditeljica projekta Kružnog programa u Hrvatskoj tvrtke Philip Morris Zagreb.
Kako uopće funkcionira program?
Jednokratne e-cigarete, umetke i uređaje za grijanje duhana Philip Morris brendova možete reciklirati posjetom jednom od 20 prodajno-servisnih mjesta u 13 hrvatskih gradova. Sve što trebate je predati stari uređaj za grijanje duhana i preuzeti besplatnu vrećicu za povrat duhanskih umetaka, kao i vrećicu za povrat jednokratnih e-cigareta Philip Morris brendova.
Kada ju napunite iskorištenim duhanskim umetcima, vrećicu je moguće vratiti u odabrano prodajno-servisno mjesto. Prikupljene uređaje za grijanje duhana Philip Morris Zagreb potom šalje u centar za recikliranje, gdje se dijelovi koji se mogu reciklirati odvajaju i podvrgavaju procesu recikliranja, dok se ostali materijali energetski oporabljaju. U odnosu na duhanske umetke, duhan i metalni dio vraćenih umetaka će se reciklirati, a ostatak će se energetski oporabiti.
Darija Jurica Vuković, rukovoditeljica regulatornih poslova i održivosti tvrtke Philip Morris Zagreb, istaknula je da nove tehnologije donose brojne prednosti u naš svakodnevni život, ali s njima dolazi i odgovornost za upravljanje njihovim utjecajem na okoliš.
- Inovativni proizvodi, osim što su korisni, mogu biti i održiviji ako od samog početka uzmemo u obzir njihov cjelokupni životni ciklus, uključujući i osmišljavanje rješenja za pravilno upravljanje otpadom. Upravo takav pristup primjenjujemo u razvoju naših bezdimnih proizvoda kako bismo punoljetnim pušačima ponudili, iako ne bez rizika, manje štetne alternative od cigareta i to nastojimo učiniti na način koji je održiviji za okoliš,“ zaključila je Jurica Vuković.
Plastika
U 2019. je u svijetu proizvedeno 353 milijuna plastičnog otpada. Pod tom poraznom brojkom svijet se guši, a još je gora činjenica da se plastika koja se ne može reciklirati taloži u sedimentima u obliku mikroplastike i zagađuje oceane, mora, rijeke i jezera. Jedan je od najteže razgradivih materijala, zbog čega je važno da se pravilno reciklira.
Osim plastičnih boca s čepovima, u otpad za reciklažu plastike spadaju ambalaže od jogurta, margarina, sladoleda, boce od jestivog ulja, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), plastični pribor za jelo, plastične kante, cijevi i slično. Međutim, plastične vrećice, folije i mjehurastu ambalažu nije preporučljivu stavljati s ostalom plastikom jer se lako trga i često kvari reciklažne strojeve. Bolje ih je skupljati i potom odnijeti do reciklažnog dvorišta.
No, neki predmeti ne ubrajaju se u ovu grupu zbog specifičnih razloga. To su plastične tube poput onih od pasta za zube i krema, CD/DVD diskovi, četkice za zube i plastične igračke. Njih treba odložiti u komunalni otpad. Plastična ambalaža onečišćena opasnim tvarima (pesticidima, kiselinama, motornim uljem, bojama i lakovima) posebna je kategorija – ona se odlaže u posebne spremnike na reciklažnim dvorištima.
Staklo
Staklo se može reciklirati gotovo neograničeno bez gubitka kvalitete. Ostavlja se u posebnim kontejnerima za staklo, a u tu kategoriju ulaze staklene boce od pića (vino, pivo, sokovi) te staklenke od hrane kao što su kiselo povrće i džemovi. Sve ove predmete potrebno je isprati prije nego ih odložite u spremnik kako bi se spriječila kontaminacija drugih materijala u procesu recikliranja te održala kvaliteta stakla. Također valja zapamtiti da se metalni poklopci moraju odvojiti od staklenki te ubaciti u vrećicu za plastiku i metal ili u poseban kontejner.
Ostali predmeti od stakla, kao što su prozorska stakla, ogledala, čaše, tanjuri i slično odlažu se u kontejnere na reciklažnom dvorištu.
Papir
Ako maramice i papirnate ručnike bacate u kantu za papir, prestanite to raditi. Oni, čak ako su i čisti, mogu začepiti strojeve u procesu recikliranja pa ih trebamo baciti u miješani komunalni otpad. Osim toga, smatraju se kontaminiranima ako su iskorišteni. Dakle, u kantu za papir odlaže se kartonska ambalaža, bilježnice, novine, časopisi, knjige (iako ih radije nekome poklonite ili prodaje antikvarijatima), kutije od kartona u kojima je stajala hrana ili obuća, papirnate vrećice i ambalaža od jaja.
Zapamtite da u plavu kantu nikako ne stavljate mastan papir te mokre kartonske valjke od toalet papira.
Kozmetički proizvodi
Već smo spomenuli da kozmetičke proizvode u plastičnoj ambalaži možete odložiti u plastiku, no prije toga ih trebate isprazniti i oprati. Sjenila, pudere u prahu i kamenu i rumenila je dobro odvojiti od zrcala. Ako su potpuno prazni, možete ih reciklirati kao plastiku. Ruževi za usne, maskare i olovke za oči spadaju u miješani otpad jer ih je teško potrošiti do kraja, a tamo spadaju i kistovi te spužvice za nanošenje šminke.
Kombinirani materijali
Ako se pitate kamo s predmetima od više vrsta materijala, prvo vidite možete li odvojiti dijelove pa ih odložite prema tome od čega su načinjeni. Ako ne možete, bacite ih u miješani otpad ili u glomazni na reciklažnom dvorištu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Philip Morris Zagreb.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....