Ulazak u svijet investiranja u kriptovalute vjerojatno nije baš najlaganija stvar za svakoga od nas. Postoje nekakvi novčanici, burze, rudarenje, blockchainovi i hrpa drugih kompliciranih pojmova, no mogući prinosi su fantastični. Dovoljno se sjetiti priče Amerikanca Laszla Hanyecza koji je 2010. godine ponudio 10.000 bitcoinova osobi koja bi mu naručila dvije pizze. Tada je bitcoin bio slabo poznat, a i vrijednost mu nije bila baš prevelika, stoga je dvije pizze platio ekvivalent od četrdesetak dolara. No, vrijednost bitcoina je kroz tih 14 godina eksplodirala. Ponekad je bila i turbulentna, no početkom studenog, tih deset tisuća bitcoina imali su vrijednost od oko 693 milijuna dolara.
Od tada do danas, promijenilo se štošta oko bitcoina, a osim vrijednosti, narasla mu je i popularnost. Danas se pojam bitcoina, ali i kriptovaluta, spominje gotovo u istom dahu kao dionice i obveznice kada su u pitanju opcije za investiranje. Paralelno s time, narastao je interes šire javnosti za investiranjem u kriptovalute, no nisu baš svi spremni uložiti vrijeme i trud u učenje gore spomenutih pojmova.
Upravo su tu želju za investiranjem i neznanje počeli iskorištavati prevaranti, koji se nude i predstavljaju kao posrednici za investiranje u kriptovalute. Vi njima novac za investiranje, oni vama čistu zaradu, bez da uopće znate što je blockchain. Prevaranti tako nude jedinstvene prilike za investiranje, a sebe nazivaju ekspertima s dugogodišnjim iskustvom. No, riječ je često o sofisticirano zamaskiranim prijevarama, kojima je cilj ukrasti ne samo financijska sredstva, već i podatke, a potencijalno i identitet žrtvi.
Najčešće je riječ o lažnim obećanjima
Stručnjak za informacijsku sigurnost i privatnost Tino Šokić, koji je više od 15 godina u IT-ju, priča nam da se i sam susreo s ovakvim sličnim tipovima prijevara. Nastavlja kako se na internetu se najčešće susrećemo s nekoliko vrsta investicijskih prijevara koje su osmišljene tako da namame ljude lažnim obećanjima o visokim povratima uz minimalan rizik.
- Sjećam se slučaja gdje je gospođa, malčice starija, ali vrlo dobrostojeća i obrazovana postala žrtva vrlo dobro osmišljene prijevare. Njezin ukupan gubitak bio je oko osam tisuća eura te se radilo o investicijama u kriptovalute. Prevaranti su svojoj žrtvi, gospođi, pristupili na vrlo legitiman način sa svim uvjerljivim dokazima da su legitimna organizacija. Krenula je u ulaganje s petstotinjak eura, pa joj se u vrlom kratkom periodu vratilo oko tisuću eura. Dakle, kriminalci su uložili u žrtvu. Tada je odlučila uložiti nekakvih dvije tisuće eura, pa su joj vratili “zaradu” od oko tri i pol tisuće eura. Čak ni tu nisu još stali. Tada je ona odlučila uložiti blizu osam tisuća eura, te nakon provedene uplate nije više čula za njih. Najgore u cijelom slučaju je to što bi dovoljno bilo upisati u Google tražilicu o kome se radi, pa bi dobili jako puno sadržaja na temu, naravno, u lošem kontekstu – priča nam Šokić, čija je pozadina u sistemskom inženjerstvu, dok kao instruktor za kibernetičku sigurnost radi više od deset godina.
Svoje iskustvo temelji i na konzultantskom poslu vezanom za procjenu informacijskih sustava, te implementacije raznih standarda poput ISO 27001. Šokić dodaje i da je kroz predavanja po cijelom svijetu dobio uvid u to što se događa i na koji način se gleda na sigurnost u digitalnom obliku - od najmanjih organizacija do velikih vojnih sila poput NATO-a.
Lakše je „hakirati“ čovjeka nego računalni sustav
Ovakav tip investicijskih prijevara se, tumači Šokić, bazira na ljudskoj želji za bogatstvom, odnosno, stjecanjem bogatstva na brz i lak način. Ključna stvar kod prepoznavanja ovakvih prijevara je kritičko razmišljanje.
- Postoji jako puno “crvenih zastavica” prilikom upuštanja u takve radnje. Na primjer, prevelika obećanja uz minimalan rizik, zatim hitnost i pritisak za brzo djelovanje. Također, postoji i nedostatak transparentnosti, kao i prikazivanje lažnog autoriteta. Uglavnom se igra na ljudsku emociju jer na kraju se želi „hakirati“ čovjek, a čovjeka je puno lakše probiti u kibernetičkom svijetu nego niže umjereno zaštićeni sustav - objašnjava Šokić.
Kada je u pitanju zaštita od ovakvih prijevara, Šokić kaže da se preporučuje temeljito istraživanje platforme ili tvrtke, provjera licenci na službenim regulatornim stranicama, te konzultacija s financijskim stručnjacima. Važnim smatra izbjegavati dijeljenje osobnih i financijskih podataka bez dobrog razloga, kao i ignorirati neželjene pozive i ponude putem e-maila. Ako želimo ulagati, Šokić savjetuje da to činimo preko provjerenih i reguliranih platformi, no oprez i informiranost ostaju ključne obrane protiv financijskih prijevara na internetu.
- Razvijanje kritičke svijesti znači učenje kako postavljati prava pitanja, istraživati izvore i ne nasjedati na emotivne pritiske ili hitnost. Edukacija o cyber-sigurnosti, prepoznavanju lažnih profila i sumnjivih platformi trebala bi biti dio šireg obrazovnog programa, dostupnog svima kroz škole, ali i kroz zajedničke inicijative lokalnih zajednica i organizacija. Samo s informiranosti i kritičkim razmišljanjem možemo osnažiti ljude da prepoznaju i spriječe ove opasne prijevare – zaključuje Šokić.
Cilj ne mora biti samo krađa novca
Cilj investicijskih prijevara je prvenstveno krađa novca od žrtve, ali često su uključene i druge zlonamjerne radnje. Osim izravnog prisvajanja financijskih sredstava, Šokić kaže da prevaranti često nastoje prikupiti i osobne podatke, koje bi kasnije mogli iskoristiti za krađu identiteta ili prodaju na crnom tržištu.
- Prikupljeni podaci, poput brojeva bankovnih računa, adresa i drugih osjetljivih informacija, mogu se iskoristiti za pristup drugim financijskim računima žrtava ili čak za prijavu na nove kreditne linije u njihovo ime – objašnjava Šokić.
Cilj nekih prijevara je uvući ljude u piramidalne ili Ponzi sheme, gdje žrtve same postaju nesvjesni sudionici vrbovanja novih žrtava, čime prevaranti šire doseg svoje sheme i tako povećavaju svoj profit.
- U pojedinim slučajevima, prijevare mogu poslužiti za prikupljanje podataka o mrežnim uređajima žrtava, što omogućava dodatne kibernetičke napade, kao što su napadi na računala ili krađa osjetljivih podataka. Stoga, iako je krađa novca glavni motiv, mnoge investicijske prijevare ciljaju i na širu eksploataciju osobnih podataka žrtava za razne druge zlonamjerne aktivnosti – objašnjava Šokić.
Tehnologije idu na ruku kriminalcima
Razvojem novih tehnologija, poglavito umjetne inteligencije i pratećeg joj strojnog učenja, kriminalci mogu izraditi tisuće ili na milijune verzija jedne e-mail poruke, koja će može biti upućena na, oprimjeruje Šokić, tisuće različitih tvrtki.
- Zbog toga često možete vidjeti u analizama cyber-napada, a i u analizama cyber-kriminalaca, da određena skupina cilja određeni sektor. Na primjer, postoje cyber-kriminalci koji rade najviše protiv financijskog sektora ili zdravstva. Ovisi gdje je novac jer je to izrazito kompleksan organizirani kriminal i upravo zbog te kompleksnosti “padaju” u ruke policije, ali to je puno šira tema koja uključuje i obavještajnu zajednicu – tumači Šokić.
Šokić ističe da razvoj tehnologije paralelno sa sobom razvija i kriminalce, a najopasnijim oblikom prijevara smatra one koje kombiniraju manipulaciju i emocionalni pritisak, uvodeći ljude u Ponzi sheme ili lažne platforme koje dugoročno devastiraju njihovu financijsku sigurnost.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka (HUB).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....