Jeste li znali da je piletina najpopularnije meso u Hrvatskoj? Istraživanje o konzumaciji mesa iz prošle godine pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana svakodnevno jede meso, a od toga njih 53 posto bira piletinu kao najomiljeniji izbor. Svemu tome pridonosi sve veća svijest o zdravoj prehrani i njezinoj važnosti, gdje se piletina ističe kao odličan izvor proteina. Međutim, nije svejedno koju piletinu jedete. Zbog vlastitog zdravlja trebali biste birati onu koja je uzgojena bez antibiotika. Za to je mnogo razloga, a najbitniji je onaj da tako čuvate i svoje zdravlje.
Zanimljivi su podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti kako više od 2,8 milijuna ljudi svake godine razvije infekciju otpornu na antibiotike. U više od 600 tisuća tih slučajeva do infekcije je došlo zbog nečega što je osoba pojela. Zato je odabir mesa i peradi uzgojene bez antibiotika važan način kako pomoći u borbi protiv rezistencije na antibiotike. Bitno je znati što točno kupujemo i što sve proizvod treba proći kako bi dobio potrebne certifikate da je uzgojen bez antibiotika.
Mario Toplek, rukovoditelj žive proizvodnje u Perutnini Ptuj - PIPO, objasnio je što točno znači oznaka "Međimursko pile bez antibiotika", kada se koriste antibiotici kod pilića te kako prepoznati zdravu piletinu u trgovini.
Ne smije doći do otpornosti
Prema Topleku, u prehrani pilića nikada se ne koriste antibiotici.
- Antibiotici u prehrani su zabranjeni od 1. veljače 2008. godine u Europskoj Uniji, oni se ne smiju davati preventivno u stočnoj hrani. Ako postoji potreba za davanjem, onda se primjenjuju kroz vodu za piće - objašnjava Toplek. Međimursko pile bez antibiotika ima DNV certifikat koji ima specifikacije koje između ostalog navode da pilići niti u jednom dijelu ciklusa ne smiju primiti antibiotike. Primarni razlog za proizvodnju mesa bez antibiotika je sprječavanje bakterijske rezistencije.
- Prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do toga da bakterije postanu rezistentne, što predstavlja problem i za životinje i za ljude - napominje Toplek.
- Kada se javi problem i bolest kod pilića, veterinar odlučuje o primjeni antibiotika, ali to meso neće biti antibiotik free - dodaje.
Perutnina Ptuj - PIPO ponosi se svojim Međimurskim piletom koje nosi DNV certifikat za meso bez antibiotika. Inače je DNV grupa osnovana još 1864. godine s ciljem očuvanja života, imovine i okoliša. U Hrvatskoj posluje već više od 40 godina te svoje djelovanje zasniva na aktivnostima inspekcija, verifikacija, usluga neovisnih procjena, edukacija i certifikacije sustava upravljanja.
- Certifikat podrazumijeva da pilići ni u jednom dijelu tovnog ciklusa ne smiju primiti antibiotike. Imamo 57 tovnih objekata certificiranih za proizvodnju bez antibiotika, koji pokrivaju površine od 300 do 1865 kvadratnih metara - kaže Toplek. Jedna od ključnih komponenti u održavanju kvalitete mesa bez antibiotika je sljedivost.
U svakom trenu pod nadzorom
- Imamo programsko rješenje koje povezuje jaje od trenutka kada uđe u valionicu do krajnjeg proizvoda. To je proces od 21 dan, koliko pratimo jaje i potom jednodnevno pile ulazi u peradarnik i tamo se zadrži prosječno 41 dan - dodaje Toplek.
Proces dobivanja certifikata započinje pokazivanjem interesa za proizvodnju bez antibiotika i nije nimalo lak zadatak, koji za sobom povlači velik posao.
- Mi smo 2021. godine započeli s istraživanjem certifikatorskih kuća i odabrali DNV Adriatica. Da bismo dobili i održali certifikat kontrole su rigorozne i uključuju između ostalog nenajavljene inspekcije, kontrolu krmnih smjesa, vode i sljedivost na svim razinama proizvodnje - kaže Toplek.
Certifikat "Bez antibiotika", koji je Perutnini Ptuj - PIPO Čakovcu dodijelila certifikacijska kuća DNV Adriatica nakon temeljitog pregleda cjelokupne vertikalno integrirane proizvodnje, jamči da pilići nikada nisu primili bilo koju vrstu antibiotika u bilo kojoj fazi svog životnog ciklusa.
- Osim certifikata bez antibiotika, Perutnina Ptuj - PIPO posjeduje i druge certifikate koji osiguravaju kvalitetu i sigurnost mesa. HACCP certifikat, IFS certifikat, ISO 2001 i ISO 14001 standardi osiguravaju da se kritične točke u proizvodnji kontroliraju na dnevnoj bazi - objašnjava Toplek.
Navodi i kako je na svakom pakiranju jasno naznačeno da je pile proizvedeno bez antibiotika. Isto tako, u Perutni Ptuj - PIPO znaju da na kvalitetu mesa i proizvoda značajno utječe prehrana životinja, odnosno kvalitetna krmna smjesa. Hrana za životinje potpuno je prirodan proizvod koji se sastoji od različitih žitarica - od kukuruza, pšenice, soje kao proteinske komponente, dodaju masti kao izvor energije i mineralno-vitaminske smjese, pa se podržava dobrobit životinja.
Piletina je najbolji izvor proteina
Piletina je inače izvor visokokvalitetnih proteina, što je čini popularnom među sportašima i osobama koje žele povećati mišićnu masu. Da bi dobili onu najkvalitetniju, obavezne su kontrole i inspekcije. Na farmama peradi veterinarske inspekcije su obvezne barem jednom godišnje, a pazi se i na to da farmeri dobiju sve neophodne informacije.
Perutnina Ptuj - PIPO stoga provodi i edukacije za privatne farmere, koje su kontinuirane i barem jednom godišnje kako bi se išlo ukorak sa zaštitom ljudi, životinja i okoliša, kao i poboljšanju samih rezultata.
Toplek napominje kako potražnja za piletinom uzgojenom bez antibiotika samo svakom godinom raste.
U budućnosti Perutnina Ptuj - PIPO teži poboljšanju uvjeta i dobrobiti životinja, te nastavlja raditi na proširenju certifikata bez antibiotika.
Ovaj opsežan pristup osigurava da piletina koja dolazi iz Perutnine Ptuj - PIPO ne samo da zadovoljava visoke standarde kvalitete, već i čuva zdravlje potrošača.
Jer zanimljivo je kako su Hrvati, prema istraživanju Eurobarometra u 28 zemalja članica EU, zainteresirani za pitanja sigurnosti hrane više od prosječnog stanovnika Europske Unije. Studija “Sigurnost hrane u EU“ pokazala je kako je Hrvatima pri kupnji hrane najvažnija sigurnost (69 posto), zatim cijena (63 posto) i porijeklo (58 posto). No svi stanovnici EU, zajedno s Hrvatskom, najviše strahuju od zaraznih bolesti od kojih obolijevaju životinje, trovanja hranom uzrokovana bakterijama, ali i zbog ostataka antibiotika, hormona ili steroida u mesu.
Više od tri četvrtine Hrvata (77 posto) navelo je kako im je jedan od glavnih izvora informacija o rizicima podrijetlom iz hrane - televizija. Važan su izvor informacija i obitelj, prijatelji i susjedi (52 posto), zatim slijedi Internet, (ne uključujući društvene mreže) sa 42 posto, te novine i časopisi (34 posto). Koliko je sigurnost hrane bitna govori i podatak da je Generalna skupština UN-a proglasila i Svjetski dan sigurnosti hrane, koji se obilježava 7. lipnja. Stoga je meso uzgojeno bez antibiotika itekako bitno u prehrani i korak u zaštiti vlastitog i zdravlja svake obitelji.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Perutnine Ptuj - PIPO.