Prošlo ljeto, ono 2023. godine proglašeno je najtoplijim u povijesti, a onda je došlo ljeto 2024. godine... Neki ga niti ne bi nazvali ljetom, nego kontinuiranim toplinskim valom, koji je sve samo ne zabavan i ugodan.
Od industrijske revolucije 1850. godine, naš planet se zagrijava, a stopa zagrijavanja se utrostručila u odnosu na 1982. godine. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2050. prosječna temperatura na Zemlji podići za 2.5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ovaj porast temperature bit će praćen kaskadnim ekološkim posljedicama, kako za okoliš tako i za ljude.
- Ljudsko tijelo ima automatske odgovore za održavanje tjelesne temperature, tzv. mehanizme termoregulacije. U našem organizmu toplina se neprekidno stvara kao jedan energetski “nus-produkt“ uslijed enzimatskih i drugih biološko-kemijskih procesa koji su potrebni za život.
Normalan i neometan tijek najbitnijih životnih procesa u našem ljudskom tijelu moguć je u vrlo uskom temperaturnom rasponu unutarnje tjelesne temperature što je posljedica enzimatskih procesa (regulatori svih faza procesa metabolizma) koji svoje djelovanje ostvaruju na temperaturama od 37 do 38 stupnjeva Celzijusa - upućuje doktorica Nicol Kolar.
Kaže i kako su zbog učestalih i prolongiranih toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci u posebnom riziku osobe koje boluju od kroničnih bolesti (srčane bolesti, bubrežne bolesti, dijabetičari, osobe koje boluju od povišenog krvnog tlaka...), djeca (posebice novorođenčad i dojenčad jer nemaju još uvijek potpuno razvijene termoregulacijske mehanizme zbog nezrelosti organskog sustava), te starije osobe (zbog kroničnih bolesti ili pak zbog visoke životne dobi).
Hladan zrak u svako doba i gdje god se nalazili
- Prilikom visokih vrućina ili “toplinskog udara“ fizička termoregulacija odvija se na način da dolazi širenja krvnih žila kože (tzv. smanjenje sistemskog vaskularnog otpora). Budući da se šire krvne žile kože, pojačana cirkulacija kroz kožu povećava minutni volumen srca, koji je uglavnom posljedica povećane učestalosti kontrakcija srca. Istovremeno, pojačava se rad žlijezda znojnica te dolazi do pojačanog procesa znojenja. Nasuprot tome, hladnoća uvjetuje stezanje površinskih krvnih žila te na taj način smanjuje gubitak topline - kaže doktorica Kolar i dodaje kako je ključno tijekom vrelih dana unositi dovoljno tekućine, koju treba piti ne samo kad smo žedni, već prije jer na taj način sprječavamo dehidraciju, što je osobito važno za starije osobe i djecu. Isto tako najbolje je piti vodu, jer sva gazirana pića, sokovi i kava zapravo dehidriraju naš organizam.
Treba i izbjegavati boravak na suncu tijekom dana kad temperature dosežu svoju maksimalnu vrijednost, a uobičajene dnevne aktivnosti na otvorenom treba obavljati rano ujutro ili kasno poslijepodne.
- Naše tijelo ima svoje određene mehanizme termoregulacije, zasigurno velike temperaturne razlike za naš organizam nisu nikad dobre. Stoga je uputno biti razborit u korištenju klime. Velike i nagle temperaturne razlike nikad nisu dobre za organizam koji ima svoj vlastiti “termostat“. No, da moramo rashlađivati prostorije u kojima boravimo tijekom ljeta, to apsolutno nije upitno. Ono na što moramo pripaziti jest da se prilikom obavljanja svakodnevnih radnji ili boravka na poslu ne znojimo pretjerano jer time gubimo elektrolite i tekućinu stoga je potrebna redovita nadoknada tekućine što je nerijetko teško se podsjetiti ako nešto radimo, a dok osjetimo žeđ, tada nam je tijelo već dehidrirano - savjetuje doktorica Kolar.
Upravo iz tih razloga poželjno je da konstano pazimo na svoje tijelo i njegovu razinu rashlađenosti. Ako tražite praktično rješenje za takvo osvježenje, Rovus Arctic Air kolekcija nudi inovativne proizvode dizajnirane za jednostavnu upotrebu i maksimalnu učinkovitost. Lako se pune vodom i uz dodatak leda pružaju ugodno osvježenje uz raspršivanje vodene maglice. Bilo da ste kod kuće, na poslu ili na otvorenom, Arctic Air uvijek može biti uz vas kako biste držali temperaturu tijela na onoj optimalnoj. Jer probleme koje donosi vrućina, potrebno je prevenirati na vrijeme.
Prvi toplinski val bio je najopasniji
- Za ljudsko zdravlje je najopasniji upravo prvi toplinski val. Glavni razlog je što prvi toplinski val dolazi nakon dugotrajnog zimskog perioda, te su naši fiziološki mehanizmi adaptacije visokim temperaturama još uvijek potisnuti te ih je potrebno probuditi iz zimskog sna. Neki od najvažnijih adaptacijskih mehanizama su pojačano znojenje, pojačani protok krvi kroz kožu, održavanje optimalne razine tekućine u organizmu stalnom hidracijom te pojačani bazalni metabolizam općenito zbog povišenih vanjskih temperatura. U tom početnom periodu ljudsko tijelo je posebno osjetljivo na takve nagle temperaturne razlike, stoga moramo povremeno pred same ljetne vrućine stanovništvo podsjetiti o svim mogućim varijantama koje nam donosi toplinski val kao i kako izbjeći pogubne posljedice - kaže Kolar.
Pri ljetnim vrućinama tijelo se više znoji nego obično. Razlog tome je što je zrak zasićen vlagom gotovo do maksimuma, pa je isparavanje minimalno. Tada se tjelesna temperatura bliži temperaturi okoline ili postaje nešto veća iako se tijelo znoji zbog pojačanog rada žlijezda znojnica. Pojačanim znojenjem iscrpljuju se elektroliti u organizmu (poput natrija, kalcija, kalija, magnezija) i ljudsko tijelo može izgubiti tijekom vrućine i do litre i pol znoja, te se zbog toga stalno treba nadoknađivati tekućina, odnos potrebno je organizam rehidrirati.
I dalje treba slušati savjete liječnika
Dok spavamo sve te radnje se ne odvijaju, stoga bi prostorije ponajprije trebalo provjetriti prije odlaska u krevet. Ako su nam prostorije klimatizirane tijekom cijele noći trebalo bi ih u početku rashladiti, a potom postaviti na optimalnu temperaturu između 22 i 26 stupnjeva Celzijusa.
- Ventilatore prije svega koristimo da se rashladimo. To je moguće tako što on uzrokuje strujanje zraka, a naša koža isparava do jedne točke nakon čega to prestaje. Ventilator upravo uzrokuje gibanje zraka pri čemu dovodi “novi zrak“ te tako naša koža opet iznova lakše prodiše” - navodi doktorica i dodaje riječi ohrabrenja uoči novih toplinskih valova, koji su već najavljeni.
- Već smo razvili odnosno probudili fiziološke mehanizme adaptacije odnosno donekle smo se klimatizirali s ovim vrućinama pa bismo drugi toplotni val trebali i lakše podnijeti u odnosu na onaj prvi. To svakako ne znači da se moramo opustiti, već se i dalje pridržavati savjeta medicinskih stručnjaka koji savjetuju adekvatno unošenje tekućine, po mogućnosti negazirane vode tijekom dana, izbjegavanje boravka na izravnom suncu ili otvorenom u periodu najvećih amplituda temperature tijekom dana, rashlađivati prostorije u kojima boravimo te redovno provjetravati i nositi lagani, tanki sloj odjeće - upućuje Nicol Kolar.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Rovusa.