Impresivno izdanje

U Koprivnici je izgrađena najveća solarna elektrana na krovu, proizvodit će više od tri milijuna kWh struje

Kod ovakvih ulaganja pogrešno je samo gledati ekonomske benefite i zanemariti one ekološke koji su, zapravo, puno bitniji

Solarna elektrana na tvornicama Podravke u industrijskoj zoni ”Danica”

 /Podravka

U Hrvatskoj je nedavno u pogon puštena najveća solarna elektrana izgrađena na krovu nekog poduzeća ili tvornice. Ona se nalazi u Koprivnici, točnije na tri Podravkine tvornice u industrijskoj zoni "Danica" u Koprivnici – juhe i Vegete, dječje hrane i kremnih namaza, te mesnih proizvoda. Na njihovim krovovima instalirano je 9272 fotonaponskih panela koji će proizvoditi 3,266 milijuna kWh električne energije, a vrijednost investicije iznosi 12,9 milijuna kuna. Podravka će tako ovim ulaganjem povećati svoj udio u iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora (OIE) na 26 posto, što je veliki korak u borbi za očuvanje okoliša.

Hrvatska kompanija se na taj način priključila rastućem globalnom trendu ulaganja u "zelene" izvore energije. Naime, prognoze pokazuju da će svjetsko tržište obnovljivih izvora energije porasti s trenutnih 880 milijardi dolara na dva bilijuna dolara do 2030. Pritom se 2022. uzima kao prekretnica jer se predviđa da će ove godine doći do najveće tranzicije s fosilnih goriva prema "čistoj" energiji.

- Obnovljivi izvori energije su nositelji te lideri energetske i cjelokupne zelene tranzicije. Usprkos covidu i ratu u Ukrajini, ona se konstantno ubrzava i donosi određene "plodove" velikim kompanijama koje, investirajući u OIE, ulažu u budućnost svog poslovanja – navodi energetski stručnjak Igor Grozdanić te ističe kako su solari najučinkovitiji i mnogima najdostupniji korak k uporabi OIE.

image

Energetski stručnjak Igor Grozdanić

Željko Puhovski/Cropix

Povrat investicije

No, Podravka ovdje nikako ne namjerava stati na svom putu prema energetskoj samoodrživosti. Iz tvrtke su nam priopćili kako dugoročnim i strateškim investicijama planiraju do 2025. povećati udio OIE na 50 posto, odnosno na više od 80 posto do 2027. godine. Dva glavna čovjeka u Podravkinoj tranziciji su pritom Ivan Husnjak, direktor Tehničkog sektora, te Daniel Loth, voditelj odjela Elektroenergetike.

image

Daniel Loth, voditelj odjela Elektroenergetike, i Ivan Husnjak, direktor Tehničkog sektora

Tomislav Krišto/Cropix

Oni su nam istaknuli kako je kompanija još 2014. godine počela razmišljati o iskorištavanju OIE, no tada je cijena električne energije bila vrlo niska u Hrvatskoj, a fotonaponska oprema izuzetno skupa. Danas se ta paradigma promijenila zbog čega se takva investicija isplati u samo nekoliko godina. No, prije spomenuta sunčana elektrana u Koprivnici, otvorena povodom proslave 75. obljetnice Podravke, nije prva u portfelju tvrtke. Prije dvije godine su, naime, postavili solarne panele na Tvornici Kalnik u Varaždinu koja na godišnjoj razini proizvodi oko 734.000 kWh.

image

Ivan Husnjak

Tomislav Krišto/Cropix

Ekološki i financijski benefiti

No, kod ovakvih ulaganja pogrešno je samo gledati ekonomske benefite i zanemariti one ekološke koji su, zapravo, puno bitniji. Naime, struja se trenutno primarno dobiva sagorijevanjem fosilnih goriva, čime je ta industrija odgovorna za emitiranje čak 30 posto globalnih stakleničkih plinova. Ako se u tu računicu ubace solari, onda se uvelike smanjuje karbonski otisak za proizvodnju električne energije. Podravka će, primjerice, zahvaljujući svojim solarnima elektranama smanjiti emitiranje CO2 za gotovo 1500 tona godišnje, što je masivno olakšanje za eko sustav.

image
/Hanza Media

Grozdanić također napominje kako su ekološki i financijski benefiti jednako bitni, iako su potonji vrlo očiti te se snažno promoviraju. Ipak, ističe da se uporabom sunčanih elektrana smanjuje uvoz fosilnih goriva, što je u posljednjih sedam mjeseci izuzetno važno za energetsku sigurnost zemalja EU, a time i Hrvatske. No, iskorištavanje solarne energije nije nikako jedina mogućnost za održivi razvoj zemlje.

- Sunčane energane su trenutno dostupne, međutim, moram vrlo jasno reći da vidim Hrvatsku i njezine kompanije i u drugim vidovima iskorištavanja OIE. Štoviše, imamo ogromni potencijal da postanemo lideri u uporabi geotermalne energije, vodika, bioplina i biomase – kaže Grozdanić.

image
/Podravka

U Slavoniji vidi priliku za iskorištavanje geotermalne energije, bioplina i sunca, u Gorskom kotaru i Istri za iskorištavanje biomase, a u Dalmaciji za vjetar i sunce. Kao ogromni resurs vidi i vodik za koji kaže da je Hrvatska spremna jer imamo stručnog i ljudskog kapaciteta za njegove projekte u gotovo svim fazama izvedbe, kao i velike mogućnosti financiranja koje se uskoro spremaju.

Kotlovnica na drvnu biomasu

Da budućnost nije samo u solarima, svjesni su i stručnjaci iz Podravke.

- Radimo u industriji gdje nam je za rad potrebna i tehnička para, kao i različite vrste goriva. Upravo zato se u tvornicama ne možemo oslanjati na klasične modele grijanja kao što su dizalice topline koje smo primijenili u novoobnovljenoj upravnoj zgradi u Koprivnici. Ipak, pronašli smo rješenje i za taj problem – kotlovnica na drvnu biomasu – ističe Loth.

image

Daniel Loth

Tomislav Krišto/Cropix

U rad su je pustili 2017. godine u industrijskoj zoni "Danica" i pomoću nje pokrivaju polovicu svih toplinskih potreba tvornica na tom području. Postrojenje zamjenjuje čak dva milijuna kubika plina, čime su uvelike smanjili ovisnost o zemnom plinu te na održivi način upravljaju i emisijama CO2.

- Kao gorivo koristimo drvnu sječku, otpadni materijal u šumama, a biomasu nabavljamo u krugu od 60 kilometara od Koprivnice – objašnjava Husnjak te dodaje kako veliku pažnju posvećuju i maksimalnom iskorištavanju energije.

Održivost poslovanja

No, uz sve projekte u tijeku, s Danicom nikako ne završava Podravkina priča o solarnim elektranama. Već sada imaju u planu postaviti panele na preostale krovove tvornica i skladišta u industrijskoj zoni "Danica", kao i na krovu buduće proširene tvornice Juha i Vegete, čiji završetak radova se očekuje u lipnju iduće godine.

image
/Podravka

Podravka slavi 75. obljetnicu!

Podravkina priča započela je 1934. godine kada su braća Wolf u Koprivnici osnovala radionicu za preradu voća, koja 13 godina kasnije dobiva ime Podravka. Od tada je prošlo 75 godina, a danas se Podravka ubraja među vodeće hrvatske internacionalne kompanije koja posluje i izvozi u više od 70 zemalja svijeta. U čak 17 tvornica u četiri zemlje svakodnevno nastaje više od 1800 različitih proizvoda i poznatih brendova kao što su Lino, Vegeta, Dolcela i brojni drugi.

Ovu veliku godišnjicu Podravka je odlučila obilježiti dvjema velikim investicijama - puštanjem u pogon svoje prve sunčane elektrane i početkom radova na proširenju tvornice juha i Vegete, a sve aktivnosti okupila je pod kampanjom imena "Dobar okus daleko se čuje".


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 18:27