Nekoć davno banke su slovile kao golemi sustavi koji su prilično tromi za uvođenje novih funkcionalnosti, dijelom zbog velike kompleksnosti njihovih internih procesa, dijelom zbog količine podataka i klijenata kojima se bave, a najvećim dijelom zbog toga što je sigurnost jedan od prioriteta.
U suštini, ipak je riječ o novcu. Zbog toga se bez pomne analize je li nešto što se uvodi sigurno, bilo kao bankarski proizvod ili neka funkcija za korisnike, ne može praktički napraviti ništa, a takav proces je dugotrajan. Klijenti očekuju da su njihovi računi koje imaju u banci u svakom trenu sigurni, stoga se nauštrb sigurnosti ne smiju uvoditi nove funkcionalnosti.
No, ta mračna vremena su čini se iza nas. Banke i bankarski proizvodi postaju jedni od inovativnijih dijelova naših života, ponajviše zahvaljujući digitalizaciji našeg društva, pa time posljedično i digitalizaciji gotovo svakog aspekta našeg života. Budući da je sve danas online, od traženja osobne iskaznice ili vozačke, pa do naručivanja za pregled kod liječnika, teško je zamisliti da bi danas za neke jednostavne stvari, poput slanja novaca s jednog računa na drugi, trebali ići u banku, pa gubiti vrijeme čekajući u redu. Banke su se u kratkom roku morale transformirati iz uspavanih divova u agilne organizacije koje brzinom trebaju moći parirati i manjim tvrtkama.
Digitalizacija svijeta i dalje traje
Premda smo dojma da je svijet danas posve digitalan, proces digitalizacije i dalje traje, a ne pokazuje niti znakove usporavanja. Ova promjena dotaknula se svake industrije, a bankarski sektor nije nikakva iznimka. Tradicionalne banke bile su praktički jedina opcija za tvrtke i privatne osobe, a mnoge od njih su se uljuljuškale u svoju stabilnu poziciju i nisu razvijale svoje proizvode na način kojim bi se pratio tehnološki razvoj i tempo koji on zadaje u drugim industrijama.
Upravo se tu stvorila ranjiva točka za banke. Na tržištu se s vremenom pojavio i niz fintech alata, odnosno, proizvoda koji kombiniraju financijske usluge s tehnologijom, što je iznjedrilo neke zaista inovativne ideje, kojima se direktno napala slabost banaka. Tromost u poslovanju, duga čekanja, odlasci u poslovnice i slične stvari postale su naizgled prošlost. Problem s takvim proizvodima je najčešće taj što im nedostaje upravo ta sigurnost koju pruža banka.
Neke alternative klasičnim bankama su se probile na tržište zbog nekih inovativnih funkcija, no nisu mogle parirati po pitanju sigurnosti novca i korisničke podrške. Mnogi korisnici su se u tim ranijim danima fintech usluga žalili da su im iznosi na računu automatski blokirani zbog neke ljudske ili računalne greške, a do korisničke službe, koja bi im potencijalno mogla riješiti problem, ne bi mogli doći.
Digitalizacija banaka nije samo stvar updateanja tehnologije, već je pitanje razmišljanja o tome kako se bankarstvo općenito radi. Klijenti traže sve jednostavnija rješenja i sve brže procese, a proizvodi moraju biti što prilagođeniji njima. Prihvaćanjem tehnologije i implementiranjem nekih od najnaprednijih ideja na tržištu, klasične banke mogu ne samo ubrzati i prilagoditi svoje poslovanje i proizvode, već unaprijediti sigurnost svojih sustava, uz pružanje točno onog što klijenti traže.
Velike prilike u budućnosti
No, kako će izgledati bankarstvo budućnosti? Teško je pretpostaviti što nam slijedi, no ono što je sigurno je to da će se zbog digitalizacije bankarski sektor dalje nastaviti razvijati. Konzultantska tvrtka McKinsey & Company u svojem predviđanju budućnosti bankarskog sektora navodi da će se banke u budućnosti morati reorganizirati, odnosno, promijeniti način na koji pristupaju tržištu. Kako bi ostale konkurentne, morat će se preorijentirati na stavljanje klijenta u prvi plan, prilagođavajući se njegovim potrebama.
Područja na kojima će se banke budućnosti širiti nadilaze trenutne definicije financijskih usluga i sektora, a za klijente će se natjecati sve kompetentniji fintechovi. startupovi i tehnološke tvrtke. No, konzultantska tvrtka navodi da će upravo ova tektonska promjena na tržištu stvorili golemu priliku bankama, u kojoj mogu stvoriti nove vrijednosti i nove proizvode, uz zadržavanja prednosti koje imaju već godinama.
Ideja nevidljive banke
Jedan od zanimljivijih koncepata bankarstva o kojem se sve više govori posljednjih godina su takozvane nevidljive banke. Riječ je zapravo o krajnjem rezultatu prema kojem vode gotovo sve inovativne tehnologije koje se probijaju u bankarski sektor – od umjetne inteligencije i analitike, pa sve do Internet of Thingsa (IoT). Najjednostavnije opisano, nevidljivo bankarstvo je bankarstvo u kojem klijent ne mora razmišljati. Ako vozač napušta neki parking, ne mora razmišljati o tome ima li sitan novac ili gdje su mu bankovna ili parkirna kartica. Jednostavno sa svojim automobilom izađe s parkinga, a naknada za parkiranje mu se automatski naplaćuje.
U sklopu nevidljivog bankarstva bankarski proizvodi se bez posebne interakcije s korisnicima međusobno integriraju, kako bi mu se u potpunosti prilagodile. Proces se ubrzava i olakšava, a korisničko iskustvo se iz svjesnog dijela prebacuje u pozadinu, gotovo pa nesvjesni dio. Ne mora se više razmišljati o bankama i njihovim proizvodima, već oni praktički razmišljaju za nas. Banke prestaju biti barijere.
Uz sve te nove koncepte, očekuje se da će se sigurnosne značajke povećavati, no ne na štetu korisničkog iskustva ili jednostavnosti. Koristeći se umjetnom inteligencijom i velikom količinom podataka (big data), banke bi mogle sve uspješnije automatski prepoznati kada je riječ o prevari, te na taj način zaštititi korisnike. Umjetna inteligencija mogla bi dobiti i šire primjene od toga, poput automatiziranog investiranja prema navikama klijenta ili napredne analitike potrošnje. Nije teško niti zamisliti da će nam osobne bankare u budućnosti moći zamijeniti AI chatbotovi.
Aplikacija u fokusu svega
Jedan od ključnih načina na koji se bankarstvo transformiralo proteklih desetljeća je kroz postavljanje mobilne aplikacije u fokus, što je zapravo bio i preduvjet za ovakvu brzu digitalizaciju sektora. Mobilne bankarske aplikacije su u početku krenule skromno. Kroz njih su se mogle dobiti samo osnovne informacije, poput stanja računa i statusa naloga, dok bi se za išta konkretnije, ako ne idemo u poslovnicu, moralo sjesti za računalo, prištekati token, ukucati niz brojeva i logirati u bankarski portal koji bi djelovalo mrsko i komplicirano poput prvog susreta s trigonometrijom.
Međutim, danas je fokus u potpunosti na mobilnim aplikacijama, pomoću kojih se može napraviti gotovo sve što nam treba. Aplikacija nas pomoću biometrije, bilo da je riječ o skeniranju lica ili otiska prsta, gotovo trenutno verificira i omogući nam i da napravimo veće transakcije, gotovo bez ikakvih limita. Bankarstvo nam je dostupno u svakom trenutku na dlanu, a jedino što nam je potrebno je zapravo internet. Brzina bankarskih transakcija se zbog automatizacije također znatno ubrzala.
Ni za otvaranje računa više nije potrebno ići u banku
Premda je mobilno bankarstvo Zagrebačke banke, m-zaba, jedna od kompletnijih na tržištu, s posljednjom nadogradnjom dodatno je ojačala svoje funkcionalnosti dodavanjem otvaranja računa bez odlaska u poslovnicu.
Potrebno je samo skinuti m-zabu s trgovine s aplikacijama na mobitelu, a sučelje korisnika provodi kroz jednostavan i intuitivan proces registracije, kroz koji se može i odabrati paket usluga koji žele koristiti.
Sve što je potrebno, uz naravno mobitel, je imanje osobne iskaznice pri ruci. Tijekom procesa potrebno je upisati i verificirati svoj broj mobitela i e-mail adresu, te potom skenirati osobnu iskaznicu i napraviti selfie. Aplikacija m-zaba potom automatski verificira identitet, te da je riječ o punoljetnoj, poslovno sposobnoj fizičkoj osobi s važećom osobnom iskaznicom Republike Hrvatske. Nakon što se taj proces okonča, aplikacija i novootvoreni bankovni račun odmah su spremni za korištenje, a novi klijenti pritom ne moraju niti jednom otići u fizičku poslovnicu. Fizička kartica za par dana stiže na kućnu adresu, a aktivirat ju se može, naravno, odmah iz m-zabe, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke banke.