Poražavajuć je podatak da je čak oko 90 posto požara uzrokovano ljudskim nemarom. Ipak, dobre su vijesti da je u prošloj godini u Hrvatskoj sačuvano 91 posto više šumske površine no što je to bio slučaj u godinama prije. Zasluge za to dijelom sigurno idu Hrvatskim šumama – ova je tvrtka samo prošle godine u zaštitu od požara uložila 13 milijuna eura, ali i brojne druge napore za poboljšavanje stanja na terenu.
O njima nam priča Ante Slamić, upravitelj šumarija Šibenik i Drniš, koje su jedno od najkritičnijih hrvatskih požarnih područja. Slamić kaže kako je cijelo svoje djetinjstvo proveo na selu i u prirodi te je šumarska struka u njemu već pri prvom susretu probudila veliku znatiželju. Na fakultetu je bio u potpunosti siguran da je to to, a danas nikad ne bi mijenjao svoj posao. Jedna od stvari koje ga najviše privlače u njemu je upravo direktan utjecaj na zaštitu okoliša.
- Imamo promišljene načine gospodarenja šumama. Kroz uzgojne mjere smanjujemo gorivi potencijal u šumi tako što potičemo sadnju vrsta otpornijih na požare. Izgradnjom šumskih prometnica povećavamo otvorenost šuma, što s jedne strane omogućuje pristup vatrogasnim snagama u slučaju požara, a s druge zaustavlja eventualni požar koji je u napredovanju – objašnjava nam upravitelj.
220 kamera
Dodaje kako su za razdoblje do 2025. te 2028. godine Hrvatske šume nabavile videonadzor s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara koji omogućava još kvalitetnije akcije u suradnji s operativnim snagama sustava civilne zaštite, posebice Hrvatskom vatrogasnom zajednicom. Ukupno se u šumama nalazi 220 kamera raspoređenih na 110 lokacija, kojima se upravlja iz nadzornih operativnih centara u svim priobalnim županijama, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša, a u tijeku protupožarne sezone zapošljavaju se i dodatni radnici na određeno vrijeme kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim.
- Hrvatske šume već dugi niz godina zapošljavaju ljude u Motriteljsko dojavnoj službi, a ona je pojačano aktivna u periodu požarne sezone, od 1. lipnja do 30. rujna. Ovdje se radi o stalnim djelatnicima HŠ koji u sklopu svojih redovnih radnih aktivnosti tijekom cijele godine provode i zadaće na uočavanju požara. Tu se prvenstveno radi o šumarskim tehničarima zaposlenima na radnom mjestu "čuvar šuma" ili kolokvijalno "lugar". Osim stalno zaposlenih, HŠ svake godine zapošljavaju određeni broj sezonskih radnika koji su sastavni dio Motriteljsko dojavne službe. Ove godine riječ je o gotovo 200 osoba na području Dalmacije. Svi motritelji opremljeni su dalekozorom i posebnim mobilnim uređajima (brojevima) namijenjenim za brzu dojavu u slučaju požara – priča upravitelj Slamić.
Nastavlja kako je posao tih ljudi motrenje okoliša s posebnih objekata izgrađenih u tu svrhu, tzv. motrionica.
- Njih izgrađujemo na povišenim mjestima kako bi motrenje bilo što učinkovitije. Motritelj, bez obzira je li stalni ili privremeni zaposlenik HŠ-a, ne smije napuštati svoje motriteljsko mjesto tijekom radne smjene. U slučaju opasnosti, pojave dima ili vatre, o tome obavještava vatrogasce, nadležnu šumariju te MUP. Za razliku od njih, lugari su mobilni motritelji te vozilima obilaze teren i prate događaje – objašnjava.
Stupnjevanje područja
Pitamo ga kako se u Hrvatskim šumama odlučuje koja područja trebaju dobiti motrionice te kako se odlučuje gdje ih pozicionirati.
- Šumari se oduvijek bave zaštitom od požara. Samim time, imamo veliko iskustvo u tim aktivnostima. Za svaku šumu kojom gospodarimo procjenjuje se stupanj opasnosti od požara uzimajući u obzir niz faktora, na nivou odsjeka. Odsjek je najmanja ustrojstvena jedinica kojom gospodarimo, a koja u naravi predstavlja određenu šumu i veličine je u prosjeku od jednog do 20-tak hektara površine, što ovisi o geografskim i biološkim značajkama prostora. Na taj način, svaka šuma odnosno svaki odsjek, ucrtan je u preglednu kartu i svrstan je u jedan od četiri stupnja opasnosti od požara. Prvi stupanj predstavlja područje šuma s najvećom opasnosti od požara, te je na takvim područjima organizirana Motriteljsko dojavna služba 24 sata dnevno u toku požarne sezone. U ostalim stupnjevima procjenjuje se potreba za motrenjem, pa se ono provodi 12 ili osam sati tijekom dana – tumači.
U zaštiti od požara sve veću ulogu, osim ljudskog oka, ima i tehnologija. 2017. godina je u pamćenju kao jedna od godina s rekordnim brojem požara, pa su od 2018. Hrvatske šume počele razvijati sustav videonadzora kojem je cilj prevencija požara.
- Taj se projekt pokazao učinkovit, tako da smo u međuvremenu povećali broj lokacija sa početnih 46 isključivo na području Dalmacije do sadašnjih 110 lokacija, raspoređenih na devet županija diljem Hrvatske. Na svakoj lokaciji postavljene su po dvije kamere. Samo u 2024. godini na novoj 41 lokaciji instalirane su 82 kamere. Naravno, najviše su pokrivena područja Dalmacije i Istre kao najugroženijih regija. S obzirom na to da jedna lokacija može pokriti i do 20 tisuća hektara površine (ovisno o reljefu), dolazimo do ukupne štićene površine od oko dva milijuna hektara – kaže Slamić.
Kampanja i nagradne igre
Osim prilagodbama na terenu, Hrvatske šume bore se protiv požara i velikim kampanjama u medijima te na društvenim mrežama. Surađuju, primjerice, s omiljenim influencerom Ivanom Šolićem, poznatijim kao Mali Vakula, a od sredine lipnja njihovi pratitelji na Instagramu i Facebooku preko natječaja "Marimo zajedno" mogu dobiti vrijedne poklone.
Čak dvanaest pobjednika, prijatelja šume, osvojit će nagrade za svoje zalaganje u zajednici u obliku bogatog poklon paketa ili ručka za dvoje u jednom od lovačkih domova Hrvatskih šuma. Trenutno je aktualan treći izazov nazvan "Marimo zajedno: Za šumske prizore", a poziva korisnike da, od 27. lipnja, tijekom šetnje u šumi ili prirodi uslikaju prizor koji ih je najviše oduševio i podijele ga s drugima uz opis lokacije. Nakon izvršenja svakog pojedinog izazova, potrebno je dostaviti fotografije ili videosadržaje sljedeći sve upute navedene ili na Facebookovim objavama, ili na Instagramu Hrvatskih šuma. Krajnji rok za sudjelovanje u svim izazovima je 11. srpnja 2024. godine, a dobitnici će biti objavljeni idući dan.
Osim digitalnih kanala, tu su i televizijski i radijski spotovi koji obuhvaćaju najčešće okidače ljetnih šumskih požara. Name, pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće i plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera koje provode Hrvatske šume i njeni partneri. Protagonisti su namjerno obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je vatra s katastrofalnim ishodom.
Vatra koja guta sve
Veliki požari, kad do njih dođe, značajno narušavaju ekosustave. Njihove su posljedice u pravilu razarajuće za biljni i životinjski svijet te na život u samom tlu.
- Ako je moguće, velike životinje će pobjeći s opožarene površine. No često to nije slučaj pa u požaru uz biljni, stradava i životinjski fond. Zakonski je predviđena sanacija površina koje stradavaju od požara i one se moraju sanirati najkasnije kroz tri vegetacijske sezone. Naravno da to provode HŠ, uglavnom samostalno, ili angažiranjem vanjskih podizvoditelja, ovisno o tome što je stradalo u požaru – priča Slamić pa dalje objašnjava:
- Ukoliko je stradalo drveće u tzv. visokoj šumi, onda se prvo izvlači drvna masa, naročito ona koja se još može iskoristiti. Nakon toga se teren priprema za ponovnu sadnju drveća, i to strogo namjenski, gdje pokušavamo vrstu drveća prilagoditi pojedinom terenu birajući vrste koje su otpornije na nove potencijalne požare. Sadnju provodimo angažiranjem svojih snaga, a u posljednje vrijeme i u suradnji s različitim udrugama ili institucijama za zaštitu prirode (primjerice Savez izviđača Hrvatske ili slične volonterske udruge) – govori, dodajući da na taj način pokušavaju senzibilizirati javnost za problem čuvanja šuma te uključiti što veći broj zainteresiranih pojedinaca i udruga.
Nemar je prva iskra
Ipak, valja naglasiti da se pojedina šumska područja obnavljaju i sama, naročito ona pod borovima, jer se prilikom požara češeri šire na sve strane i raspršuju sjeme.
- Na taj način se ponekad šuma pomlađuje uslijed prirodne stihije kao što je požar. Naravno, ni u kojem slučaju nije dozvoljeno namjerno izazivanje požara pod krinkom pomlađenja šume. Da bi se neko područje u potpunosti oporavilo od požara, često su potrebna desetljeća – kaže.
Na kraju svakog požara, ili čak i tijekom požara, pokušava se utvrditi uzrok požara, kao i svi drugi parametri koji se prate kroz Registar šumskih požara u Hrvatskim šumama.
- Opožarena površina u prošlosti se snimala ručno i ucrtavala u karte, a danas to provodimo digitalnim snimanjima GPS sustavom i korištenjem satelitskih snimaka, nakon čega se digitalno ucrtavaju sve opožarene površine, a propisani statistički podaci upisuju u obrasce spomenutog Registra šumskih požara. Što se tiče uzroka požara, ispada da je preko 70 posto, a često i 90 posto svih požara uzrokovano ljudskim aktivnostima. Porazno je da je često upravo ljudski nemar ono što dovodi do požara, a to je nešto na što možemo utjecati. U tom smjeru smo formirali i naš slogan u protupožarnoj kampanji: "Nemar je prva iskra" – zaključuje Slamić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskih šuma.