‘U Zagrebu se na magnetsku čeka barem 5 mjeseci, zato sve više pacijenata dolazi k nama‘

Liste čekanja su već dugi niz godina velika boljka hrvatskog zdravstvenog sustava, a 2022. se pokazala kao kap koja je prelila čašu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na pregled ili dijagnostički postupak u Hrvatskoj čeka oko 865 tisuća ljudi, a svoj termin mogu očekivati, u prosjeku, tek za 5 mjeseci od datuma upisivanja.

Primjerice, na magnetsku rezonancu stopala ili šake u bolnicama prve kategorije čeka se u prosjeku 418 dana. Drugima riječima, ako danas pošaljete uputnicu, na red ćete doći tek krajem iduće godine. Još se duže čeka na MRCP (magnetna rezonanca kolangiopankreatografije), pregled kojim se dobiva najdetaljniji slikovni materijal intrahepatalnih vodova jetre. Na ovaj zahvat se u KBC Split na red dođe tek za 537 dana, odnosno za godinu i pol.

Slična situacija je i s drugim dijagnostičkim postupcima pa se tako na ultrazvuk dojke čeka 325 dana. Ovaj potonji podatak je posebno zabrinjavajuć kada se u obzir uzme da je kod raka dojke izuzetno bitno rano otkrivanje jer se više od 90 posto pacijenata može izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi.

Sustavna neorganizacija

Glavni krivac za trenutno alarmantno stanje jest virus COVID-19. Prije dvije godine je veliki broj zahvata i pregleda odgođen zbog izvanrednih bolničkih uvjeta, a svi pomaknuti termini dolaze sada na naplatu. No, zdravstveni radnici su ranije istaknuli kako su duge liste čekanja samo dijelom rezultat pandemije te kako je sustavna neorganizacija bolnica zapravo korijen problema koji je postojao i prije 2020.

- Osim pandemije, imamo još četiri ključna faktora koja utječu na duge liste čekanja. U prvom redu je tu činjenica da imamo sve više pripadnika starije populacije kojima je potrebna zdravstvena skrb. Uz to, sve više napreduje moderna medicina pa tako danas možemo liječiti bolesti koje prije nismo, što također zahtijeva dodatno vrijeme za dijagnostiku i pregled. Također, pacijenti su sve više zdravstveno osviješteni te samoinicijativno odlaze liječniku – istaknuo je naš sugovornik iz jedne zagrebačke bolnice prve kategorije te kao četvrti problem naveo nedostatak inicijative liječnika obiteljske medicine. Kako je objasnio, oni bi trebali više raditi svoj posao kada su u pitanju lakše dijagnoze te manje slati pacijente u bolnice. Na taj bi se način, kaže, oslobodili termini pregleda za teže bolesnike.

Ilustracija

Vojko Bašić/Cropix

Naime, na bolnice prve kategorije (KB Dubrava, KB Merkur, KBC Osijek, KBC Rijeka, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Zagreb) najveća je navala jer pacijenti očekuju najbolju uslugu. U bolnicama nižih kategorija kritične liste čekanja su kraće za stotinjak dana, što nam je potvrdio i liječnik iz Opće bolnice Bjelovar.

- Kod nas se na magnetsku rezonancu čeka oko mjesec dana dok se u Zagrebu na isti pregled čeka oko 5 mjeseci. Upravo zato puno Zagrepčana dolazi kod nas – navodi naš sugovornik te dodaje kako je problem u nekim bolnicama što se, recimo, ultrazvuk srca obavlja na jednom uređaju u jednoj smjeni pa je nemoguće povećati broj pregleda. U OB Bjelovar, primjerice, rade u dvije smjene i naprave do 30 pregleda u danu.

Dodatno zdravstveno osiguranje

Zbog trenutne situacije u javno zdravstvenom sustavu sve više pacijenta se okreće privatnim bolnicama i poliklinikama čije usluge se pritom naplaćuju. Upravo zbog toga sve više raste interes za dodatnim zdravstvenim osiguranjem. Riječ je o vrsti osiguranja koja se često poistovjećuje s dopunskim zdravstvenim osiguranjem, međutim, to su dvije potpuno različite usluge, iako obje spadaju u dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Ilustracija

Jakov Prkić/Cropix

Dopunsko osiguranje zapravo je nadopuna obveznog zdravstvenog osiguranja. Ono “dopunjuje” troškove nadoplate osnovnog zdravstvenog osiguranja, odnosno troškove participacije pri odlasku kod liječnika, boravka u bolnici, te, ovisno o osiguravajućem društvu i polici, dopunsku B listu lijekova. Također pokriva izdatke sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite osiguranika prilikom korištenja različitih vrsta zdravstvenih usluga – od bolničkog i ambulantnog liječenja preko dijagnostičkih obrada u bolnici, ortopedskih pomagala i specijalističkih stomatoloških usluga pa sve do fizikalne rehabilitacije u kući i liječenja u inozemstvu. Najpovoljnija polica može koštati 65 kn mjesečno, a cijena raste sukladno broju usluga koje polica objedinjuje.

S druge pak strane, dodatno zdravstveno osiguranje usmjereno je na prevenciju bolesti i smrtnih ishoda kroz redovite preventivne preglede kod vrhunskih specijalista (kardiologa, neurologa, ortopeda, gastroenterologa...). Naime, sklapanjem police dodatnog zdravstvenog osiguranja osoba ostvarujete pravo na korištenje usluga specijalističkih pretraga, dijagnostičke obrade, laboratorijskih pretraga i sistematskih pregleda. Pritom je važno naglasiti da je vrijeme čekanja znatno skraćeno te da pacijent ima pravo samostalno odabrati liječnika i medicinske usluge, s time da nisu potrebne uputnice za obavljanje pregleda ili pretrage. Uz to, polica može uključivati čak i manje operativne zahvate, kao i ambulantnu fizikalnu terapiju.

Viši standard zdravstvene zaštite

S ciljem edukacije javnosti, društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje u sklopu projekta SIGURNIJE SUTRA proveli su anketu među građanima s ciljem provjere njihove informiranosti i znanja o dopunskom i dodatnom zdravstvenom osiguranju, a rezultate provedene ankete pogledati možete u videu:

Iz do sad rečenog jasno je da kroz dodatno zdravstveno osiguranje osoba ostvaruje pravo na viši standard zdravstvene zaštite te na veći opseg prava naspram obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovisno o tome što osiguranik odabere unutar svoje police, na raspolaganju može imati brojne specijalističke i kontrolne preglede te laboratorijske i dijagnostičke pretrage u više od 200 poliklinika i bolnica diljem zemlje. Upravo zahvaljujući tome, skupa zdravstvena dijagnostika pristupačnija je i dostupnija, a i smanjuje se čekanje, što je zapravo i najvažnija odlika ove sve popularnije usluge. No, dodatno zdravstveno osiguranje nije nadomjestak obaveznog zdravstvenog osiguranja, već je riječ o nadogradnji istog, baš kao i u slučaju dopunskog zdravstvenog osiguranja. Drugim riječima, moguće ga je ugovoriti samo u osiguravajućim društvima uz uvjet da ste korisnik obveznog zdravstvenog osiguranja.

Ako želite biti potpuno sigurni i znati da u slučaju bolesti ili nezgode ne morate brinuti o participiranju u troškovima liječenja i bolničkih pregleda ili jednostavno želite učiniti korak više u brizi za vlastito zdravlje, preporuka je ugovoriti policu dopunskog, ali i dodatnog osiguranja jer ćete na taj način dobiti najbolju moguću kombinaciju zdravstvene zaštite uz minimalne troškove.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.